Univerzitet u Nišu

Fakultet Zaštite na radu u Nišu

Osnovne akademske studije: Zaštita na radu

Seminarski rad iz predmeta Ekonomika zaštite

Tema: Izdaci prouzrokovani požarom

Mentor: dr Dragan Spasić, red. prof.                                                   Student: Željko Milić 18094

                                                                                                             Student: Matija Ivić 18071

Niš, 2019.

Sadržaj: 

Uvod..................................................................................................................................................... 3

1.

Požari............................................................................................................................................4

2.

Vatrogasci-spasioci...................................................................................................................... 8

2.1.

Posao kojim se bave vatrogasci-spasioci...............................................................................8

2.2.

Vatrogasci grada Niša..........................................................................................................10

3.

Izdaci prouzrokovani požarom...................................................................................................11

3.1.

Indirektni izdaci prouzrokovani požarom............................................................................11

3.1.1.

Izdaci prouzrokovani preventivnom zaštitom od požara.............................................11

3.1.2.

Izdaci vatrogasno-spasilačkih jedinica.........................................................................12

3.1.2.1.

Izdaci profesionalne vatrogasno-spasilačke jedinice............................................12

3.1.2.2.

Izdaci dežurnih vatrogasno-spasilačkih jedinica...................................................13

3.1.2.3.

Zajednički izdaci vatrogasno-spasilačkih jedinica i njihova razlika.....................13

4.

Direktni izdaci prouzrokovani požarom.....................................................................................15

4.1.

Predviđeni izdaci prouzrokovani požarom..........................................................................15

4.1.1.

Požari na otvorenom.....................................................................................................15

4.1.2.

Požari na zatvorenom...................................................................................................17

Zaključak............................................................................................................................................ 22

Literatura............................................................................................................................................ 23

background image

4

1. Požari

Požar   je   nekontrolisano   sagorevanje,   koje   nanosi   materijalne   gubitke   i   dovodi   do   ugrožavanja 

ljudskog života. Uprkos modernim metodama gašenja kao i novom tehnologijom požari još uvek 

predstavljaju veliku opasnost kako a stanovništvo tako i za imovinu. Nekontrolisano sagorevanje je 

praćeno oslobađanjem toplote i produkta sagorevanja, koji mogu imati toksične osobine. Dim koji 

nastaje pri sagorevanju otežava kretanje i orijentaciju ljudi, takođe i sam po sebi poseduje veliku 

temperaturu, pogodnu za dalje širenje požara, prouzrokovanje 

flashover

-a ili čak smrtni ishod tokom 

udaha istog. Kod većine požara, da bi došlo do procesa sagorevanja, potrebno je 3 stvari, pravilo 

požarnog trougla

. Potrebna je 

goriva materija

kiseonik

 za oksidiranje, „disanje“ požara i 

izvor 

paljenja

. Kada jednu od ove tri stvari uklonimo, požar se može smatrati 

lokalizovanim

, vremenom 

sledi  

likvidacija

  istog (lokalizovati požar znači staviti ga pod „kontrolu“, iliti zaustaviti njegovo 

širenje više od trenutka u kome je zatečen; a likvidacija znači totalno ugasiti požar, poslednji žar u 

njemu). Ovo važi u 85% požara, ali postoje materije koje prouzrokuju požar koje mogu goreti bez 

kiseonika ili se izuzetno teško gase kada su upaljene, bez obzira što je izvor paljenja uklonjen. Požari 

se dele na požare na otvorenom i unutrašnje požare. Mogu biti po veličini 

mali požari

 (gori manji deo 

prostora ili neki predmet

), srednji požari

 (uglavnom se klasifikuje kao požar jedno ili više prostorija, 

zavisi od površine celokupnog kompleksa objekata), 

veliki požari

 (mogu biti par prostorija, ceo stan 

ili čak više stanova kada su u pitanju požari u zatvorenom stambenom objektu) i 

blokovski požari 

(može biti više stanova, cela zgrada ili više zgrada u vidu jednog kompleksa). Po fazi gorenja, mogu 

biti: 

početni požari

 (najlakše ih je lokalizovati i likvidirati), 

požari u razbuktaloj fazi

 (u ovoj fazi 

požar ima najveću gorivu moć, izuzetno ga je teško lokalizovati, nekada još teže likvidirati), na kraju, 

faza živog zgarišta

 (u ovoj fazi požar, ako nije lokalizovan na vreme, je uništio iliti iskoristio svu 

gorivu materiju prisutnu na tom požarnom sektoru i zbog nedostatka iste se intenzitet požara smanjuje 

i sam gasi). Požari se takođe dele po klasama, radi lakšeg pristupa i gašenjima istih. 

1

Klase koje postoje su: 

2

-

Klasa A

 – 

čvrste zapaljive materije

.

 

Ovakvi požari su najzastupljeniji, sredstvo za gašenje 

požara je u 90% slučajeva voda, može se koristiti prah (S), ugljendioksid u zatvorenom prostoru 

(CO2)  i Halon (HL) kada su u pitanju hartije od vrednosti ili neka računarska postrojenja (serveri). Pri 

sagorevanju ovakvi požari mogu prouzrokovati  

flashover

  ili  

backdraft

, stanje nastalo pirolizom 

(nepotpuna goriva materija), dešava se u zatvorenom prostoru, u kome ima mali dotok kiseonika, 

nedovoljan za kompletno razbuktavanje požara, ali opet nedovoljno za zagušivanje istog. Kada 

1

 Meritus tim, Priručnik za pripremu kandidata za polaganje stručnog ispita iz oblasti zaštite od požara, četvro izdanje  

Beograd 2016, Glavinić Prica, Rašković Đorđe, str. 71-77.

2

 Meritus tim, Priručnik za pripremu kandidata za polaganje stručnog ispita iz oblasti zaštite od požara, četvro izdanje  

Beograd 2016, Glavinić Prica, Rašković Đorđe‚, str. 100.

5

temperatura dima dostigne oko 600 , pri naglom otvaranju prozora, vrata ili se na neki drugi način u

 

prostoriju   ubaci   veća   količina   kiseonika   u   kratkom   vremenskom   periodu,   požar   zbog   visoke 

temperature dima se pretvara u eksploziju i zahvata veoma veliki deo prostorije u plamen. Napomena, 

ulaz u prostoriju koja poseduje mogućnost 

flashover

-a se obavlja sa povećanom pažnjom i merama 

predostrožnosti. 

-

Klasa   B

  –  

tečne   zapaljive   materije

.   Ovakvi   požari   su   najčešći   u   naftnoj   industriji, 

proizvodnji lakova i boja, aerodromima, čak u manjoj meri i u svakodnevnom životu. Za gašenje se 

primarno koristi pena (laka, srednja i teška), sastoji se iz 95% vode, 5% koncentrata pene i vazduha uz 

pomoć posebnih mlaznica. Klasa B se može gasiti i vodom uz pomoć pasivnog zida u vidu hlađenja i 

prahom (S). Izuzetno opasna klasa požara, ne preporučuje se naglo nasipanje vode direktno u gorivu 

materiju zbog opasnosti od eksplozije. 

-

Klasa C

 – 

zapaljive gasovite materije

. Ovakvi požari se uglavnom gase tako što se izvor 

curenja gasa zatvara, dok u zatvorenim prostorijama se koristi Halon (HL), ugljendioksid (CO2) ili 

totalno zatvaranje prostorije radi zagušivanja požara. 

-

Klasa D

  –  

požari lakih metala

. Najopasnija klasa požara, izuzetno retka, dešava se u 

industriji najčešće, u svakodnevnom životu gotovo nikada. Temperature ovih požara mogu lako 

dostići i do 1200 , zbog toga je izuzetno i teško prići objektima zahvaćenim ovom klasom požara.

 

Najčešće se koristi kvarcni pesak za gašenje, zatim poseban prah (M) čije je pakovanje plave boje, 

kamena so, strugotina suvog liva. Nikako se ne koristi voda ili pena zbog opasnosti od eksplozija. 

Pored ove četiri glave klase požara, nekada su postojale još dve klase, klasa F i klasa E. Ove dve klase 

su prebačene u prethodne četiri, a to su: 

-

Klasa E

 – 

požari električnih instalacija

. Ova klasa se sada deli na požare do 1000V koji se 

svrstavaju u klasu A i tako se i gasi i na požare do 10000V koji su svrstani u klasu C. 

-

Klasa F

 – 

kuhinjski požar

. Kao što samo ime kaže, u ovoj klasi uglavnom su unutrašnji 

požari, prouzrokovani jestivim uljima tokom spremanja hrane (zejtin). Prilikom pokušaja sipanja 

vode nastaje mala eksplozija zapaljenog ulja, prilikom čega ugroženo lice može zadobiti opekotine, a 

požar se proširi. Zbog toga se ovaj požar svrstava u klasu B požara i gasi se srednjom penom najčešće. 

Što se tiče klasifikacije objekata opasnosti od požara (gore spomenuto), postoje tri klase, a to su: 

3

-

I kategorija

 objekata opasnosti od požara. U ovoj kategorija spadaju veliki objekti od značaja, 

poput industrije, aerodroma, železničkih stanica, vojnih objekata i slično. Pored posebnih protiv 

3

 Meritus tim, Priručnik za pripremu kandidata za polaganje stručnog ispita iz oblasti zaštite od požara, četvro izdanje  

Beograd 2016, Glavinić Prica, Rašković Đorđe, str. 90. 

background image

7

Slika 3: Unutrašnja navala [9]

2. Vatrogasci-spasioci

U republici Srbiji, postoje dve vrste vatrogasaca. Prva su profesionalni vatrogasci iliti pripadnici 

vatrogasno spasilačke jedinice (VSJ) i postoje dobrovoljna vatrogasna društva (DVD). Profesionalni 

vatrogasci pripadaju Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), sektora za vanredne situacije, delatnost 

vatrogasac-spasilac. „Profesionalni“ vatrogasci se takođe mogu podeliti u dve grupe, profesionalne 

vatrogasno-spasilačke jedinice koje rade na teritoriji opštine i dežurne vatrogasno-spasilačke jedinice 

koje su stacionirane u sklopu nekog objekta I kategorije opasnosti od požara. Dobrovoljne vatrogasne 

jedinice poseduju jedan manji deo opreme ili uopšte ne poseduju, njihovi troškovi nisu regulisani od 

strane države, bave se saradnjom, edukacijom i ne tako čestom podrškom profesionalnim vatrogasno-

spasilačkim jedinicama u vidu požarnih straža ili većih šumskih požara. Na teritoriji republike Srbije 

u stalnom radnom odnosu tokom 2018. godine radilo je oko 3500 vatrogasaca-spasilaca, što je nešto 

više nego duplo manje po zakonu i potrebi u odnosu na stanovništvo. Po grubom proračunu na 1000 

stanovnika ide 1 vatrogasac-spasilac. Konkretno, grad Niš, pripada Nišavskom upravnom okrugu, 

koji se sastoji od 6 opština, sedište okruga je grad Niš, pokriva površinu od 2729km

2

,

 

predstavlja drugi 

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti