Istorijski saobraćaj
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA
FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADžMENT U NOVOM
SADU
ISTORIJSKI SAOBRAĆAJ
SEMINARSKI RAD
Predmet: UVOD U SAOBRAĆAJ I TRANSPORT
MENTOR: STUDENT:
Miodrag Tojagić
Novi Sad,jun 2017
Uvod u saobraćaj i transport
1
Sadrža:
…………………………………………………………………1
Pojam saobraćaj i saobraćajna geografija……………………………………………………...2
Saobraćajne revolucije…………………………………………………………………………4
Istorijat šinskog saobraćaja…………………………………………………………………….4
Istorijat vodnog saobraćaja…………………………………………………………………….5
Istorijat vazdušnog saobraćaja…………………………………………………………………6
Istorijat cevovodnog saobraćaja………………………………………………………………..7
Drumski saobraćaj……………………………………………………………………………...8
Istorijat drumskog saobraćaja………………………………………………………………….9
Zaključak……………………………………………………………………………………...11
Literatura……………………………………………………………………………………...12

Uvod u saobraćaj i transport
3
Saobraćajna geografija je grana ekonomske geografije koja proučava zakonitosti razvoja i
razmeštaja saobraćajne mreže i režim njene eksploatacije u zavisnosti od uticaja prirodno-
geografskih i društveno-geografskih faktora.
Saobraćajna geografija deli se na:
Opštu saobraćajnu geografiju (bavi se teorijskim i metodološkim problemima)
Posebnu saobraćajnu geografiju (proučava pojedine saobraćajne grane)
Regionalnu saobraćajnu geografiju (proučava kompleksnu saobraćajnu mrežu
kontinenata,regiona,gradova).
Ekonomsko-geografski elementi saobraćaja su:
Saobraćajna infrastruktura (pruge,putevi,aerodromikanali,luke)
Saobraćajna sredstva (železničke kompozicije,kamioni,brodovi,avioni..)
Radna snaga (zaposleni u saobraćaju)
Obim i struktura predmeta prevoza (robe,putnika).
Efikasno kretanje ljudi i robe/tereta oduvek predstavlja važan faktor razvoja društvenih i
privrednih sistema, a analiza saobraćajnih i transportnih sistema prošlosti ukazuje na
međuzavisnost razvoja saobraćaja i karakteristika privrede i društva određenih zajednica.
Izučavanje istorijskog razvoja saobraćaja i transporta na početku obrazovanja saobraćajnih
inženjera treba da ukaže pre svega na tu međuzavisnost razvoja, ali i na to da se u okvirima
ove opšte zakonitosti uspostavljaju različiti kvantitativni i kvalitativni odnosi.
Takođe, uočavanje osnovne tendencije u dosadašnjem razvoju saobraćaja i transporta
omogućava i njenu ekstrapolaciju na budućnost i na taj način sagledavanje najverovatnijih
zadataka saobraćajnih sistema budućnosti.
Slika 2. Faktori opšteg razvoja saobraćaja
Uvod u saobraćaj i transport
4
Saobraćajne revolucije
U ekonomiji se izraz revolucija upotrebljava da bi se upozorila na one događaje koji su
prekretnički delovali i jako ubrzali razvoj. U saobraćaju postoje tri revolucije:
I saobraćajna revolucija
U 19.veku dovelo je do prve saobraćajne revolucije stvaranjem mehaničke energije
upotrebom pare i mašine. Mehanička energija se najpre koristila za železnicu i brodove,a
zatim u drumskom saobraćaju. Takođe prva saobraćajna revolucija stvorila je mogućnost za
industrijsku revoluciju. Bio je potreban snažan,brz i jeftin transport koji omogućava prevoz na
sve veće udaljenosti do i od tržišta. Ubrzala je da veliki broj ljudi ostvari svoje želje i potrebe
za putovanjima i ubrzala je naseljavanje mnogih do tada ne naseljenih područja.
II saobraćajna revolucija
Prekretnicu u drugoj saobraćajnoj revoluciji donosi pronalazak aviona. Sa drugom
saobraćajnom revolucijom čovek se oslobodio ograničenog kretanja. Avion je više uticao na
nerazvijene zemlje nego na industrijski razvijena područja.
III saobraćajan revolucija
Treća saobraćajna revolucija mogla se desiti tek onda kada je stvorena takva pogonska mašina
koja će moći stvarati energiju da bi se dostigla brzina kretanja za savlađivanje privlačne sile
nebeskih tela. Nastala je 1960tih godina kada počinje i razdoblje što se već naziva
‘’svemirskom erom’’.
Istorijat šinskog saobraćaja
Preteča šina su poznate još iz doba Egipćana. Najstarije šinsko vozilo-drvena kolica koja se
kreću po drvenim šinama se kreću po drvenim šinama korišćena su u 16. veku u rudniku u
Nemačkoj. šine od livenog gvožđa počele su se koristiti od 1963. godine. Već 1820. godine u
predelu Njikasla u Engleskoj izgrađeno je oko 400km gvozdene pruge.
Prva tramvajska pruga izgrađena je u Njujorku 1832. godine.
Neposredno sa uvođenjem i razvojem šinskih puteva,unapređuju se i šinska vozila. Francuski
inženjer Bomon koji je radio u Engleskim rudnicima, izgradio je 1602. godine novi tip
kola,kojima daje naziv vagon koji se zadržao i do danas,nosivost 5,2t,što je višestruko
povećanje na dotadašnje kapacitete kako drumskih,tako i šinskih vozila.
Šinski saobraćaj nije mogao pokazati svoje prave mogućnosti sve dok se zasnivao na konjskoj
vuči. Posle uspeha inženjera Stivensona sa lokomotivama za rudnike, konstruiše i lokomotive
za međumesni saobraćaj. Na novoizgrađenoj pruzi Liverpul-Mančester, Stivensonova
lokomotiva Raketa na probnoj vožnji postiže brzinu od 56km/h. Na ovoj pruzi 1830.godine
počinje organizovan železnički saobraćaj.
Ubrzo posle Engleske,pčinje izgradnja železnica i u drugim zemljama, u SAD-
u,Austriji,Nemačkoj,Rusiji,Holandiji,Italiji,takođe 1845.godine železnica stiže u Aziju,1848.
dr. Nikola Vučo
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti