Univerzitet Donja Gorica
Fakultet za prehrambenu tehnologiju,bezbjednost hrane i ekologiju
DIPLOMSKI RAD
ISHRANA KOD OSOBA OBOLJELIH OD DIJABETESA
Mentor: Student:
Podgorica
Maj.2019
SADRŽAJ
Sažetak ……………………………………………………………………………………….. 1
Uvod …………………………………………………………………………………………. 2
1.
Oblici dijabetesa ……………………………………………..……………….............. 3
2.
Dijabetička ishrana …………………………………………………………………..... 4
2.1.
Bjelančevine ………………………………………………………………… 5
2.2.
Ugljeni hidrati ………………………………………………………………. 6
2.3.
Masti ……………………………………………………………………….. 7
2.4.
Vitamin ……………………………………………………………………... 8
2.5.
Dodaci ishrani ……………………………………………………………… 10
3.
Dijabetes u XXI vijeku …………………………………………………………..….. 10
4.
Metode u borbi protiv dijabetesa ……………………………………………………… 12
Zaključak ……………………………………………………………………………………. 15
Literatura …………………………………………………………………………………….. 16
Prilozi ………………………………………………………………………………………… 17
UVOD
Zdravlje je najveće blago i svi se prije ili kasnije sjetimo te jednostavne mudrosti. To
bogatstvo se ne stiče nego se čuva. Doduše, nasljedni činilac je veoma važan, kao i za sve u
životu. “Šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) hronična je, uglavnom nasljedna bolest, a može bit
i posljedica bolesti koje oštete pankreas. Gušterača je smještena pozadi u trbušnoj šupljini. To je
žlijezda koja luči svoje sokove u tanko crijevo i stvara enzime koji razgrađuju bjelančevine i
masti. Takođe, sadrži i hormone koji je zadužen za čuvanje glukoze u tijelu. Najvažniji je
hormon insulin, otkriven tek 1921. godine.”
1
Dijabetes zovu još i “tihi ubica”, jer izaziva nebrojeno mnogo problema u organizmu koji
mogu da dovedu do trajnih posljedica: ”To je hronična, doživotna bolest sa vrlo teškim pratećim
invalidnostima i posledicama. Pripisuje joj se 50% svih amputacija donjih ekstremiteta u odrasloj
populaciji, ona je vodeći uzrok slepila odraslih, i četvrtine svih slučajeva insufijencije bubrega.”
2
Saznanja koja medicina danas posjeduje treba da što brže i jednostavnije dopru do ljekara i do
oboljelih. Počevši od prevencije pa do samog načina liječenja.
Tek je krajem prošlog vijeka usaglašen princip liječenja putem ishrane, odnosno
napravljen je jasan program dijetoterapije za dijabetičare. Od prvobitne borbe sa ugljenim
hidratima, koji su smatrani za glavni problem u pojavi ovog oboljemja, danas se došlo do
raznovrsnijih podataka i detalja vezanih na uzroke i prateće pojave.
Cilj dijetoterapije je, prije svega, da omogući čovjeku ukupnu funkcionalnost sistema ili
makar zadržavanje jednog nivoa očuvanja zdravlja, da se zaustavi pogoršanje. Uže posmatrano,
ljudima koji se rvaju sa dijabetesom, borba i nastojanja da se ne pogorša stanje je dovoljno
1
Živković, Roko,
Dijetetika
, Medicinska naklada, Zagreb,str. 89.
2
Jorga, Jagoda,
Ishrana u dijabetesu tipa dva
u
Ishrana u prevenciji i lečenju hroničnih masovnih nezaraznih
oboljenja
, Institut za zaštitu zdravlja, Beograd, 20002, str. 70.
2.
Dijabetička ishrana
Cilj dijabetičkog načina ishrane je da se obezbijedi pravilan i odgovarajući unos hranljivih
materija, energetski potrebnih i adekvatnih potrebama pojedinca. Prilikom određivanja dijete
mora se imati u vidu više faktora: vrsta i priroda oboljenja, ukupno zdravlje pojedinca, tjelesna
težina i posao kojim se bavi
.
Mjera je ideal kojem čovjek oduvijek stremi, u svemu pa tako i u hrani. Staro pravilo po
kojem su živjeli naši preci je, između ostalog glasilo: budi umjeren u jelu i piću, ustani rano i lezi
rano (Vasa Pelagić). Time se sa malo riječi mnogo kaže – da čovjek ne smije uzimati više no što
mu je neophodno i da se radom čuva. Mnoga oboljenja današnjice su rezultat kršenja ova dva
pravila. Ljudi su se odvojili od prirode. Isuviše velika tjelesna težina je jedno od obilježja
savremenog društva. Uzrok toga je brzi stil života, neredovni obroci, hrana puna masti i šećera,
stres kojem je čovjek izložen u nametnutoj trci za materijalnim. Sve to utiče na zdravlje, slama
polagano čovjek i onda gdje je tanko, tu se kida. Kod osoba sa predispozicijama za pojavu
dijabetesa, problem se na tom polju javi. Taj problem se rješava voljom, upornošću i
disciplinom. Šećerna bolest je metabolička bolest, koja se karakteriše povećanom
koncentracijom šećera u krvi (hiperglikemijom), usljed defekta u lučenju insulina i njegovom
dejstvu. Dijabetes nastaje sa dejstvom i kompleksnim interakcijama različitih faktora, a prije
svega genetskih i faktora sredine, odnosno samog načina života. Polazište u liječenju svih tipova
jeste dijetalna dijabetična ishrana. Ukupne dnevne kalorijske potrebe za jedan dan procjenjuju se
na osnovu idealne tjelesne težine. Kod jako mršavih dijabetičara može se uvesti pojačana
ishrana do postizanja idealne tjelesne težine, a kod gojaznih dijabetičara smanjuje se unos
kalorija do postizanja idealne tjelesne težine. Osim ukupnog kalorijskog unosa potrebno je
odrediti i odnos između bjelančevina, ugljenih hidrata i masti.
-
