IZVJEŠTAJI POJEDINACA (CASE REPORTS STUDY)
SEMINARSKI RAD
PREDGOVOR
U novije je vrijeme okviru kognitivističkih pristupa, istraživački interes usmjeren
na procese pisanja kao oblikovanja teksta koji se poučavanjem i vježbom mogu
postupno razviti do razine stručnosti (ili ekspertnosti). Ne iznenađuje nas zanimanje
istraživača za procese pisanja s obzirom da razvojem društva pisanje kao proces
stvaranja teksta postaje znanje i vještina koje je potrebno usvojiti i permanentno razvijati
u okviru niza suvremenih zanimanja. Sustavna nam istraživanja procesa pisanja kao
stvaranja teksta ilustriraju da autori tekstova obrađuju informacije slično onome kako to
opisuje Trostupanjski model pamćenja i učenja kao obrade informacija Atkinsona i
Schiffrina (1968).
1
Autori tekstova istražuju informacije iz okoline usmjeravajući se na one koje
ulaze u njihov raspon pažnje, obrađuju ih u kratkoročnom pamćenju, povezuju ih sa
znanjima koja su im od prije pohranjena u dugoročnom pamćenju, te novo oblikovana
znanja pohranjuju u dugoročno pamćenje. Također, s povećanjem iskustva pisanja kao
oblikovanja teksta, odnosno postizanjem stručnosti u ovom području, informacije koje
autori obrađuju na različitim su razinama dubine obrade informacija. Veće iskustvo,
odnosno stručnost autora, najčešće znači i dublju razinu obrade informacija. Stoga,
njihovu obradu informacija možemo objašnjavati i Modelom dubine obrade informacija
Craika i Lockharta (1972).
2
1
White B. Making evidence-based medicine doable in everyday practice. Family Practice
Management. 2004.
2
Sackett DL, Straus SE, Richardson WS, et al. Evidence-based medicine: how to practice
and teach EBM. 2nd ed. Edinburgh: Churchill Livingstone, 2000.
C. Eksperimentalna metoda – eksperimentalno istraživanje; služi za potvrđivanje
hipoteza iz analitičke metode – direktno potvrđivanje, ili eliminaciji nekog hipotetičkog
uzroka – indirektno potvrđivanje.
Charles Edward Windslow, je epidemiologiju nazvao „dijagnostičkom
disciplinom javnog zdravlja“
4
.
Metode epidemiologije se koriste da bi se ispitali uzroci
bolesti, identifikovali trendovi pojavljivanja bolesti koji mogu da utiču na obezbeđenje
odgovarajuće zdravstvene njege, i da evaluira efektivnost medicinskih intervencija na
polju javnog zdravlja. U epidemiologiji se postavljaju tri pitanja: ko je obolio, kada se
javila bolest i gdje se pojavila bolest?
1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA
Predmet ovog istraživanja je bio
pokušati
detaljno opisati case report studija i
istaknuti vašnost izvještajnog studija. Može biti samo tipični izviještaj o pojedincu dok s
druge strane može biti glavna poveznica npr u case control studiji, kohortnoj studiji ili
studiji presjeka. Opisuje karakteristike individue koje su značajne za razna naučna
istaživanja.
1.2. RADNA I POMOĆNE HIPOTEZE
R.H.: Case report study – izvještaji pojedinca su vrsta istraživanja koji pružaju
mogunost prikaza slučaja koji sadrži simptome, znakove bolesti (stanja), liječenje,
dijagnoza, tretman i praćenje jednog pacijenta individualno.
P.H.1.: Jeftin i lak metod za formulisanje hipoteze.
P.H.2.: Ne može da se koristi za testiranje.
P.H.3.: Najčešće se koriste u epidemiološkim istraživanjima.
4
Ilic D. Assessing competency in Evidence Based Practice: strengths and limitations of
current tools in practice. BMC Medical Education 2009;
2
1.3. CILJ ISTRAŽIVANJA
Rezultati istraživanja složenih pitanja, kao što je strategija, case report
istraživanja postaju konkretna rješenja, proširuju iskustva i znanja, te podupiru hipoteze
dobivene prethodnim istraživanjima. Case report istraživanje naglašava detaljnu analizu
konteksta ograničenog broja događaja ili uvjeta, te njihovih međusobnih odnosa.
Znanstvenici koriste metodu case report studija pri istraživanju u različitim znanstvenim
područjima. U ovom radu prikazana je metoda case report istraživanja i važnost njezine
primjene u procesu formuliranja strategije u epidemiološkim, kliničkim i naučnim
istraživanjima.
1.4. ZNANSTVENE METODE
Metoda analize i teorijska metoda su pretežno zastupljene metoda analize i
sinteze, metoda konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda
dokazivanja i opovrgavanja, metoda deskripcije, komparativna metoda, metoda
modeliranja te sama metoda za pisanje case reprt studije u analizi slučajeva. U radu je
korištena stručna literatura, od koje je istaknuta Karakaš S., Tandir S.:
„Epidemiologija“, Travnik: Print – GS, 2009., gdje su prikazani segmenti vezani za
formiranje case reprt studija, kao i novinski članci koji su dali uvid i primjere casereport
studija.
1.5.STRUKTURA RADA
Prvi dio je posvećen objašnjenju medicini utemeljenoj na dokazima jer je svrha
ove vrste istraživanja i samog seminarskog rada je objasniti važnost tačnosti podataka i
njihovom pravilnom analiziranju. Drugi dio je sačinjen od uvodnog prikaza
epidemioloških metoda i njihovih primjena. Polahko smo uveli čitatelja u povezanost
case report istraživanja sa epidemiologijom, i njegove svrhe u toj nauci.
3
2. MEDICINA UTEMELJENA NA DIKAZIMA ILI
BIOMEDICINA
Pojam „Evidence based medicine“ – medicina utemeljena na dokazima ili
biomedicina pojavljuje se u medicinskoj literaturi prvi put 1991. godine i prestavljao je
„sposobnost da se ocijeni pouzdanost i važnost dolaza prije njegove primjene u
rješavanju svakodnevnih kliničkih problema“
5
. Tačnije definisano predstavljalo je
zdravstvenu njegu koja će se provoditi jasnom integracijom najboljeg naučnog znanja,
kliničkog znanja i kliničke prakse. Ovim načinom suradnje i pristupa zdravstveni radnici
koriste naučne podatke, kliničke smjernice i druge izvore informacija kako bi jasno
prepoznali problem u zdravstvenoj njezi, primijenio najkvalitetnije intervencije i
odredio konačno rješenje kako bi pospješio svoju praksu.
Biomedicina se zapravo smatra pristupom koji ima za cilj poboljšati i ocijeniti
zdravstvenu njegu za bolesnika, konačno liječenje određenih bolesti, a uz to uslovljava
donošenje medicinske odluke pravilnim ujedinjenjem naučnih dolaza i vrijednosti
bolesnika. Ova vrsta istraživanja pomaže zdravstvenom radniku da dođe do pravilne
dijagnoze, laboratorijskih analiza, odgovarajučeg liječenja i prevencije bolesti i ako
uzimamo za primjer case control studije razvije smjernice za velike skupine bolesnika
oboljelih od istih hroničnih i rijetkih bolesti.
Kako bi sve to mogli ostvariti potrebni su nam jasni i relevantni dolazi koji se
dobiju raznim istraživanjima koja biomedicina kao nauka koristi i sadrži. Samo
moderniziranje sadašnjosti omogučilo nam je prigodan i brz način do dolaska velikih
količina dokaza, lakšeg shvatanja istraživanja i mogučnosti. Olakšavajuća činjenica je da
postoje baze podataka i načnih radova te je pregled laški. No samo nagomilavanje svih
tih podataka smanjuje mogučnost preglednosti i postoji vremenska prepreka za pregled
istraživanja koje je zdravstvenom radniku potrebno.
5
G. Guyetta.: „Evidence-Based Medicine“:ACPJClub;1991.
5
