INTEGRALNI RAČUN 

 

5.1   Neodređeni integrali 

Ranije smo videli da je osnovni zadatak diferencijalnog računa bio da 
se od date funkcije 

 

F x

nađe izvod te funkcije 

 

'

F x

odnosno 

 

 

'

.

F x

f x

 

U integralnom računu jedan od osnovnih zadataka je upravo obratan 
prethodnom,  tj.  da  se  od  poznate  funkcije 

 

f x

  nađe  takva  funkcija 

 

F x

čiji će izvod biti jednak poznatoj funkciji 

 

.

f x

 

 

Funkcija 

 

F x

čiji je izvod jednak poznatoj funkciji 

 

f x

 nazivamo 

primitivna funkcija u značenju “prvobitni” (lat. 

primitivus

). 

Prema  tome,  određivanje  primitivne  funkcije 

 

F x

  čiji  je  izvod 

poznata  funkcija 

 

f x

predstavlja  matematičku  operaciju  koju 

nazivamo  integracija,  a  tako  definisanu  funkciju 

 

F x

nazivamo 

neodređeni integral i simbolički označavamo sa  

 

 

.

f x dx

F x

 

 

Simbol 

liči  na  izduženo  slovo  S  (prvo  slovo  reči  suma).  Kasnije 

ćemo videti i vezu neodređenog integrala sa sumom. 
 
 
Tablica osnovnih integrala 
 
U nekim slučejevima integrali pojedinih funkcija lako se određuju na 
osnovu  pravila  izvoda.  Imajući  to  u  vidu,  možemo  sastaviti  sledeću 
tablicu osnovnih integrala: 

1.

 

c

x

dx

 

2.

 

c

n

x

dx

x

n

n

1

1

 za 

1

n

 

 

3.

 

c

 

x

 

x

dx

ln

 

4.

 

c

e

dx

e

x

x

 

5.

 

c

a

a

dx

a

x

x

ln

 

0

a

 

6.

 

c

x

xdx

cos

sin

 

7.

 

c

x

xdx

sin

cos

 

8.

 

c

tgx

x

dx

2

cos

 

9.

 

c

ctgx

x

dx

2

sin

 

10.

 

2

2

1

dx

x

arctg

c

x

a

a

a

0

a

 

11.

 

c

 

a

x

a

x

 

a

a

x

dx

ln

2

1

2

2

0

a

 

 

Funkcija 

 

f x

  ima  beskonačno  puno  primitivnih  funkcija,  koje  se 

razlikuju za konstantu 

c

. Ta konstanta c zove se aditivna ili  “dodatna” 

(lat. 

addere

).  Upravo  je  to  I  razlog  što  se  rezultat  integracije  naziva 

neodređeni integral. 
 
Osobine neodređenih integrala 
 

a)

 

( )

( )

d

f x dx

f x dx

ili izraženo rečima: 

background image

jednakost  

3 2

t

x

 

,  pa je 

2

dt

dx

 

, odakle je 

1

2

dx

dt

 

 kao što 

je urađeno između uglastih zagrada.  

10

9

9

10

3 2

1

1

1

3 2

2

(3 2 )

2

2 10

20

1

2

x

t

t

x dx

dx

dt

t dt

C

x

C

dx

dt

 

 

 

  

 

 

 
Metoda delimične (parcijalne) integracije 

 

Poznato  nam  je  da  je  diferencijal  proizvoda  funkcija  u=

u(x)

  I  v=

v(x) 

jednak

udv

vdu

v

u

d

)

(

odakle je  

(

)

udv

d u v

vdu

 

 

integracijom obe strane jednakosti dobija se: 

.

udv

uv

vdu

 

udv

vdu

v

u

d

)

(

 

Na  ovoj  formuli  se  zasniva  metod  delimične  integracije.  Funkciju

( )

f x dx

 u integralu 

( )

f x dx

 napišemo u obliku  ( )

( )

u x dv x

, pri čemu 

smo  funkcije 

u

  i 

v

  pogodno  odabrali,  odnosno  tako  da  je  integral

( )

( )

v x du x

  jednostavniji  za  izračunavanje  od  polaznog  integrala. 

Izbor  zamene  bitan  je  preduslov  za  efikasno  rešavanje  integrala 
metodom delimične integracije. 

 

 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti