Interkulturna komunikacija i turizam
Uvod
1
Interkulturna komunikacija definiše se kao predmet multidisciplinarnog akademskog prou
č
avanja,
koje pokušava da odgovori na pitanje kako se ljudi iz razli
č
itih zemalja i kultura ponašaju, kako
komuniciraju i opažaju svijet. Razumjevanje interkulturalne komunikacije pretpostavlja da su
ljudska bi
ć
a u osnovi racionalna, i da žele i imaju potencijal da ostvare zajedništvo sa svijetom i
jedni sa drugima.
Interkulturna komunikacija je u današnje vrijeme veoma bitna s obzirom na multikulturalno
društvo u kojem živimo. Ona se odnosi kako na verbalnu, tako i na neverbalnu komunikaciju. Što se
ti
č
e verbalne komunikacije, ona se odnosi na jezik kojim govorimo te je u tom slu
č
aju bitno
poznavanje barem jednog stranog jezika. Na taj na
č
in omogu
ć
ava se komunikacija izme
đ
u
pripadnika razli
č
itih jezi
č
nih skupina. Neverbalna komunikacija odnosi se na geste, mimike, držanje
tijela i njegove pokrete, vanjski izgled itd. Ponekad je upravo neverbalna komunikacija klju
č
na
samim time što nesvjesno šalje skrivene poruke koje vrlo
č
esto mogu biti krivo interpretirane.
Izazovi koji prate interkulturalnu komunikaciju u današnje vrijeme postali su globalni, pri
č
emu je
važno razumjeti koji socijalno-kulturološki faktori odre
đ
uju dobru komunikaciju me
đ
u ljudima.
Slika 1.
“
Najvažnija stvar u komunikaciji je ono što nije re
č
eno.” ~ Piter Draker
Izvor:
http://www.pascanovic.com/interkulturalna.pdf
1
http://www.pascanovic.com/interkulturalna.pdf
, 13.11.2015., 17:40h
1
Interkulturna komunikacija i turizam
1.
Pojam
komunikacije
2
Komunikacija (od latinske re
č
i komunicare – razgovarati) je u najširem smislu te rije
č
i
sporazumjevanje me
đ
u ljudima. Informacija ( lat. re
č
information – obaveštenje) je deo sistema
komunikacije kojom se saopštavaju poruke, odnosno nepoznate ili nedovoljno poznate
č
injenice.
Komunikacija je proces prenošenja ideja, misli i informacija pomo
ć
u simbola. To je, pre svega,
verbalna razmena misli i ideja, a simboli su rije
č
i.
Za komuniciranje je bitno:
a) ko kaže (informator);
b) šta kaže (upu
ć
uje, informiše, obaveštava);
c) kako kaže (na koji na
č
in, kojim kanalom, svojim glasom, tehni
č
kim sredstvima);
d) kome kaže (slušaocima, partnerima, u
č
enicima);
e) zašto kaže (radi informisanja, sticanja znanja i sl.).
Pored verbalne komunikacije koja za prenos informacije i sporazumevanje koristi rije
č
(verba),
odnosno prirodni ljudski govor, imamo i neverbalnu komunikaciju gde je komuniciranje drugim
sredstvima (gestovima, o
č
ima, mimikom, slikom). Verbalna komunikacija je ustvari govorna
komunikacija.
Osnovne funkcije komunikacije su trostruke:
1.
Perceptivna
–
omogu
ć
ava
prijem
dolaze
ć
ih
poruka,
odnosno
signala
u
komunikacionom
procesu;
2.
Evolutivna
–
omogu
ć
ava
da
se
uz
pomo
ć
ranijeg
iskustva
i
koriš
ć
enjem
memorije
razume
poruka
i
donese
odluka
u
komunikacijskom
procesu;
3.
Transmitivna
–
č
iji
je
zadatak
prenos
i
tuma
č
enje
zna
č
enja
poruka.
Kada se ove osnovne funkcije razmotre posebno se izdvajaju informativna i intergrativna funkcija.
Dok prva obezbje
đ
uje prijem, protok, prenos i isticanje sopstvenih poruka, druga omogu
ć
ava svim
pojedincima, grupama i nacijama pristup raznovrsnim porukama koje im obezbje
đ
uju da bolje
razumiju jedni druge. Tu su još funkcije: obezbje
đ
ivanje zajedni
č
kog fonda znanja koja
omogu
ć
avaju ljudima da djeluju kao
č
lanovi društva, razmjena
č
injenica i informacija potrebnih da
bi se olakšalo dogovaranje ili rasvjetljavanje razli
č
itih stavova prema opštim pitanjima, kao i
unapre
đ
ivanje kulture i zadovoljenje drugih potreba svakog
č
ovjeka.
2
http://kresod.blogspot.com/2011/04/interkulturalna-komunikacija.html
,7.11.2015., 14:30h
2
Interkulturna komunikacija i turizam
menadžment. Osnovni zadatak menadžmenta je stvoriti efikasnu formalnu komunikaciju kroz cijelu
organizaciju.
3.
Interkulturna
komunikacija
u
turizmu
4
Interkulturna komunikacija je proces u kojem ljudi razli
č
itih kultura pokušavaju da komuniciraju i
da se pri tom razumiju. U kontekstu turizma, interkulturnu komunikaciju imaju turisti i doma
ć
ini
razli
č
itih kultura kad se sretnu. Doma
ć
in želi da razumije potrebe turiste i da dostavi proizvod koji
turista želi,a turista iskazuje svoje potrebe doma
ć
inu da bi primio proizvod koji želi.
Kroz globalizaciju, doseljavanje, iseljavanje i turizam koji obuhva
ć
aju
č
itavu zemlju, mnogo se
snažnije nego prije suo
č
avamo s drugim kulturama i oblicima. Istraživanja o interkulturalnoj
komunikaciji iznijela su na vidjelo odre
đ
ene dimenzije po kojima se pojedine kulture razlikuju.
Neke od dimenzija su kolektivizam i individualizam.
Pod „kolektivizmom“ se podrazumijeva da se pripadnik te kulture uglavnom definiše svojom
pripadnoš
ć
u ve
ć
oj cjelini npr. naciji, firmi, porodici i sve svoje težnje usmjerava na uspijeh te ve
ć
e
cjeline. Kod „individualizma“ naglašava se da je pojedinac u svom razvoju i samoostvarenju, u
svojim temeljnim pravima i u svojemu dostojanstvu visoka neuporediva vrijednost. Individualizam
se više sre
ć
e u zapadnim, a kolektivizam u isto
č
nim kulturama. Ta
č
nost interkulturalnog
komuniciranja je danas puno važnija nego ikada prije, posebno kada nesporazumi me
đ
u
govornicima mogu izazvati isto toliko štete koliko i nepromišljeni postupci.
Važan pojam koji se spominje je i postojanje interkulturalne kompetencije koja se odnosi na
uspostavljanje zadovoljavaju
ć
e interakcije i komunikacije s osobama druge kulture, te usvajanje
interkulturalnih stavova, znanja i vještina. Sve to uti
č
e na bolje razumijevanje i poštovanje razli
č
itih
kultura.
Važnost poznavanja poslovnog jezika i kulture kao zna
č
ajnog sredstva informisanja i prenosa
misli, znanja, ideja, vrijednosti, osje
ć
aja i doga
đ
aja, omogu
ć
iti
ć
e ne samo razvijanje
(inter)kulturalne kompetencije ve
ć
i efikasno uklju
č
ivanje u život i rad druge kulture.
4
Kesi
ć
, Tanja (2003).
„Integrirana marketinška komunikacija“,
Opinio, Zagreb. str. 156
4
