UVOD
Ambalažu predstavljaju posude različitih oblika i veličina, napravljenih od
različitih materijala u kojima se drži proizvod u toku prometa. U posebne delove
ambalaže treba spomenuti: delove za zatvaranje (zatvarači, poklopci, čepovi) i
delovi za unutračnju zaštitu (jastuci, predlošci, pregrade id dr.). Proizvodnja i
potrošnja ambalaže vrlo brzo rastu, ponegde čak i brže od proizvodnje i potrošnje
dobara i roba. Svaka modernizacija maloprodajne trgovačke mreže uzrokuje porast
potrošnje ambalaže. Savremena dostignuća na području ambalaže omogućuju
pakovanje svih vrsta roba pa čak i onih koje se do sada nisu mogle pakovati. Zbog
sve veće kupovne moći i porasta životnog standarda, potrošači trađe robu boljeg
kvaliteta upakovanu u kvalitetniju i estetski lepšu i skuplju ambalažu. Ambalaža
predstavlja sve proizvode, bez obzira na prirodu materijala od kog su izrađeni, a
upotrebljavaju se za držanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od
sirovina do gotovih proizvoda) tokom transporta robe od proizvođača do korisnika
ili potrošača.
Ambalaža je sredstvo koje prihvata robu i štiti je do upotrebe. Ambalaža štiti robu
od mehaničkih, klimatskih, hemijskih i mikrobioloških uticaja, ali isto tako štiti
okolinu od mogućeg štetnog uticaja robe.
1
2. OBLIKOVANJE KARTONSKE AMBALAŽE "FRUCTUS"
Ambalaža predstavlja neoblikovan ili oblikovan materijal u koji se pakuje predmet
ili roba i drži da bi se zaštitila i sigurno transportovala, kao i da bi se njom lakše
rukovalo prlikom prometa. Ambalaža "FRUCTUS" se koristi za pakovanje kesica
čaja, ona ima zadatak da održi kesice na broju i da spreči njihovo rasipanje.
Sl. 1 Izgled kutije u razvijenom stanju
2
2.1. PODELA AMBALAŽE
Ambalaža se može podeliti na različite načine s obzirom na odabrano zajedničko
svojstvo, a to može biti ambalažni materijal, osnovna namena u prometu roba,
trajnost, funkcija, vrednost, fizička svojstva itd.
Ambalaža se deli:
1. prema ambalažnom materijalu
2. prema osnovnoj nameni u prometu robe
3. prema trajnosti
2.1.1. PODELA PREMA AMBALAŽNOM MATERIJALU
Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem zavisi
izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže, kvaliteta, izgled, oblik, namena, način
upotrebe i cena. Prema materijalu od kojeg je izrađena ambalaža: može biti papirna
i kartonska, metalna, staklena, drvena, tekstilna, ambalaža od polimernih materijala
i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati.
-Od papira i tanjeg kartona izrađuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i
prostorno neoblikovana ambalaža. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija
upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. Karton i valovita lepenka služe za
izradu kutija i čaša.
-Metali koji se koriste za izradu ambalaže su , aluminijum, cink i olovo koje se
upotrebljava samo za pakovanje radioaktivne robe.
-Iako je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno
u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. Od stakla se izrađuju boce,
staklenke, čaše i ampule.
-Drvo se upotrebljava za izradu sanduka, bačava, korpi od pruća, transportnih
paleta i kalema, ali se danas sve više zamenjuje drugim materijalima.
-Tekstilna ambalaža koja se nekad izrađivala od prirodnih vlakana (npr. vreće od
jute) danas se zamenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala.
Upotrebljava se za izradu vreća i mreža.
4
-Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže poslednjih 50 godina a
zbog svojih dobrih svojstava i niske cene zamenili su neke prirodne materijale,
posebno metal, drvo i staklo. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim
oblicima. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali
omogućili su razvoj novih metoda pakovanja, npr. pakovanja u modifikovanoj
atmosferi u prodajnim jedinicama prilagođenima potrebama kupca.
Kombinacijom i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se
ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cene a nazivaju se
višeslojni materijali ili laminati. Upotrebljavaju se za pakovanje roba kada klasični
materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom, cenom ili nisu prilagođeni
savremenoj opremi za pakovanje .
2.1.2. PODELA PREMA OSNOVNOJ NAMENI U PROMETU ROBE
Prema osnovnoj nameni u prometu robe ambalaža se deli na prodajnu (primarnu),
skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu.
a) Komercijalna ili primarna ambalaža služi za pakovanje robe široke potrošnje
u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Roba upakovana u
prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakovanje ili prodajnu jedinicu
robe. Ova ambalaža prezentira robu kupcu, mora sadržavati sve potrebne
informacije o sastavu i količini robe, uslovima čuvanja, roku trajanja i načinu
upotrebe. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna
svojstva do trenutka upotrebe, odnosno mora garantovati kvalitetu i
kvantitetu robe. Takođe svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju
kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. Budući da se roba troši
upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna, omogućiti lako
otvaranje i zatvaranje ambalaže.
b) Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da
je proizvod pristupačan kupcu, a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno,
naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. Ona racionalizira pakovanje robe
u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini.
c) Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prevoz, utovar i rukovanje
određenom količinom proizvoda spakovanog u prodajnoj i/ili skupnoj
ambalaži. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih
može doći tokom
5
-Zaštita od mehaničkih naprezanja- Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim
mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i
ambalaže. Mehanička naprezanja rezultat su delovanja mehaničkih sila
kojima su roba i ambalaža izložene tokom transporta, skladištenja i manipulacije.
Mehaničke sile koje deluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. Do
naprezanja usled dinamičkih sila dolazi promenom brzine i smera kretanja vozila
tokom prevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. Vertikalnim statičkom
silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. Donji redovi opterećeni su
težinom robe koja je na njih složena. Horizontalnim statičkim silama roba je
izložena pri
hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim uređajem tokom utovara ili istovara.
-Zaštita od klimatskih uticaja- Klima kao meteorološki pojam je skup
meteoroloških faktora i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine
prosečno stanje atmosfere nad nekim delom Zemljine površine. Elementi klime koji
se uzimaju u obzir pri određivanju klime su temperatura, pritisak i vlažnost
vazduha, smer i brzina vetra, oblaka i snežni pokrivač, a menjaju se pod uticajem
klimatskih faktora (zemljina širina, reljef, raspodela kopna i mora, morske struje,
nadmorska visina, rotacija, atmosfera, udaljenost od mora, jezera, tlo i biljni
pokrivač te uticaj čoveka). Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih uticaja
potrebno je poznavati pravac i vreme transporta, kao i klimatske prilike
karakteristične za to područje. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promene
klimatskih faktora tokom prevoza robe.
Na skladištenu robu utiču promene lokalne klime. Osim spoljašnje klime na robu
utiče i klima zatvorenog prostora (skladišta) koja zavisi o spoljašnjoj klimi ali
uvijek s određenim zakašnjenjem. Temperatura zatvorenog prostora može biti viša
ili niža od spoljašnje,a vlažnost je obično viša. Na klimu zatvorenog prostora utiče i
roba sa svojom temperaturom i vlažnošću.
-Uticaj vode i elemenata iz vazduha - Voda može prodreti u ambalažu u tečnom ili
plinskom agregatnom stanju bilo na mestu spajanja elemenata ambalaže. Kada su u
neposrednom dodiru sa vazduhom roba i ambalaža su izložene delovanju vlage iz
vazduha. Vlažnost vazduha se najčešće izražava relativnom vlažnošću. To je broj
koji pokazuje rezultat količine vodene pare koja stvarno postoji u vazduhu u nekom
trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi vazduh pri toj temperaturi
mogao primiti da bi bio zasićen. Neki materijali, poput metala, stakla, minerala,
ovlažiće se samo površinski. Ako se izlože delovanju zraka niske relativne
vlažnosti potpuno će se osušiti. Materijali koji su higroskopni (papir, karton, drvo,
7
