Fakultet za poslovne studije i pravo 

Univerziteta ,,Union – Nikola Tesla“

Poslovna ekonomija

SEMINARSKI RAD

Tema: Investicioni fondovi u Srbiji i budućnost istih 

Predmet: Finansijska tržišta i HOV

Profesor: 

    

     

Student:

Doc.dr Milica Kaličanin                                                                  Radojičić Marina

Msc. Milan Janković                                                                       Br. indeksa:I0532-18

                                                                                                           Grupa 1B

Beograd, maj 2019. godine

background image

3

1. DEFINISANJE INVESTICIONIH FONDOVA

Investicioni   fondovi   su   institucionalni   investitori   koje   vrše   usluge   profesionalnog 

upravljanja   imovinom   velikog   broja   pojedinačnih   investitora.   Poseban   značaj   među 

investicionim fondovima, imaju otvoreni investicioni fondovi-institucije kolektivnog ulaganja 

fizičkih lica i privrednih subjekata. Pored profesionalnog upravljanja ova vrsta investicionih 

fondova investitorima nudi različite prednosti i pogodnosti poput velike likvidnosti njihovih 

sredstava, mogućnosti izbora između različitih investicionih ciljeva, raspodele rizika i mnogih 

drugih. 

Investicioni   fond   je   institucija   kolektivnog   investiranja   u   okviru   koje   se   prikupljaju   i   ulažu 

novčana   sredstva   u   različite   vrste   imovine   sa   ciljem   ostvarenja   prihoda   i   smanjenja   rizika 

ulaganja.

Veliki izbor različitih investicionih fondova može doneti i velike dileme potencijalnim 

investitorima u pogledu donošenja odluke o investiranju jer je potrebno sagledati odnos rizika i 

potencijalnog prinosa svake od ponuđenih mogućnosti. Porast popularnosti investicionih fondova 

u svetu i imovine kojom oni upravljaju, doprineo je razvoju mera koje se koriste za ocenu 

njihovih performansi. Prilikom analize dostupnih investicionih alternativa i donošenja odluka o 

ulaganju sredstava, investitori imaju na raspolaganju veliki broj mera koje se koriste za ocenu 

performansi i utvrđivanje redosleda investicionih fondova. 

Zakon o investicionim fondovima propisuje gde je dozvoljeno investirati imovinu fonda. 

Prema   domaćem   zakonu   o   investicionim   fondovima,   do   30%   vrednosti   imovine   fonda   je 

dozvoljeno investirati u inostranstvo.

Ovim zakonom uređuje se:

1

organizovanje i upravljanje otvorenim investicionim fondovima,

osnivanje i upravljanje zatvorenim investicionim fondovima,

osnivanje i upravljanje privatnim investicionim fondovima,

osnivanje, delatnost i poslovanje društva za upravljanje investicionim fondovima,

poslovi i dužnosti kastodi banke, u smislu ovog zakona,

nadležnost Komisije za hartije od vrednosti,

druga pitanja od značaja za oblast investicionih fondova.

1

 Zakon o investicionim fondovima ("Sl. glasnik RS", br. 46/2006, 51/2009 i 31/2011)

4

Proizvod većine mera je jedan broj koji u sebi sadrži i ocenu rizika i ocenu prinosa 

investicionog   fonda.   Na   razvijenim   finansijskim   tržištima,   na   kojima   posluje   veliki   broj 

investicionih  fondova,  dostupne su  objave  različitih  preduzeća  koje gotovo  na dnevnoj  bazi 

prikazuju vrednosti mera performansi i utvrđuju redosled velikog broja otvorenih investicionih 

fondova.

Zanimljivo je da Crna Gora ima najliberalniji zakon o investicionim fondovima, te je i 

jedan investicioni fond koji su osnovali srpski poslovni ljudi, počeo sa radom u ovoj državi, iako 

imaju nameru da najveći deo svojih investicija usmere u Srbiju.

2

Prinos može biti pozitivan (dobitak) i negativan (gubitak). Prinos fonda objavljuje se u 

Prospektu i na internet stranici fonda. Uspešnost fonda ne može biti zagarantovana i prethodno 

poslovanje fonda nije garant budućih rezultata.

3

Rizici koji najviše utiču na prinose investicionih fondova su najčešće sledeći: kamatni 

rizik, rizik promene vrednosti hartija od vrednosti, rizik kursa i valute, rizik promene poreskih 

propisa   i   sl.   Najčešće   se   rizici   dele   na   one   na   koje   društvo   za   upravljanje   investicionim 

fondovima može da utiče i na one na koje ne može. Prva grupa rizika se najčešće eliminiše  

kvalitetnom   diversifikacijom   portfolia   fonda.   Rizik   portfelja   se   meri   tzv.   koeficijentom   beta 

portfelja, koji pokazuje osetljivost portfolia na promene celog tržišta hartija od vrednsti. Kada je 

beta koeficijent manji od 1 znači da je njegov prinos manje osetljiv od prinosa ukupnog tržišta i 

sa tim i manje rizičan.

Umesto da individualno ulažete na tržištu kapitala, za šta je neophodno da kontinuirano 

pratite   kretanje   tržišta   i   budete   odličan   poznavalac   pravilnog   ulaganja,   putem   investicionog 

fonda,   oslobođate   se   navedenih   obaveza.   Vašim   sredstvima   upravljaju   ovlašćeni   portfolio 

menadžeri, a i rizik ulaganja u investicioni fond je manji zbog diversifikacije portfolia. Najčešće 

su i troškovi transakcija ulaganja u investicione fondove manji nego kod individualnih ulaganja u 

hartije od vrednosti preko brokera.

Prednost   ulaganja   u   investicioni   fond   predstavlja   i   mogućnost   da   u   gotovo   svakom 

trenutku možete prodati fondu svoje investicione jedinice i dobiti likvidna sredstva.

2

 Vunjak, N., Kovačević, Lj., Finаnsijskа tržištа, Ekonomski fаkultet, Suboticа, 2015, str. 133.

3

 Šoškić, D., Živković, B., Finansijska tržišta i institucije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2009, str. 123.

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti