1.RAZVOJ RENESANSNE SKULPTURE U FIRENCI
1400-1450.

godine-herojsko doba rane renesanse.

Firentinski vajari su se prvi odazvali pozivu ‘’Nove Atine’’.

1401-2.

godine-konkurs za vrata krstionice.

1400.godine-u Firenci nastaje nestasica vajara koji rade u mermeru.

Umetnost rane renesanse tezila

-za jednim stavom prema ljudskom telu koji je bio slican klasicnoj starini.

Skulptura renesanse

 prekida sa srednjovekovnom tradicijom,tako sto tokom XV veka odbacuje arhitektonski okvir i postaje 

samostalno delo.

Zadnji deo

 statue umetnici obradjuju isto tako pazljivo kao i prednji.

Renesansna portretna bista

 se rodila medju mladjim vajarima u mermeru iz kruga Bernarda Rosselina.

Realisticno portretisanje

 je bilo prvo obnovljeno na skulpturama grobnica pomocu posmrtnih maski.

Popularnost portretnih bista 

posle 1450.

godine ukazuje na novu potraznju dela koja ce biti izlozena u domovima mecena.

Kolekcionarstvo

 je u Italiji XV veka obnovljeno kao vid ozivljavanja antike.Humanisti i umetnici su prvo skupljali anticku 

skulpturu,posebno male bronze.
Sa pojavom Verokija u modu ulaze 

putto

(naga deca sa krilima),za zatim i deca andjeli.

Jedan od najvecih skulptora italijanske renesanse je Firentinac 

Donatelo

,koji je prvi posle antike izlio muski akt ‘’David’’ u 

prirodnoj velicini.Oziveo je u novom duhu naturalizam rimskog portreta tipa biste,izvajavsi u obojenoj terakoti portret Nikole 
Uzana.

1.Nanni di Banco

-mladi umetnik,koji je prevazisao ograniceni srednjovekovni klasicizam.

Cetiri sveca

-skulpture u mermeru,u prirodnoj velicini u 

crkvi Or San Michele

 u Firenci.

-za nisu na spoljasnjoj strani crkve.
-masivne,monumentalne sculpture.
-glave drugog i treceg sveca podsecaju na rimske sculpture iz III veka n.e.
-Nani prikazuje 

nov stav

 prema klasicnoj umetnosti,koji sjedinjuje klasican oblik i sadrzinu(srednjovekovni klasicisti su ih 

razdvajali).

Uspenje Bogorodice

-ogroman reljef za zabat iznad drugog severnog portala katedrale u Firenci.
-figura 

andjela

,koja leti i nosi Bogorodicu ka nebu,podseca na letece andjele poznogoticke umetnosti(andjeo Majstora iz 

Flemallea).
-Nani je otkrio kako da prikaze figuru koja lebdi u vazduhu:obavio ju je tankim,slobodnim draperijama,nabreklim od vazduha,telo 
kao da ispunjava haljine vlastitom snaznom akcijom.

2.Luca della Robbia

-jedini vajar prave vrednosti u 

Firenci

 posle Donatelovog odlaska.

-postao je poznat 1430.godine po reljefima u mermeru na 

Cantoriji

(pevnici).

-imao je 

radionicu

 koja je proizvodila male ploce sa madonama i drecave oltare za seoske crkve.

-nikada nije izvajao slobodnu statuu
-posvetio se vajanju u terakoti(jeftinije,manje zahtevno).

Andjeli koji pevaju

-reljefi u mermeru na pevnici u katedrali.
-spoj ljupkosti i ozbiljnosti(karakteristicno za njega).
-vise ima zajednicko sa klasicizmom Nanija,nego sa Donatelom.
-uticaj Gilberija i rimskih reljefa.

Madona sa andjelima

-luneta u terakoti
-bela glazura na figurama i okviru stvara utisak mermera,a pozadina je tamnoplava.

3.Bernardo Rossellino

-zapocinje svoj rad kao vajar i arhitekta u 

Arezzu

.

-nakon osam godina boravka u Firenci poverena mu je izrada grobnice Leonarda Brunija
-izmedju 1440-1450.godine njegova 

radionica 

je bila jedino mesto za skolovanje ambicioznih mladih vajara u mermeru.

-Bernardo i njegovi naslednici su se usredsredili na crkveni mobilijar,a ne na slobodne statue u stojecem stavu,sem par izuzetaka.
-

portretne biste u mermeru

-Izradjivali su samo jednu vrstu slobodne sculpture vecih dimenzija koja nije bila namenjena nekom 

arhitektonskom kontekstu

Grobnica Leonarda Brunija

-mermer visine oko 6 metara,do vrha luka u 

crkvi Sta Croce

 u Firenci.

-Leonardo Bruni je bio veliki humanista i drzavnik,koji je imao velikog uticaja.
-

NOVO

:ovo je prvi spomenik koji potpuno izrazava duh nove ere.

-na klasicnom sarkofagu dva krilata genija pokazuju 

natpis

 u kojem se spominju vecita ostvarenja Leonarda(u srednjem veku se 

pise ime,polozaj,godina starosti,datum smrti).
-sakralni vid grobnice je ogranicen na luneti,gde se Madoni klanjaju dva andjela.
-spomenik je pokusaj da se izmire dva suprotna stava prema smrti-retrospektivni i komemorativni(zastupali klasici) i hriscanska 
briga o zagrobnom zivotu i spasenju.
-ravnoteza izmedju arhitekture i vajarstva.
-glavni motiv su dva pilastra koja nose okrugli luk oslonjen na jako naglasen arhitrav,podseca na Albertija.
-motiv ima simbolicno znacenje-pokojnik na kovcegu pociva na vratima koja vode iz ovog zivota u onaj.

-na grobnici je vidljiv uticaj klasicizma Gilbertija i Luke della Robije.

4.Antonio Rossellino

-brat Bernarda Roselinija

Giovanni Chellini

-portretna bista u mermeru iz 1456.godine
-Djovani je bio cenjeni 

lekar

,cija je licnost(sardonicna i ljubazna)pronikla s preciznoscu.

-individualnost je izrazena
-umetnika za rimske prototipe vezuje samo ideja o slobodnoj portretnoj skulpturi kao efikasnoj zameni za stvarno prisustvo 
modela.
-bista je izvajana iz 

zivog modela

.

-nastojanje umetnika da pokaze svaku boru cini da bista lici na posmrtnu masku koja je iznenada ozivela.

5.Antonio del Pollaiuolo

-slikar,graver,vajar u bronzi.
-izucio zlataski zanat i zanat obradjivaca metala u Gibertijevoj radionici.
-pod uticajem poznih stilova Donatela,Kastanja i anticke umetnosti.

Herkul i Antej

-mala bronzana skulptura
-

varvarski stil

-smela ideja da se stvori samostalna grupa od dva lika u zestokoj borbi.
-kompozicija ima 

centrifugalni zamah

:kao da udovi zrace u svim pravcima iz zajednickog sredista.

-grupa je u savrsenoj 

ravnotezi

 i pored napete akcije.

-

naglasena srednja osa

:tako sto je nakalemljen gornji deo Anteja na donji deo Herkula.

Herkul i Antej

-izgubljena slika za palatu Medici.

Bitka desetorice nagih ljudi

-gravira koja predstavlja njegovu najrazradjeniju slikarsku kompoziciju.
-tema je klasicna.
-glavna 

svrha 

gravire je prikazivanje majstorstva u pokazivanju 

nagog tela u akciji

.

-

NOVO

:shvatio je da puno razumevanje telesnog pokreta zahteva podrobno poznavanje anatomije.

6.Nicolo dell’Arca

-dosao je iz Apulije,a proveo je najveci deo zivota u Bolonji.
-u poznim godinama karijere je izradio dve monumentalne grobnice u bronzi za crkvu Sv.Petra u Rimu.
-nikada nije napravio veliku samostalnu satatuu.

Oplakivanje

-narikace u prirodnoj velicini,u terakoti.
-oko 1485-90.godine.
-spoj pokreta i emocije
-izraz lica je pojacan snaznim zamahom unapred.

7.Andrea del Verrocchio

-najveci vajar svog doba(1435-88.godine).
-modelar i vajar u mermeru,terakoti,srebru,bronzi.
-slikar i 

ucitelj Leonarda da Vincija

.

-elemente uzete od Antonija Roselinija i antonija del Polaiuola je povezao u sintezu.

Putto s delfinom

-njegovo omiljeno delo u Firenci
-zamisljeno kao sredisnji deo jedne fontane,da delfin izbacuje mlaz vode.
-putto(u mnozini putti)oznacava 

nagu decu sa krilima

(uticaj antike)-personifikuju duhove raznih vrsta(kupidoni-duhovi ljubavi).

-oblici polecu u svim pravcima od sredisne ose,ali je pokret graciozan i povezan.
-utisak da se figura okrece pred nasim ocima.

Konjanicki spomenik Colleonija

-oko 1483-88.godine
-bronzani spomenik posvecem venecijanskom vojnom komadantu Bartolomeu Koleoniju.
-konj je graciozan i zivahan,ali izvajan pazljivo u anatomiji i pokretu(tanka koza otkriva svaku venu,misic,nerv).
-figura je predstavljena u ukocenim povrsinama oklopa.
-konj je manji u odnosu na jahaca,te se Koleoni pojavljuje u sedlu kao olicenje snage i moci.
-Koleoni nadgleda prostor pred sobom.
-idealizovana licnost koja zraci zastracujucom snagom.
-podseca na Cana Grande.

2.OBNAVLJANJE INTERESOVANJA ZA LJUDSKU FIGURU-skulpturu

Za razliku od grcke umetnosti,renesansa nije nikad osetila potrebu da za skulpturu razradi niz pravila slicnih onima u arhitekturi.
Prepoznavanje renesansne skulpture se postize traganjem za 

osnovnim motivima

:

-naglasen naturalizam(neprekidno traganje za verodostojnoscu),
-naglaseno interesovanje za coveka(za oblik njegovog tela,za njegove mogucnosti izraza),
-istaknuta sklonost ka produbljivanju i usavrsavanju tehnickih znanja i sredstava(perspektiva,zaravljenost)

background image

4.NOVA KONCEPCIJA PREDSTAVLJANJA PROSTORA NA SLICI;TEORIJSKE POSTAVKE L.B.ALBERTIJA O 
SLIKARSTVU,DEFINISANJE MIMETICKOG MODELA PREDSTVLJANJA
Leon Batista Alberti

 je bio italijanski slikar,pesnik,lingvinist,filozof,kriptolog,muzicar,arhitekta i renesansni polimata(velika 

nacitanost,ucenost).
Alberti je drugi veliki arhitekta XV veka posle Filipo Bruneleskija,a koji je prvi napisao traktat o arhitekturi i razmisljao o 
teorijskim vidovima sopstvene aktivnosti.Do svoje cetrdesete godine se intereovao za likovne umetnosti,samo kao teoreticar i 
skupljac starina.
U knjizi Djordja Vazarija ‘’Zivot poznatih slikara,vajara i arhitekata’’ je opisan zivot Albertija.
Alberti je najcesce radio na fasadama vec postojecih objekata.
Ukazao je da se oko polovine XV veka naturalizam okrece ka spoljasnjems vetu uz pomoc nauke(matematike,geometrije).
Napisao je tri traktata(rasprava,spis):

1.Traktat o slikarstvu

(oko 1436.)-posvecen Bruneleskiju

2.Traktat o skulpturi

(oko 1464.)-nije teorijski jak kao traktat o slikarstvu

3.Traktat o arhitekturi

(izmedju 1450 i 1470.)-aritmeticke razmere koje odredjuju muzicku harmoniju moraju vladati i u 

arhitekturi,jer se one ponavljaju u citavom svemiru i prema tome su Bozanskog porekla.

traktatu o arhitekturi 

Alberti objasnjava da osnova jedne 

sakralne gradjevine

 treba da bude ili okrugla ili da ima oblik 

izveden iz kruga(cetvoro,seto,osomougaon),jer je krug savrsen i najprirodniji oblik,pa otuda neposredna slika bozanskog 
razuma.Ovaj argument je zasnovan na njegovoj veri u Bogomdanu vrednost matematicki odredjenih proporcija.
Smatrao je da treba da postoji jedan 

knez

,koji ce biti odgovoran za sve.

Idealan grad

-simetricno distribuiran,jer su u Srednjem veku gradovi bili neplanski;da ima siroke ulice,ali ne presiroke zbog sunca 

i prirodne ventilacije;javne gradjevine treba da su velelepne,a ne dekorativne,bitno je postovanje 

harmonije

(pravilan raspored 

elemenata koji cine celinu);kuce bogatih ne smeju da predju velelepnost javnih,a siromasni mogu da dele prostor sa bogatima,ali 
leva i desna strana moraju biti jednake.
Govoreci o 

hramovima

,Alberti se pozivao na Panteon,okrugli hram u Tivoliju i na mauzoleje sa kupolama.

Albertijeva 

idealna crkva 

zahteva harmonicnu osnovu koja bi bila otkrovenje Bozanskog i budila pobozno razmisljanje u 

vernika.Ona treba da bude usamljena,uzdignuta iznad svakidasnjeg zivota,a svetlost treba da pada kroz visoko postavljene 
otvore,jer kroz njih treba da s evidi samo nebo.

Crkva

 treba da bude vidljivo otelotvorenje Bozanske proporcije,a jedino je centralno resenje dopustalo postizanje ovog cilja.

Renesansna arhitektura

Ceo XV vek je predstavljao izmene iznutra u arhitekturi,menjajuci na taj nacin shvatanje prostora.Napusteni su veliki romanicki i 
goticki krstasti svodovi,a tavanica glavnog broad postaje ravna.Nisu bili vise potrebni masivni zidovi,ni veliki pilastri.Zidovi 
postaju ponovo jednostavni,ravni,oslonjeni na stubove,vezane polukruznim lukovima.
Drugi osnovni element renesanse je perspektiva,koja je znacajnija od vracanja teoriji redova i obnove antickih formi.
Renesansna arhitektura je krajem XV i pocetkom XVI veka dosla do savrsene simetricne i pravilne arhitekture,tako da su se sve 
perspektivne linije sticale u jednoj sredinjoj tacki.
Palata i crkva su bile dva glavna tipa gradjevina,ali ne i jedina.
Osnovni problem renesansne arhitekture:kako primeniti klasicni system rasclanjavanja na procelje jedne neklasicne gradjevine.
Albertijevo resenje daje primat zidu i svodi klasican system na mrezu urezanih linija.

traktatu o slikarstvu

 on istice da slikar mora da bude upoznat sa svim poljima znanja,koja su releventna sa njihovom 

profesijom.Istorijske kompozicije su dogadjaji iz Biblije ili mitologije.Da bi jedna celina bila harmonicna sliakr mora da poznaje 
dobro tekst.
Istice primenu 

perspektivne mreze

,koju je smislio Bruneleski,a Alberti je proucava kao osnovu jedne kompozicije.Umetnici ne 

trebaju slepo da imitiraju,vec slika treba da bude 

lepa 

tacna

.

Lepota

 nije kvalitet koji ne sadrzi svaki elemenat u prirodi,vec umetnik treba da je prepozna u prirodi,jer je ona zivor.Iz lepote 

sledi pravilna harmonija.

Osnovni principi

:razum,metodicni pristup,imitacija,merenje.

DELA
Crkva San Francisko

 u Riminiu 

-gospodar grada Riminija Sigismondo Matesta je Albertiju oko 1450.godine dao zadatak da od goticke crkve nacini hram slave i 
grobnicu za njega,njegovu zenu i humaniste sa njegovog dvora.
-fasadu je obnovio koristeci anticke elemente(trem,lukove,stupce)
-na procelju se nalaze tri slicne nise,od kojih jedna veca uokviruje srednji portal,a druge dve su bile namenjene za sarkofage 
Sigismonda i njegove zene.
-stubovi nisu deo zida,iako su delimicno uklopljeni u njega,toliko su istureni da se vide kao posebne jedinice.Postavljeni sun a 
odvojene blokove,a ne na platformu.

Palata Rucelai

 u Firenci

-palata je podignuta izmedju 1447. i 1451.godine.
-u Firenci su palate bile bogate gradske kuce plemica ili trgovca.
-smatra se da je ona Albertijeva kritika na ranije palate Medici
-na procelju palate se primenjuju motive redova postavljenih jedan iznad drugog,ili promena arhitektonskog reda na svakom 
spratu gradjevine(dorski u prizemlju,jonski na prvom spratu,korintski na drugom).
-javila se potreba za oplemenjivanjem fasade

-na postojecu fasadu je nanedo stilski red(tri reda pilastra postavljenih jedan iznad drugog i razdvojeni sirokim arhitravima),a 
inspiracija je Koloseum,dok se rustika u prizemlju ka spratovima gubi.
-pilastri su tako plitki da ostaju deo zida.
-elementi fasade nisu pravi,vec predstavljaju samo plitak reljef.
-Alberti se nije jos usudjivao da se otisne u prostor
-primetna je nagalsena renesansna streha.

Crkva Santa Marija Novela

 u Firenci

-procelje je prilagodio renesansnom ukusu time sto je sredisnji deo ucinio visim i uzim nego sto su bocne strane.
-sistem redova na dva sprata vezanih velikim volutama postaje tipican.
-sve je izuzetno dekorisano
-u pitanju je dvojezicna arhitektura,tj.unutrasnjost je ostala originalna goticka.

Crkva Sant Andrea

 u Mantovi

-Alberti ju je sam celu konstruisao,na mestu jedne starije crkve,sto je imalo za posledicu ogranicenje slobode projektanta.
-ovde stvara  drugu originalnu shemu procelja:veliki gigantski red(visok dva sprata)obrazuje cello procelje sa jednim malim 
redom koji ponavlja proporcije unutrasnjosti i ostvaruje drugu podelu na fasadi.
-crkva je podignuta oko 1470.godine
-procelje vodi poreklo od rimskog slavoluka,cija konstrukcija u sredini ima prolaz.
-opet upotrebljava pilastre,koji su jasno izdvojeni od svoje okoline,sto daje primat povrsini zida
-Albertiju je bilo stalo da istakne unutrasnju koheziju procelja,te je njegovu visinu izjednacio sa sirinom.Zbog toga gornji deo 
zapadnog zida strci iznad zabata.
-Albertijev projekat nije zavrsen,jer on nema ni transept,ni kupole,ni hor,vec samo glavni brod koji se zavrsava apsidom.
-bocni brodovi su zamenjeni kapelama,a nema ni prozora na visim zidovima glavnog broda.

UMETNIK KAO UNIVERZALNI COVEK

Za 

srednjovekovnog coveka 

prirodni svet je 

ogledalo

,oblici i figure na crkvama su ogledala,jer su ta ogledala odrzavala 

savrsenstvo sadrzano u bezdanom bozjem bicu.Do preokreta dolazi u doba renesenase.Iako se i tada umetnost shvatala kao pravilo 
proizvodnje,dolazi do promene u podeli umetnosti.Do promene dolazi usled promene drustvenog polozaja 
arhitekata,vajara,slikara,pesnika.Slikarstvo i poezija se od skromnih zanata uzdizu na stepen slobodnih profesija.A tu promenu 
ilustruje 

Albertijev esej o slikarstvu 

napisan da bi uzdigao tu umetnost iznad njenog niskog polozaja zanata na polozaj branioca i 

predstavnika savremene misli.
Govoreci o tehnickom radu slikara 

Alberti 

pita cime da se nazove slika osim drzanjem ogledala pred originalom,na nacin 

umetnosti.A

 Leonardo

 se koristi ovom analogijom na praktican nacin,te kaza kad hocemo da vidimo da li nasa slika potpuno 

odgovara predmetima koje smo slikali prema prirodi,da uzmemo ogledalo.Ravno ogledalo treba da nam bude vodic.

Slikarev duh 

mora biti kao ogledalo koje stalno prima boju predmeta,koji odrzava i sadrzi onoliko slika,koliko ima predmeta pred 

njim.Slikar ne moze uspeti ako nije u svojoj umetnosti sveopsti majstor podrazavanja svih vrsta prirodnih oblika.Slikar mora imati 
iznad svega duh jasan kao sto je povrsina ogledala,koja prima sve one boje koje imaju predmeti u njemu.Slikar treba da proucava 
sveopstu prirodu i da mnogo razmislja u sebi o svemu sto vidi.Na taj nacin njegov duh ce biti kao ogledalo.
Jedna od 

glavnih crta renesense 

je njena slozenost i potpunost u nameru,kujuci nove forme,ona nije napustila stare.Iako ima 

primera ogorcenog ratovanja izmedju svestenika koji su cuvali toloski ideal bozanske mudrosti i lepote i pristalica nove nauke i 
umetnosti,srednjovekovna poboznost je i dalje zivela.Biblija je bila i dalje autoritet,iako su klasicni autoriteti sticali sve veci 
ugled.Novi branioci pesnickih umetnosti se pozivaju na svete oce i ponavljaju njihove dokaze.Vazna je njihova opsta tvrdnja da je 
poezija plemenita zato sto je vrsta teologije.Znaci da je svetovni duh pozajmljivao argumente svetih otaca da bi ih vestim 
prenosenjem upotrebi za svetovne ciljeve.
Renesansni pristup lepim umetnostima nije raskinuo sa srednjovekovnim sistemom vrednosti,u kome je sluzba Bogu bila na 
najvisem nivou.Prvi korak u uzdizanju tih umetnosti je bio uvek to da su one proglasavane orudjima za sluzenje Bogu i 
ucesnicima u njegovoj Mudrosti.Smatra se da je glavna karakteristika renesansne etike 

povezivanje umetnosti sa lepotom

.Ali 

povezivanje umetnosti da lepotom moralo je proci kroz stadijum pozajmljivanja sjaja sa bozijeg lica.
Za Albertija i Leonarda 

slikar 

mora biti nesto kao 

svestenik

,jer su se poboznost i vrlina smatrali neophodnim delom opreme 

onoga ko hoce da bude slikar.

Slikarstvo 

je nazivano 

bozanskim

,a proucavanje slikarske umetnosti trebalo je da vodi ljude ka 

ljubavi prema Bogu.Alberti dokazuje da je slikartsvo prikazivalo covesanstvu predmete obozavanja i time cinilo veoma veliku 
uslugu poboznosti.

Svetovni duh 

se pojavio tako sto su se religioznom duhu sve vise nametali zahtevi nauke i klasicnog znanja,koji su umetnicima 

postajali sve vazniji.Pesnik i sliakr su nastojali da steknu ugled posedovanjem intelektualnih vrlina,pored moralnih.Imali su veci 
ugled ako su stekli razna znanja-

opstu kulturu

 filozofa,kao i duboko poznavanje tehnickih problem zanatlija.Oni su 

unapredjivani delom time sto bi ih svrstali medju ucene ljude,a delom sto bi ih obelezili kao ljude koji su savladali velike teskoce.

Definicija umetnosti

-umetnico je u stvaranju ono sto zadaje umetniku truda i jako zaposljava njegov talenat,a neumtenicko je u 

stvaranju ono na sta on ne trosi mnogo tananosti talenta,jer neumetnicko samo po sebi moze da vidi i obican um.
Postojale su poelmike koja je umetnost najveca-slikarstvo,vajarstvo ili poezija.

Alberti 

je upotrebljavo takav dokaz za svoje 

uzdizanje slikarstva iznad poezije.

Slikarev genije je najvisi

,jer je njegov medijum najtezi.

Mnogo je znanja zahtevano od uemtnika da bi im se priznali novosteceni drustveni ugled i slava,i to od filozofskog razumevanja 
svemirskih zakona,zakona morala i zakona kretanja do spreme u takvim tehnickim stvarima kao sto su crtanje.retoricki ukras ili 
metrika.
U renesansi su se paralelno odrzavale dve nauke-

nauka o sadrzini 

nauka o formi

,sto je bio daleko intelektualniji stav prema 

umetnosti,nego sto je srednjovekovno negovanje simbola.

Uspon pesnika i slikara 

je nastao zahvaljujuci porastu njegovog knjizevnog i tehnickog znanja.Morao je da ima humanisticko i 

temeljno obrazovanje.Mora vladati jakim i bogatim recnikom,biti upoznat sa arheoloskim ostacima,znati istoriju i geografiju.

background image

-shema obuhvata Madonu na prestolu,uokvirenu arhitekturom,sa svecima pokraj nje,koji mogu da razgovaraju sa njom.
-arhitektura i okvir su jasni i opipljivi,ali uzviseni nad svakidasnjicom.
-likovi su formalno svecani,ali i medjusobno povezani i dopustaju nam da budemo u njihovom prisustvu,ali nas ne pozivaju d aim 
se pridruzimo.
-Donatelov uticaj je vidljiv na likovima,koji su vitki,misicavi,individualizovani,izrazajnih lica.
-Sveti razgovor je znacajan po svom koloritu i kompoziciji.
-Sveti razgovor obicno predstavlja prizor u kuci,ali ovaj se odvija u nekoj lodji,koja je obasjana suncevom svetloscu.

5.Pjero dela Franceska

-pomocnik Domenika,mladic iz jugoistocne Toskane.

6.Paolo Ucelo

-sredinom XV veka u Firenci je postojao samo jedan slikar koji je delio Pjerovu privrzenost ka perspektivi,a to je bio.

Bitka kod San Romana

-slika na drvetu
-zaokupljenost stereometrijskim oblicima
-tlo je prekriveno resetkastom sarom od razbacanog oruzja i oklopa(studija perspective).
-pejzaz je podvrgnut postupku stereometrijske apstrakcije.
-perspektiva stvara cudno uznemirujuce i fantasticne efekte.
-sklad na slici cini dekorativnost pojacana mrljama sjajnih boja i obilata upotreba zlata.

7.Andrea del Castagna
-

je bio najdarovitiji firentinski slikar iz generacije Pjera dela Franceska.

-bio je manje suptilan,ali snazniji od Domenika Veneziana,ali i monumentalan kao Mazaco.
-poznat po 

skracenjima

.

-radio je portrete poznatih licnosti(Dantea,Petrarku,Bokaca).

Tajna vecera

-freska u reflektorijumu manastira S.Apolonije u Firenci.
-prizor je stavljen u bogato ukraseno udubljenje zamisljeno kao produzetak stvarnog postora reflektorijuma.
-Juda sedi usamljen sa druge strane stola,preko puta Hrista.
-stroga simetrija arhitekture,istaknuta intarzijama u boji,nemece slican red i medju figurama i preti da ih zarobi.
-apostoli malo opste medju sobom.
-pet ukrasnih panoa se nalazi se na zidu iza stola i od sarenog su mermera prigusenih boja.
-iznad glave Sv.Petra,Jude i Hrista je mermerna ploca prosarana drececim crvenim zilama kao da munja pada na Judinu glavu.
-pod kao da vibrira zbog jakog skracenja.

David

-slika na koznom stitu,koji je nemenjen za ukras,a ne za zastitu.
-smatra se da je njegov vlasnik zeleo da pokaze analogiju izmedju sebe i biblijskog heroja,jer je ovde David prkosan koliko i 
pobednik.
-vidljiv je graciozan pokret,koji je izrazen stavom,kosom i draperijom koju je uskovitlao vetar.
-David vise lici na reljef nego na slobodnu figuru
-

NOVO

:David je rano svedocanstvo o shvatanju koje ce biti dominantno u drugoj polovini XV veka.

Vaskrsenje

-prikazan je Hrist kako trijumfuje
-podela na levi deo koji cini pakao i na desni deo koji cini raj.

6.DONATELO
Istorija

Donatelo,italijanski majstor 

vajarstva

 u mermeru i bronzi,je rodjen 1386.godine u 

Firenci

,a umire 1466.godine u Firenci.Smatran 

je jednim od najvecih vajara italijanske renesanse.
-bio je 

naklonjen

 idejama humanizma i odlican poznavalac anticke grcke i rimske umetnosti.

-kao sin firentinskog preradjivaca vune,postao je clan radionice 

Lorenca Gibertija

,gde je naucio tehniku vajanja u bronzi radeci 

kod Gilbertija na vratima krstionice.
-radio je za Mlecane i Firencu.
-glavna karakteristika njegovog rada:

klackanje izmedju naturalizma i idealizovanja

.

NOVO

:Donatelo je prvi vajar,koji se od vremena Rimskog Carstva usudio da predstavi nago ljudsko telo.

Iako je bio 

vajar

,Donatelo je projektovao na svojim reljefima trodimenzionalni prostor pomocu 

linearne i vazdusne perspektive

.

Znacaj

-Donatelo je statuu oslobodio njenog okvira.

DELA

Donatelo je prvi deo svojih aktivnosti posvetio radu na porudzbinama za katedralu i Or San Michele.

Sveti Marko

-mermerna statua za crkvu Or San Michele u Firenci.
-postavljena u duboku goticku nisu,savrseno uravnotezena i samostalna
-

NOVO

:prva statua posle antike koja je sposobna da stoji sama za sebe,tj.koja je osvojila klasicni kontrapost.

-ljudsko telo:artikulisan sklop sposoban za kretanje
-draperija:odvojen,drugorazredni element,kao da moze da skine tu odecu.
-jedan od prvih primera centralne tacke perspective u skulpturi.

Sveti Djordje

Želiš da pročitaš svih 41 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti