Investiciono bankarstvo
UNIVERZITET ALFA
FAKULTET ZA TRGOVINU I BANKARSTVO
BEOGRAD
INVESTICIONO BANKARSTVO
SEMINARSKI RAD IZ FINANSIJSKOG TRZISTA
Mentor:
Student:
Prof. Miljana
Barjaktarovic
Milica Savic 209/08
Beograd, 15.maj 2011god.
SADRZAJ
UVOD……………………………………………………………………………………3
NASTANAK I RAZVOJ INVESTICIONOG BANKARSTVA………………………...4
AKTIVNOSTI POSLOVNIH BANAKA……………………………………………….5
GLAVNE DELATNOSTI INVESTICIONIH BANAKA……………………………….7
POSLOVI INVESTICIONIH BANAKA…………………………..…………………….8
KONTROLA INVESTICIONIH BANAKA…………………………………………....10
INVESTICIONO BANKARSTVO U SRBIJI…………………………………………..13
ZAKLJUCAK……………………………………………………………………………15
LITERATURA…………………………………………………………………………..16
2

Investicione banke su kreatori trzista, u smislu, da proveravaju da li postoji
trziste za nove hartije od vrednosti koje treba emitovati. Investicioni
bankari ne prihvataju depozite niti odobravaju poslovne i potrosacke
kredite.
Tradicionalno se pojmom investicionog bankarstva podrazumeva
prikupljanje kapitala i plasman hartija od vrednosti i pružanje brokersko-
dilerskih
usluga.
Investiciono bankarstvo danas podrazumeva širok spektar aktivnosti.
Prilagođavajući se trendovima i potrebama klijenata, investiciona banka
pored tradicionalnih poslova svojim klijentima (korporacijama, vladama,
lokalnim vlastima) pruža i savetodavne usluge, vrši različita istraživanja za
sopstvene i potrebe klijenata, spaja potencijalne partnere. Džon F. Maršal
smatra da usled velikih promena u poslednjim decenijama, investiciono
bankarstvo možemo definisati kao „sve što investicioni bankari rade”.
4
Nastanak i razvoj
Investiciono bankarstvo se kao takvo razvijalo u SAD. Smatra se da je prva
investiciona banka bila firma iz Čikaga, vlasništvo Herisa i Forbsa,
osnovana 1880. godine. Pre ovog perioda su se za prikupljanje kapitala
koristile usluge tzv. agenata, pojedinaca koji su se trudili da prikupe
traženi novac na sve moguće načine. Kako se ova praksa pokazala kao
nedovoljno efikasna, krajem XIX veka agente zamenjuju trgovci akcijama.
U istom periodu dolazi do formiranja mnogih banaka, koje deluju kao
posrednici između investitora i kompanija kojima je kapital potreban. Tako
je 1901. godine, „JP Morgan&Co.” organizovala udruženje koje je prikupilo
1,5 milijardi dolara, u cilju integrisanja velikog broja proizvođača čelika u
korporaciju
„United
Steel
Corporation”.
Oktobra 1929. godine dolazi do sloma tržišta hartija od vrednosti i u
periodu od 1933. do 1934. godine, predsednik Ruzvelt inicira tri nova
zakona – Zakon o hartijama od vrednosti, Zakon o bankama
(Glass-Steagel
Act)
i Zakon o berzama. Predloženim zakonima se reguliše tržište kapitala i
osnivaju adekvatne institucije. Zakon o bankama dalje razdvaja poslove
komercijalnog
i
investicionog
bankarstva.
Poslednje decenije XX veka karakteriše nagla ekspanzija finansijskog
sektora. Razdvajanje komercijalnog i investicionog bankarstva više nije
imalo smisla. U SAD, Zakon o bankama je reformisan 1999. godine, čime je
otvoren put ka stvaranju bankarskih grupacija.Investicionim bankarstvom
se danas bave sve velike banke – u centru bankarske grupacije se, po
pravilu, nalazi investiciona banka. Danas su vodeće investicione banke
(tzv.
bulge-bracket
) Citigroup Global Markets, Credit Suisse First Boston
(CSFB), Goldman Sachs, JP Morgan, Lehman Brothers, Merrill Lynch i
Morgan
Stanley.
Poslovi i aktivnosti investicionih banaka
Prikupljanje kapitala i plasman hartija od vrednosti
– Investiciona
banka se nalazi u ulozi posrednika između vlasnika kapitala i klijenta
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti