Investicioni fondovi u Srbiji i budućnost istih
Fakultet za poslovne studije i pravo
Univerziteta ,,Union – Nikola Tesla“
Poslovna ekonomija
SEMINARSKI RAD
Tema: Investicioni fondovi u Srbiji i budućnost istih
Predmet: Finansijska tržišta i HOV
Profesor:
Student:
Doc.dr Milica Kaličanin Radojičić Marina
Msc. Milan Janković Br. indeksa:I0532-18
Grupa 1B
Beograd, maj 2019. godine
1
SADRŽAJ
3. KONTEKST DELOVANJA INVESTICIONIH FONDOVA.....................................................7
4. ČINIOCI RAZVOJA INVESTICIONIH FONDOVA U REPUBLICI SRBIJI........................10
5. POSLOVANJE INVESTICIONIH FONDOVA U REPUBLICI SRBIJI.................................11
6. KOMPARATIVNA ANALIZA POSLOVANJA INVESTICIONIH FONDOVA U
REPUBLICI SRBIJI U ODNOSU NA POSLOVANJE INVESTICIONIH FONDOVA U

3
1. DEFINISANJE INVESTICIONIH FONDOVA
Investicioni fondovi su institucionalni investitori koje vrše usluge profesionalnog
upravljanja imovinom velikog broja pojedinačnih investitora. Poseban značaj među
investicionim fondovima, imaju otvoreni investicioni fondovi-institucije kolektivnog ulaganja
fizičkih lica i privrednih subjekata. Pored profesionalnog upravljanja ova vrsta investicionih
fondova investitorima nudi različite prednosti i pogodnosti poput velike likvidnosti njihovih
sredstava, mogućnosti izbora između različitih investicionih ciljeva, raspodele rizika i mnogih
drugih.
Investicioni fond je institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikupljaju i ulažu
novčana sredstva u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika
ulaganja.
Veliki izbor različitih investicionih fondova može doneti i velike dileme potencijalnim
investitorima u pogledu donošenja odluke o investiranju jer je potrebno sagledati odnos rizika i
potencijalnog prinosa svake od ponuđenih mogućnosti. Porast popularnosti investicionih fondova
u svetu i imovine kojom oni upravljaju, doprineo je razvoju mera koje se koriste za ocenu
njihovih performansi. Prilikom analize dostupnih investicionih alternativa i donošenja odluka o
ulaganju sredstava, investitori imaju na raspolaganju veliki broj mera koje se koriste za ocenu
performansi i utvrđivanje redosleda investicionih fondova.
Zakon o investicionim fondovima propisuje gde je dozvoljeno investirati imovinu fonda.
Prema domaćem zakonu o investicionim fondovima, do 30% vrednosti imovine fonda je
dozvoljeno investirati u inostranstvo.
Ovim zakonom uređuje se:
organizovanje i upravljanje otvorenim investicionim fondovima,
osnivanje i upravljanje zatvorenim investicionim fondovima,
osnivanje i upravljanje privatnim investicionim fondovima,
osnivanje, delatnost i poslovanje društva za upravljanje investicionim fondovima,
poslovi i dužnosti kastodi banke, u smislu ovog zakona,
nadležnost Komisije za hartije od vrednosti,
druga pitanja od značaja za oblast investicionih fondova.
Zakon o investicionim fondovima ("Sl. glasnik RS", br. 46/2006, 51/2009 i 31/2011)
4
Proizvod većine mera je jedan broj koji u sebi sadrži i ocenu rizika i ocenu prinosa
investicionog fonda. Na razvijenim finansijskim tržištima, na kojima posluje veliki broj
investicionih fondova, dostupne su objave različitih preduzeća koje gotovo na dnevnoj bazi
prikazuju vrednosti mera performansi i utvrđuju redosled velikog broja otvorenih investicionih
fondova.
Zanimljivo je da Crna Gora ima najliberalniji zakon o investicionim fondovima, te je i
jedan investicioni fond koji su osnovali srpski poslovni ljudi, počeo sa radom u ovoj državi, iako
imaju nameru da najveći deo svojih investicija usmere u Srbiju.
Prinos može biti pozitivan (dobitak) i negativan (gubitak). Prinos fonda objavljuje se u
Prospektu i na internet stranici fonda. Uspešnost fonda ne može biti zagarantovana i prethodno
poslovanje fonda nije garant budućih rezultata.
Rizici koji najviše utiču na prinose investicionih fondova su najčešće sledeći: kamatni
rizik, rizik promene vrednosti hartija od vrednosti, rizik kursa i valute, rizik promene poreskih
propisa i sl. Najčešće se rizici dele na one na koje društvo za upravljanje investicionim
fondovima može da utiče i na one na koje ne može. Prva grupa rizika se najčešće eliminiše
kvalitetnom diversifikacijom portfolia fonda. Rizik portfelja se meri tzv. koeficijentom beta
portfelja, koji pokazuje osetljivost portfolia na promene celog tržišta hartija od vrednsti. Kada je
beta koeficijent manji od 1 znači da je njegov prinos manje osetljiv od prinosa ukupnog tržišta i
sa tim i manje rizičan.
Umesto da individualno ulažete na tržištu kapitala, za šta je neophodno da kontinuirano
pratite kretanje tržišta i budete odličan poznavalac pravilnog ulaganja, putem investicionog
fonda, oslobođate se navedenih obaveza. Vašim sredstvima upravljaju ovlašćeni portfolio
menadžeri, a i rizik ulaganja u investicioni fond je manji zbog diversifikacije portfolia. Najčešće
su i troškovi transakcija ulaganja u investicione fondove manji nego kod individualnih ulaganja u
hartije od vrednosti preko brokera.
Prednost ulaganja u investicioni fond predstavlja i mogućnost da u gotovo svakom
trenutku možete prodati fondu svoje investicione jedinice i dobiti likvidna sredstva.
Vunjak, N., Kovačević, Lj., Finаnsijskа tržištа, Ekonomski fаkultet, Suboticа, 2015, str. 133.
Šoškić, D., Živković, B., Finansijska tržišta i institucije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2009, str. 123.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti