SADRŽAJ

UVOD   ....................................................................................................................2
1.INVESTICIONI FONDOVI   ...............................................................................3

1.1.POJAM, NASTANAK I OSNOVNE KARAKTERISTIKE  
      INVESTICIONIH FONDOVA   .......................................................................3

1.2. PREDNOSTI INVESTICIONIH FONDOVA  ……………………………….4

1.3. PODJELA I VRSTE INVESTICIONIH KOMPANIJA I FONDOVA  ………5

1.3.1. PODJELA NA OSNOVU SPECIFIČNOSTI U

          FUNKCIONISANJU  ………………………………………………6

1.3.2. PODJELA PREMA INVESTICIONIM CILJEVIMA  ……………..7

1.4. CENTRALNI REGISTAR KAO DEPOZITAR 
       PRIVATIZACIONIH INVESTICIONIH

 

FONDOVA  ………………………8

1.5. INVESTICIONI FONDOVI-RIZIK I PRINOS  ……………………………..10

1.6. ULOGA INVESTICIONIH FONDOVA U PROCESU
       PRIVATIZACIJE REPUBLIKE SRPSKE  …………………………………..13

2. 

PRIVATIZACIONI INVESTICIONI FOND "KRISTAL INVEST 

    FOND" A.D. BANJALUKA  ......................................................................15

1

UVOD

Investicioni   fondovi   su   tržišne   institucije   koje   prikupljaju   sredstva   od 
većeg broja investitora i ta sredstva plasiraju na finansijskom tržištu s 
ciljem ostvarivanja profita.
Investicioni fondovi su značajni učesnici na finansijskim tržištima koji 
omogućavaju investitorima da ostvare velike prinose uz smanjeni rizik 
budući da imaju vrlo diversifikovan portfolio.
U prvom dijelu ovog rada dat je teorijski osvrt na investicione fondove, 
pojam, nastanak i osnovne karaktristike ovih fondova; zatim podjela i 
vrste investicionih fondova, prednosti postojanja investicionih fondova i 
njihova uloga u procesu privatizacije bivših socijalističkih zemalja.
U   drugom   dijelu   je   na   primjeru   privatizaciono   investicionog   fonda 
„Kristal invest fond“ a.d. Banja Luka izvršeno izračunavanje očekivanog 
prinosa portfolia na bazi prinosa koji su ostvareni u prošlom periodu kao i 
neto vrijednost aktive po akciji u 2005.godini.

2

background image

prepakivanje različitih drugih oblika finansijske aktive u svoje hartije od 
vrijednosti koje prodaju zainteresovanim investitorima.

 

Osnovne karakteristike investicionih kompanija i fondova su sledeće:

2

Do   sredstava   ne   dolaze   putem   prikupljanja   depozita, 
potpisivanjem ugovora, već na bazi emisije i prodaje svojih hartija 
od vrijednosti-akcija i udela.

Prikupljeni kapital investiraju na mnogim segmentima finansijskih 
tržišta   u   diversifikovane   plasmane   velikog   broja   različitih 
instrumenata.

Vlasnici akcija u stvari poseduju jedan deo portfolija fonda.

Karakteriše ih visok stepen likvidnosti.

Aktivom   (portfoliom)   upravljaju   profesionalni   menadžeri,   koji 
raspolažu velikim nivoom znanja, stručnosti i iskustva iz oblasti 
poslovnih finansija, investicija u hartije od vrijednosti, portfolio 
menadžmenta, finansijskih tržišta i drugih finansijskih disciplina.

1.2. PREDNOSTI INVESTICIONIH FONDOVA

Investitori imaju velike koristi od postojanja investicionih fondova 
zbog niza prednosti koje oni omogućavaju. Te prednosti su:

"

raznovrsnost

" - kada ulažete sami vrlo je teško i potrebno je 

jako   puno   novca   da   biste   ga   uložili   u   veliki   broj   različitih 
investicija   i   time   smanjili   potencijalni   rizik   kroz   duži 
vremenski period. Ulaganjem u fondove, to jest kupovanjem 
njegovih sastavnih delova vi postajete vlasnici jednog djelića 
od svakog vrijednosnog papira koji se nalazi u portfoliu fonda, 
a ponekad je riječ o 100 ili čak vise.

profesionalno   rukovodjenje

 

investicijama

-o   tome   na   koji 

način ce se novac iz fondova investirati odlučuju finansijski 
eksperti - profesionalni menadzeri koji vrše analize, selekciju i 
izbor hartija od vrijednosti u koje će se investirati i koje će 
sačinjavati portfolio fonda.

2

 Dr.Dejan  D. Erić,Finansijska tržišta i instrumenti, Beograd, 2003. str.215.

4

likvidnost

-     novac   nije   nikada   "zarobljen"   tako   da   vaš   deo 

investicije možete bilo kada prodati i time podići svoj novac.

pružanje   dodatnih   usluga   vlasnicima   akcija

-kao   što   su 

usluge čuvanja hartija, osiguranja, kreiranja penzionih fondova, 
vodjenje   dosijea   za   potrebe   poreske   administracije,   davanje 
kreditnih kartica i pomoć u obavljanju platnog prometa, itd.

vremenski   faktor

-   mogućnost   ostvarivanja   velike   stope 

prinosa u dugom roku, pošto fond može ostvarene pozitivne 
rezultate da reinvestira.

zaštita   od   prevare   i   manipulacije-  

principi   poslovanja 

fondova su jasni i precizno definisani.

omogućen pristup na medjunarodno tržište.

″Investicioni   fondovi   danas   predstavaljaju   značajne   privredne   činioce 
gotovo   u   svim   zemljama   Centralne   i   Istočne   Evrope.   Razloga   za   to 
svakako ima više, a pre svega tržište kapitala kao bazičan deo finansijske 
infrastrukture beleži stalni uzlazni trend kada je obim prometa u pitanju. 
Upravo   razvoj   tržišta   kapitala   može   biti   značajno   dinamiziran   kroz 
aktivnije učešće investicionih fondova. Formiranje investicionih fondova 
može   mobilizirati   štednju   građana,   ka   investicionim   fondovima,   pre 
svega,   zbog   viših   prinosa   i   profesionalnog   upravljanja   sredstvima. 
Privreda   putem   investicionih   fondova   dolazi   do   preko   potrebnih 
sredstava, a dolazi i do mogućnosti da se ubrza razvoj sektora malih i 
srednjih preduzeća. Na kraju, investicioni fondovi dovode do reafirmacije 
dobrih   poslovnih   običaja,   šire   pozitivnu   investicionu   klimu,   stvaraju 
osnove za dobru finansijsku infrastrukturu, što skupa može dovesti do 
daljeg   privlačenja   stranog   kapitala   u   zemlju.″

 

3

 

 

 

“Fondovi   su   se   pokazali   veoma   dobrim   mehanizmima   prikupljanja 
vaučera   (certifikata)   u   onome   sto   se   zove   "masovna   privatizacija"   u 
procesima privatizacije ex-socijalističkih zemalja. Njihova suština ostala 
je ista, koncentracija malih uloga na odredjen broj preduzeca, njihovo 
unapredjenje   te,   kao   makroekonomska   posljedica,   prestrukturiranje 
privrede,   obnova   rasta   i   privlačenje   stranog   kapitala   i,   naravno, 
mikroekonomski, veci prihod od akcija pojedincima. Sve to zato sto je 
menadzment fonda bolji, ne samo u odnosu na pojedinačne odluke već i 
od prosječnog menadzmenta u zemlji. Veliki broj zemalja je uz zakone o 

3

 www.preduzece.biz

5

background image

Možda najinteresantnija stvar jeste da ovi fondovi nisu dopušteni u 
Švajcarskoj.

Osnovne razlike izmedju zatvorenih i otvorenih investicionih fondova 
su sledeće:

5

 

1. Broj akcija-zatvoreni investicioni fondovi imaju ograničen 

broj akcija i ne mogu emitovati veći broj od broja koji je 
ponudjen prospektom u javnoj ponudi i odobren od strane 
nadležnih organa. Otvoreni fondovi nemaju to ograničenje.

2. Način prodaje akcija-vlasnici akcija zatvorenog fonda, to jest 

investitori, ne mogu akcije prodavati nazad fondu kao što je 
slučaj kod otvorenih.

3. Promet   akcija-ukoliko   investitori   ipak   žele   da   prodaju   ili 

kupe akcije zatvorenog fonda to se obavlja na sekundarnom 
tržištu, u okviru berzanskog i vanberzanskog prometa.

4. Ciljevi investiranja-investicioni ciljevi i strategije zatvorenih 

fondova se mogu značajnije razlikovati od ciljeva i strategija 
otvorenih fondova.

Investicioni   trastovi   sa   udelima,   koji   nemaju   upravne   odbore   i 
portfolio menadžere koji upravljaju poslovanjem i aktivom fonda. 
Oni ne prodaju akcije, već udele, koji predstavljaju pravo na deo 
učešća   u   aktivi   fonda   i   specijalizovani   su   za   investiranje   u 
obveznice. Bitna specifičnost ovih fondova je što oni imaju fiksan 
datum prestanka rada, to jest gašenja.

1.3.2. PODJELA PREMA INVESTICIONIM CILJEVIMA

6

 

I -Investicioni fondovi koji investiraju u akcije-gdje postoji više različitih 
vrsta u zavisnosti od konkretnih ciljeva:

Fondovi rasta (growth funds) ili takozvani „go-go“ fondovi koji su 
orijentisani na velike stope rasta i ostvarivanje visokih kapitalnih 
dobitaka u dugom roku.

Fondovi agresivnog rasta (aggressive growth funds) čiji je cilj brz 
kapitalni rast.

5

 Dr.Dejan  D. Erić,Finansijska tržišta i instrumenti, Beograd, 2003. str.220..

6

 Dr.Dejan  D. Erić,Finansijska tržišta i instrumenti, Beograd, 2003. str.222.

7

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti