Sadržaj 

Uvod

Razvoj novca kroz historiju

Uticaj novca na privredu 

Zaključak

SAŽETAK

Cilj ovog rada je upoznati se sa pojavom koja obuhvata novac, njegovim funkcijama te 

kakav se novac razvijao tokom historije. Znanost o novcu se odnosi na pojavu određenih 

prirodnih karakteristika sa funkcijom koja je svoju suštinu zadržala od samog nastanka, pa sve 

do danas. Ipak, svaki oblik novca nešto nam govori o određenom geografskom području i 

vremenu   u   kojem   se   nalazi.   Kako   se   novac   razvijao,   razvijale   su   se   i   njegove   funkcije, 

sukladno zahtjevima privrede u kojem se novac nalazio. Zahvaljujući novcu, historičari mogu 

razabrati kakvo je stanje u toj privredi bilo, je li bilo obilja ili oskudice, sreće ili brige za 

ljude, te uzroke i posljedice koje se vežu uz to. Prilikom izrade diplomskog rada korištena je 

stručna literatura i internetske stranice.

1. UVOD

U   mnogim   diskusijama   i   dokumentima   koji   se   odnose   na   novac,   ekonomisti 

pokušavaju   dati   jedinstvena   definicija   novca.   Međutim,   novac   se   ne   može   definisati 

jedinstveno jer on jeste ona nema ekonomski značaj, ali je društveni fenomen takođe došao do 

određenog stepena društveni razvoj, a istovremeno je stvoren kulturni fenomen za određena 

ljudska bića potreban. Sve dok razvoj novca u istoriji ne nastane zbog potrebe da se nađe 

praktičniji i jednostavniji način prometa i plaćanja. Novac se razvio tokom svoje historije 

razvijao kroz više oblika, kao što su novac, kovanice, papirni novac, depozitni novac i u 

današnje   vrijeme   se   postepeno   uvodi   elektronski   novac.   Svaka   od   ovih   vrsta   novca   je 

uslovljena   političkim,   društvenim,   moralnim   i   društvenim   događajima   u   određenim 

historijskim periodim u kojem je nastao. Razvoj kovanoga novca trajao je od 7. st. pr. Kr., 

kada se pojavljuju prvi oblici kovanog novca,

1

  pa do 3000 g. pr. Kr., kada se pojavljuju 

potvrde izdane od strane hramova koje se smatraju početcima papirnoga novca.

2

Kroz ovaj završni rad pokušat ću objasniti važnost novca, njegov historijski razvoj kao 

i razvoj novčanih oblika i monetranih sistema. Stručnjacima ekonomskog i drugih područja 

često se postavlja pitanje što je zapravo novac. Novac se najčešće definira kao zakonito 

sredstvo plaćanja, odnosno ono što se prima i daje tokom kupovine ili prodaje robe, usluge ili 

nečega drugog, novac je društvena pojava koja je nastala na određenom stepenu društvenog 

razvoja. Međutim, novac je i kulturna pojava nastala iz određenih čovjekovih potreba. Završni 

rad je podijeljen na dva dijela u kojima sam kronološki pokušala objasniti pojavu novca kao 

sredstva razmjene te njegove pojavne oblike, od trampe preko kovanoga i papirnoga novca 

sve do depozitnoga novca, ali i novčane sustave koji su nastali na temelju njih.

1

Hrvatska   narodna   banka,   Prvi   novac-Povijest   hrvatskog   novca,    

http://old.hnb.hr/novcan/povijest/h-

nastavak-3.htm

2

  E-knjiga:   Cheng,L.   (2003.)   Banking   in   modern   China:   Entrepreneurs,   Professional   Managers,   and   the 

Development   of   Chinese   Banks,   1897-1937,   Cambridge   University   Press,   str.160.,   dostupno   na: 

http://bit.ly/1KsRugR

 

background image

Pri toj naturalnoj razmjeni (trampa) tj R1-R2 (zamjena jedne robe za drugu) javljale su se 

poteškoće:

Sve   teže   je   bilo   pronaći   oc+sobu   koja   je   s   jedne   strane   imala   proizvod   koji   mi 

potražujemo,   a   s   druge   strane   da   ta   osoba   traži   baš   ono   što   mi   nudimo(„double 

coincidence of wants“)

Dolazi   do   stvaranja   velikog   broja   odnosa   među   samim   proizvodima   koji   su   se 

razmjenjivali tj. teško je bilo odrediti vrijednost robe

Javljaju se veliki troškovi poteškoća velikog broja odnosa među proizvodima (riba za 

đito, riba za krzno, riba za medvjeđu šapu....)

Važno je razlikovati upotrebnu vrijednost robe kao sposoobnost neke stvari da svojim 

fizičkim, hemijskim, estetskim ili nekim drugim svojstvima zadovoljava određene ljudske 

potrebe, od promjene vrijednosti robe koja ukazuje na pojavni oblik vrijednosti robe koja se 

iskazuje u procesu razmjene kao odnos upotrebnih vrijednosti jedne vrste prema upotrebnoj 

vrijednosti druge robe.

Događalo se da su jednu robu „voljeli“ više tj. imala je bolju upotrebu, ali ne samo 

zbog tog nego i zbog činjenice da ju je bilo lakše zamijeniti za onu robu koju želimo. Znači da 

se tražila roba visoke prometne vrijednosti i tako je zapravo došlo do jedne robe koja se 

izdvojila i postala opći ekvivalent. Ali to još nije novac! U početku se opći ekvivalent (novac) 

pojavljuje kao različita roba ovisno o kraju gdje se koristio.

Papirni novac je u početku imao potpuno pokriće u zlatu, međutim, od I svjetskog rata, 

a posebno poslije Velike ekonomske krize iz 1929. godine

3

, mnoge države napuštaju koncept 

pokrića papirnog novca u zlatu, tako da danas u svijetskoj trgovini, ni u jednoj zemlji ne 

postoji konvertibilnost novca u zlatu.

3

 

Velika kriza

 (poznata još kao 

Velika depresija

) je globalni ekonomski krah koje je počeo 1928. god. i trajao 

1939.   god.   Počela   je   u   SAD   padom   berze   29.   oktobra   1929.   god.   Rezultovala   drastičnim   padom   autputa, 
dramatičnim rastom nezaposlenosti i akutnom deflacijom

Oblici novca su:

1) Naturalni (robni) novac

2) Metalni (kovani) novac

3) Novčanice (surogati novca)

-

certifikati

-

banknote

-

papirni novac

4) Žiralni (depozitni) novac

2.2. Naturanli (robni) novac

Prije pojave novca, kakvoga mi danas poznajemo, koristila se naturalna razmjena, 

odnosno razmjena robe za robu. Prvi primitivni oblici novca nastali su istovremeno na više 

mjesta jer je razvoj različitih civilizacija tekao usporedno. Zbog nerazvijene društvene podjele 

rada, razmjena dobara bila je neredoviti proces, prvenstveno zbog toga što se vrijednost jedne 

robe izražavala kroz vrijednost druge robe, što nazivamo pojedinačnim, odnosno prostim 

oblikom vrijednosti

4

. Razvojem društvene podjele rada razmjena postaje redovitija nego prije 

zbog sve veće potrebe za robom drugih, pa se takav oblik vrijednosti naziva razvijeni, no kao 

i u prethodnom obliku, ovdje se još uvijek radi o naturalnoj razmjeni. U trenutku kada su ljudi 

proizveli više od onoga što im je bilo potrebno, tj. pojavom viška vrijednosti, pojavljuje se 

prvi oblik trgovine, a s time i prvi oblik novca, tj. roba. Teoriju o nastanku novca potvrđuje i 

sam latinski naziv za novac pecunia, koji označava bogatstvo. Pecus, korijen riječi pecunia, 

znači stoka, a ona se koristila kao jedan od primitivnih oblika plaćanja.

5

 

4

 Dvornik, I.(1980.), Novac i novčana politika, Rijeka, Liburnija; Zagreb, Školska knjiga, str. 7.

5

  Hrvatska   narodna   banka,   Prvi   novac-Povijest   hrvatskog   novca,    

http://old.hnb.hr/novcan/povijest/h-

nastavak-3.htm

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti