Inzinjering u vocarstvu
Seminarski rad Inžinjering u industriji voća
1. UVOD
Inženjering
ili
inžinjerstvo
je primjenjivanje nauke u potrebe čovječanstva, a
postiže se upotrebljavanjem znanja iz matematike i praktičnog iskustva za
kreiranje upotrebljivih predmeta ili procesa. Ljudi obrazovani i primjenjeni u
inženjeringu se zovu inžinjeri.
Inžinjerstvo je disciplina, vještina i profesija dobijanja i primjene tehničkog,
naučnog i matematskog znanja u dizajniranju i upotrebi materijala,
struktura, mašina, uređaja, sistema i procesa da bi se sigurno realizovao željeni
cilj ili sačinio izum.
Koncept inženjerstva postoji od veoma ranih vremena, kako je čovječanstvo
razvijalo temeljne izume kotur, polugu i točak. Svaki od ovih izuma je u skladu
sa modernim definicijama inženjerstva iskorištavajući osnovne mehaničke
principe da razvije korisne alate i predmete.
Prehrambeni inženjering
je tehnička disciplina koja se bavi proizvodnjom i
preradom namirnica. Prehrambeni inženjering uključuje kontrolisane biološke ,
hemijske i fizičke procese.
Osim toga, Prehrambeni inženjering uključuje: projektiranje, konstruiranje,
stavljanje u pogon objekata prehrambene industrije i u njih uključenih procesa.
Prehrambeni inženjering obuhvata kompresivan pristup koji povezuje primarnu
poljoprivrednu proizvodnju i distribuciju prehrambenih proizvoda. Između
ostalog, prehrambeni inženjering se bavi i konstrukcijom strojeva, opreme i
uređaja koji se koriste u preradi namirnica.
1
Seminarski rad Inžinjering u industriji voća
2. PROIZVODNJA SOKOVA
U okviru industrije za preradu voća i povrća jednu granu sačinjava proizvodnja
sokova. Mada tesno vezana za ostale načine prerade voća i povrća ova oblast
ima i svojih specifičnosti. Te specifičnosti su naročito došle do izražaja
razvićem grupe proizvoda nazvanih "Osvežavajuća gazirana pica". Tehnološka
podudarnost i zajednička oprema združile su ove dve proizvodnje, koje se ne
samo podudaraju već i dopunjavaju (proširenje asortimana, produženje sezone
rada, bolje korišćenje radne snage i sl.).
Tehnologija proizvodnje voćnih sokova odnosi se i na proizvodnju voćnih
nektara, uz uvažavanje stepena korekcije, uslovljene propisima. Zavisno od
sadržaja nerastvorljivih sastojaka (suspenzoida) voća, voćni sokovi i nektari se
stavljaju u promet kao: bistri, mutni (opalescentni) i kašasti. Tehnološki proces
proizvodnje odvija se praktično u tri faze:
1. prerada voća do poluproizvoda (bistri i kašasti koncentrati, matični sokovi,
voćne
kaše)
2. korekcija poluproizvoda i
3. punjenje u pripremljenu ambalažu.
U praksi, voćni sokovi se proizvode iz direktne prerade svežeg ili zamrznutog
voća, doradom matičnih sokova i finalizacijom bistrih koncentrata (bistri
sokovi), odnosno kaša ili kašastih koncentrata (kašasti sokovi) tokom cele
godine.
Polazeći od navedenih poluproizvoda kao osnovnih komponenata osvojen je
veoma širok asortiman visokokvalitetnih voćnih sokova i nektara po kojima je
ova industrija zaista prepoznatljiva na tržištu.
Korekcija (finalizacija) se danas odvija po savremenim tehnološkim postupcima
u namenski izgrađenim odeljenjima sa mikroprocesorskim upravljanjem. Naime,
osnovne komponente, pripremljene pomoćne komponente (voda, šećerni sirup,
limunska kiselina i dr.) se precizno odmeravaju i doziraju, a finalni proizvod
automatski kontroliše, čime se obezbeđuje ujednačen zahtevani kvalitet.
2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti