PANEVROPSKI  UNIVERZITET „APEIRON“ 

B A NJ A   L U K A  

Postdiplomski studij 

 

 

 

ISTRAŽNE RADNJE  OVLAŠTENIH LICA UPRAVE ZA 

INDIREKTNO/NEIZRAVNO    OPOREZIVANJE 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Banja Luka, jul  2013. godine                   Student: Dedić Azra 

 

 

 

 

 

I  Istraga i istražne radnje 

 

  Pojam  
 

Isključiva nadležnost za sprovođenje istrage, zakonom je data Tužitelju.Na ovaj način, 

novim  zakonskim  rješenjima,  ukinut  je  institut  istražnog  suca,  a  poslovi  iz  njegove 
nadležnosti  sada  su  povjereni  Tužitelju.  Time  se  postižeznačajna  ušteda  na  vremenu  što 
doprinosi ekspeditivnosti postupka. 
O pokretanju istrage odlučuje Tužitelj. Tu odluku, Tužitelj samostalno donosi u formi naredbe 
o sprovođenju istrage, za razliku od do sada prisutnog rješenja o sprovođenju istrage koje je 
donosio istražni sudija na prijedlog tužitelja. 
Tužitelj  će  uvijek  donijeti  odluku  o  pokretanju  istrage  kad  postoje  osnovi  sumnje  da  je 
krivično  djelo  učinjeno.  Postojanje  osnova  sumnje  temeljni  je  preduvjet  za  sprovođenje 
istrage.  Izvori  saznanja  o  postojanju  osnova  sumnja  o  izvršenom  krivičnom  djelu  mogu  biti 
svi  oni  izvori  saznanja  koja  predviđa  zakon  i  koja  su  povezana  sa  konkretnim  krivičnim 
djelom. Zakon predviđa  još jednu mogućnost za  pokretanje istrage. Ovdje se radi o situaciji 
kad postoji rješenje Suda o ponavljanju krivičnog postupka temeljem odredbi člana 332. stav 
3. Zakona 
.Istraga, zajedno sa postupkom optuživanja, spada u stadij prethodnog postupka.  
U stadiju prethodnog postupka vrši se  prikupljanje dokaza o krivičnom djelu i učiniocu sa 
ciljem  donošenja odluke o tome da li će se protiv  učinioca krivičnog djela  pokrenuti krivični 
postupak ili će se isti obustaviti.  

Istraga, kao faza prethodnog postupka  obuhvata aktivnosti poduzete od strane  tužitelja ili 
ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom, uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i 
dokaza.  

1

 

  Iz    definicije  istrage    jasno  proizilazi    da  su  strategija  i  upravljanje  istrage  stavljene  u 
nadležnost tužioca.  
Isključiva nadležnost tužitelja  za sprovođenje istrage  predstavja značajnu razliku u  
odnosu na prethodna zakoska rješenja kojima je bio propisan institut istražnog suca.Ovakvo 
zakonsko  rješenje  dovelo  je  do  skraćivanja  istražnog  postupka,  a  samim  tim  i  njegovoj 
ekspeditivnosti. 
Rukovođenje istragom nužno je vezano sa planiranjem toka istrage. 

Kako  će  tužilac  planirati  istragu    zavisi  od  same  prirode  i  težine  krivičnog  djela,  ali  i  od 
samog tužioca.  

Naime    ponekad  tužioci      prenose  ovlašćenja  u  cjelosti    na  ovlaštena  službena  lica,  kao  na 
primjer,  da sprovode istražne radnje (uviđaj,saslušanja svjedoka,osumnjičenih) pod njihovim 
nadzorom,    a  tužilac  potom  donosi  tužilačku  odluku  nakon  tako  pribavljenih  dokaza,  dok  u 
nekim slučajevima tužioci sami sve rade u istrazi.  

U velikom broju slučajeva, istraga se sprovodi na način da pojedine istražne radnje sprovode 
ovlašćena službena lica a pojedine tužilac, što predstavlja svojevrsnu kombinaciju prethodno 
navedenih mogućnosti.  

                                                           

1

 Čl. 20 st. 1 tačka j  Zakona  o krivičnom postupku BiH ( Sl. glasnik BiH, br. 3/03,32/03,36/03.) 

background image

 

Zakonom o upravi za indirektno oporezivanje 

2

 kojim  su, izmedju ostalog, regulisane 

 

nadležnost, organizacija, rukovodjenje Upravom za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: 
UIO), prava i dužnosti zaposlenih  i  druga pitanja,  ovlašteno službeno lice definirano je  kao    
službeno  lice    koje  obavlja  poslove  iz  osnovne  djelatnosti  UIO  i  lica  koja  imaju  određena 
ovlaštenja u skladu sa zakonima koji reguliraju krivične postupke u Bosni i Hercegovini. 
Na temelju  ove zakonske odredbe, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, donio 
je  Pravilnik  o  ovlaštenjima      i    ovlaštenim  službenim  licima  Uprave    kojim    se 

određuju  

okviri  za  dodjelu  ovlaštenja  ovlaštenim  službenim  licima  u  pojedinim  sektorima  Uprave  za 
indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: „UIO“), koja pri obavljanju poslova i zadataka iz 
svoje nadležnosti mogu vršiti odgovarajuće radnje propisane Zakonom o Upravi za indirektno 
oporezivanje, te  izvršio podjelu ovlaštenih službenih lica, s obzirom na ovlaštenja koja su i m 
dodijeljenja . 
Navedenim  Pravilnikom  određene  su  definicije    “lica  sa  naročitim  ovlaštenjima”  koja  čine  
zaposleni  u  Upravi  a  koji  su,    pri  obavljanju  svojih  poslova  i  zadataka  ,  ovlašteni  za 
poduzimanje  radnji  u  skladu  sa  zakonima  koji  reguliraju  krivične  postupke  u  Bosni  i 
Hercegovini, pri čemu  ta ovlaštenja podrazumijevaju  poduzimanje radnji na način propisan 
Zakonom  o  krivičnom  postupku  BiH,  odnosno,  mutatis  mutandis,  zakonima  koji  reguliraju 
krivične postupke u entitetima i Distriktu Brčko. 

Lice sa naročitim ovlaštenjima   je lice koje je   zaposleno u Sektora za sprovođenje i 

poštivanje  carinskih    i    poreskih  zakonskih  propisa  i    koje,    prema  navedenom  pravilniku,     
ima  pravo  i  obavezu  da,  shodno  potrebama  službe    i  konkretnog  zadatka,  koristi  sva 
ovlaštenja  navedena  u  članu  29.  stav  (1)  Zakona  o  UIO,  kao    i    ostala  ovlaštenja  utvrđena 
drugim zakonima i podzakonskim aktima. 

 
 

III Djelokrug rada 

 

Članom    29.    navedenog  zakona    regulirana  su  prave  i  obaveze    ovlaštenog    službenog  lica  
da:  
a) zahtijeva pomoć od policijskih  i  vojnih organa,  kada je to  neophodno radi sprečavanja ili 
otkrivanja krivičnih djela i prekršaja; 
b) zahtijeva od lica koja mogu pružiti pomoć prilikom prikupljanja potrebnih informacija da 
svjedoče ili daju informacije, daju na uvid i ustupe dokumentaciju, omoguće njeno kopiranje, 
pruže i druge dokaze koje 
posjeduju  ili  koji  su  pod  njihovom  kontrolom  i  da  traže  da  navedene  radnje  izvrše  drugi 
ovlašteni organi; 
c) s drugim organima razmjenjuje informacije u vezi s postupcima; 
d)  u  objektima  i  u  drugim  prostorijama  poreskog  obveznika  ili  drugog  lica,  izvrši  uvid  u 
poslovne  knjige,dokumentaciju  i  podatke  pohranjene  u  kompjuteru,  zahtijeva  kopiranje 
dokumentacije, u toku i nakon okončanog postupka za sva pitanja naplate indirektnih poreza; 
e)  da  zaustavi  prijevozno  sredstvo  unutar  carinskog  područja,  stupi  u  njega,  izvrši  pregled 
prijevoznog  sredstva  i  robe,  pregled  dokumentacije  i  po  potrebi  je  izuzme  i  kopira,  izvrši 
identifikaciju  lica  zatečenih  u  prijevoznom  sredstvu,  da  stupi  u  prostorije  aerodroma,  luke, 
željezničke i autobuske stanice, izvrši pregled 
svih prostorija u njima , a u slučaju potrebe, izvrši nasilno otvaranje 
sredstava, odnosno objekata i prostorija; 
f)  privremeno  oduzme  robu  i  prijevozno  sredstvo  u  skladu  sa  zakonom  i  dokumente  koji  se 
odnose na tu robu i prijevozno sredstvo; 

                                                           

2

 Službeni glasnik BiH, br. 89/05 

 

g)  privremeno  zadrži  robu  i  prijevozno  sredstvo  nad  kojima  nije  proveden  postupak  ili  nije 
proveden u skladu sa zakonskim propisima; 
h)  spriječi  polazak  prijevoznog  sredstva  za  koje  se  sumnja  da  namjerava  napustiti  carinsko 
područje prije završetka propisanog postupka i/ili da zadrži dokumente; 
i)  vrši  kontrolu  lica  koja  dolaze  ili  napuštaju  carinsko  područje,  slobodnu  zonu  ili  carinsko 
skladište ili ostaju u tranzitnom području luka ili aerodroma, vrši identifikaciju lica, zahtijeva 
prijavu i  predočavanje njihovog ličnog prtljaga, izvrši  pregled ličnog prtljaga, a po potrebi  i 
njegov pretres; 
j) da izvrši pretres lica koja dolaze ili napuštaju carinsko područje, slobodnu zonu ili carinsko 
skladište  ili  ostaju  u  tranzitnom  području  luka  ili  aerodroma,  ako  postoje  osnovi  sumnje  o 
prikrivanju  robe  koja  podliježe  carinskom  nadzoru,  pri  čemu  ovlašteno  lice  pretresa  lice  u 
odvojenoj prostoriji u prisustvu 
svjedoka, koji moraju biti istog spola kao lice nad kojim se vrši pretres, o čemu se sačinjava 
zapisnik koji potpisuju ovlašteno lice, lice nad kojim se vrši pretres i svjedok; 
k)  izvrši  pregled  robe  i  da  zahtijeva  od  poreskog  obveznika  pružanje  potrebne  pomoći  u 
skladu sa zakonom i zakonskim propisima; 
l)  besplatno  uzme  uzorak  robe  koja  podliježe  nadzoru  radi  laboratorijske  analize  i  drugih 
ispitivanja; 
m) stavi obilježje na robu koja podliježe nadzoru, kao i na prijevozno sredstvo, carinsko 
skladište i drugi prostor u kojem se ta roba nalazi, radi osiguranja identiteta robe i njene 
istovjetnosti; 
n) zatvori, zapečati i oslobodi od lica i stvari mjesta i prostore gdje se vrši utovar, istovar, 
skladištenje ili pregled robe i prijevozna sredstva, ako je to potrebno za vršenje nadzora ili da 
ograniči kretanje na takvim mjestima, prostorima ili prijevoznim sredstvima; 
o) unutar carinskog područja, kada je to potrebno radi primjene mjera nadzora, odredi mjesto i 
kontrolira pravac kretanja robe i/ili pratnju robe; 
p) vrši naplatu novčane kazne u skladu sa zakonom; 
r) upotrijebi opravdanu silu kada je to potrebno za izvršavanje njegovih službenih dužnosti; 
s) nosi lako oružje; 
t) obavlja inspekcijski nadzor, izvršava prinudnu naplatu indirektnih poreza i na drugi način 
primjenjuje ovlaštenja u skladu sa zakonom; 
u) utvrđuje poreski dug obveznika na osnovu njegovih poslovnih knjiga i evidencija i drugih 
dokaza,uključujući sve činjenice na osnovu indicija; 
v) izuzme knjige i evidencije i druge predmete potrebne za provođenje i izvršavanje poreskih 
zakona; 
z) privremeno oduzme robu i predmete poreskog obveznika u svrhu naplate poreskih dugova, 
kada postoji osnovana sumnja da je naplata duga neizvjesna i da vrši prijavu poreskih 
prekršaja; 
aa) dostavlja informacije organima koji nisu nadležni za poreze i da od njih traži da okončaju 
ili odbiju izdavanje ili obnavljanje dozvole poreskim obveznicima koji nisu izmirili svoju 
obavezu, a postoji vjerovatnoća da dug neće biti izmiren. 
 

Lice  sa    “posebnim  ovlaštenjima”,  osim  ovlaštenja  propisanih  u  članu  29.  Zakona  , 

posebno   može i : 
a) upotrijebiti opravdanu silu, kada je to potrebno za izvršenje njegovih službenih dužnosti; 
b) nositi lako oružje.  
c) pretresati stan, prostorija i lica, u skladu sa članom od 51.do 64. ZKP BiH; 
b) privremeno oduzimati predmeta i imovine, u skladu sa članom od 65. do 74. ZKP BiH; 
c) poduzimati posebne istražnih radnji, u skladu sa članom od 119. do 122. ZKP BiH; 
d) prijavljivati krivična djela, u skladu sa članom 213. ZKP BiH; 

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti