JAVNA USTANOVA

PRVA SREDNJA STRUČNA ŠKOLA NIKŠIĆ

Sektor: Građevinarstvo i uređenje prostora

Stepen: IV

SEMINARSKI RAD

Tema: Ispitivanje donjeg stroja kod željezničkih pruga

Mentor:

Radili:

dipl.inž. Veljo Leković

Milovan Pavićević 
Ratko Milović
Aleksandra Perišić

Nikšić, mart 2017.godine

Seminarski rad                                                      Ispitivanje donjeg stroja kod željezničkih pruga

S A D R Ž A J

      Strana

1. Željezničke pruge

............................................................

3

1.1.

Konstruktivni elementi željezničke pruge

....................................

3

2. Ispitivanje donjeg stroja željezničke pruge

................................................

4

2.1. Kontrola, pregledi i ispitivanja zemljanog trupa

....................................

4

2.2. Kontrola, pregledi i ispitivanja mostova i propusta ....................................

6

2.3. Kontrola i pregledi tunela

....................................

10

2.4. Kontrola objekata i postrojenja u službenim mjestima

........................

12

2.5. Kontrola i pregledi objekata za zaštitu pruge od

   površinskih voda i atmosferskog uticaja

....................................

13

3. Zaključak

............................................................

14

Literatura

............................................................

15

2

background image

Seminarski rad                                                      Ispitivanje donjeg stroja kod željezničkih pruga

2.

ISPITIVANJE DONJEG STROJA PRUGE

Održavanje   donjeg   stroja   pruge   obuhvata:   stalni   nadzor,   povremene   preglede,   ispitivanja, 
preduzimanje mjera u cilju blagovremenog otkrivanja i otklanjanja nepravilnosti i oštećenja i 
vođenje evidencije tehničkih i drugih podataka.

2.1. Kontrola, pregledi i ispitivanja zemljanog trupa

Periodični   pregled   zemljanog   trupa   pruge   sa   vještačkim   objektima   vrši   se   u   skladu   sa 
pravilnikom    jednom  godišnje.  U zavisnosti  od  stepena  ugroženosti trupa,  mogu  se vršiti i 
specijalni pregledi.

Zemljani trup pruge, u zavisnosti od relativnog visinskog položaja terena i nivelete pruge, čine:

nasipi (slika 2),

usjeci (slika 3) i

zasjeci, uključivo sa planumom pruge.

Slika 2. Poprečni presjek zemljanog trupa u nasipu

4

Seminarski rad                                                      Ispitivanje donjeg stroja kod željezničkih pruga

Slika 3. Poprečni presjek zemljanog trupa u usjeku

U sastav zemljanog trupa ulaze i vještački objekti ugrađeni u sam trup pruge ili pored trupa, 
jarkovi i kanali za odvodnjavanje zemljanog trupa sa postojećim objektima za propuštanje vode 
kroz trup pruge otvora do 1 m, obloge, obložni i potporni zidovi, drenaže, vegetacioni pokrivač 
na kosinama i padinama. Sa zemljanim trupom cjelinu čini i padina na kojoj leži trup, kao i 
padine više i niže trupa u širini pružnog pojasa.

Oblik i razmjere zemljanog trupa pruge – poprečni profil zemljanog trupa pruge zavisi od:

kategorija pruge;

konfiguracije terena;

broja kolosijeka;

konstrukcije gornjeg sloja.

Gornja površina zemljanog trupa naziva se planum pruge (sl.4.). Oblik i širina planuma kod 
pruga sa jednim kolosjekom određuje se prema širini kolosijeka, važnosti pruge i prema vrsti 
zemljanog materijala. Širina planuma kod pruga u pravcu i pruga sa R>300 m, kreće se od 4,5 m 
(pruge   3-eg   reda),   5,4   m   (glavne   pruge   2-og   reda),   do   6   m   (glavne   pruge   1-og   reda).   U 
krivinama zbog izdržanja spoljne šine nad unutrašnjom potrebna je veća širina planuma. Planum 
se radi tako da je nesimetričan prema osovini kolosijeka.

Proširenje planuma izvodi se sa spoljne strane krivine. Širina planuma treba da bude ista i za 
usijeke i za nasipe na mjestima jedne pruge gdje se zemljani trup prekida (mostovi, vijadukti, 
tuneli)  –  širina planuma  se  prilagođava širini  tih  objekata.  Proširenje planuma  u  krivinama 
počinje na početku prelazne krivine i postepeno se povećava do punog proširenja na početku, 
odnosno, kraju kružne krivine. Da se na planumu ne bi zadržavala voda, njegovoj površini daje 
se nagib od sredine prema ivicama. Veličina tog nagiba iznosi 4%.

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti