Strateški ciljevi razvoja kako BiH, tako i Federacije BiH, predvidjeli su usmjerenje ka jačanju
konkurentske pozicije privrede većom produktivnošću rada i nižim troškovima poslovanja i na
taj način prelazak iz grupe zemalja sa relativno niskim dohotkom u zemlje srednjeg i višeg
dohotka.

Strateškim dokumentima na nivou BiH za period 2010. – 2014. godine (Strategija razvoja i
Stretgija socijalne uključenosti) definisani su sljedeći strateški ciljevi :

- makroekonomska stabilnost

- konkurentnost

zapošljavnje

održivi razvoj

- euro integracije i

socijalno uključivanje

U okviru svakog strateškog cilja, utvrđeni su podciljevi i mjere kojim će biti podržana
implementacija strateških dokumenata.

Ostvareni BDP na nivou FBiH za 2012. godinu iznosi 16.469 mil. KM. Z

abilježen je pad

realnog BDP-a u odnosu na prethodnu godinu za 1,1%. Struktura BDP-a ukazuje na

izražene

probleme u privrednim kretanjima i zahtijeva slojevite strukturne

promjene, obzirom da počiva

najvećim dijelom na trgovini na veliko i malo (13,9%), pa tek onda na prerađivačkoj industriji
(12,0%).

Javna uprava i odbrana (učešće 8,7%) je, čak na trećem mjestu. BDP čiji najviši

udio čini trgovina, pokazatelj je slabe konkurentne pozicije privrede. Pad BDP-a posebno je
zabilježen u sektoru građevinarstva (fizički obim gradnje je opao za 11,3%), što je rezultat
kontinuiranog smanjenja obima poslovanja ovog sektora nakon 2008. godine zbog uticaja
globalne finansijske i ekonomsko-

dužničke krize u EU zoni. U 2012. godini, zabilježen je pad

fizičkog obima industrijske proizvodnje za 4,4%. Ovakvom padu najviše je doprinio pad
proizvodnje u prera

đivačkoj industriji (2,1%), pad u proizvodnji i snabdijevanju električnom

energijom, plinom i vodom (10,9%) i pad proizvodnje u rudarstvu (4,1%).

U izvještajnom

periodu, BDP po

glavi stanovnika na višem je nivou u FBiH (7.044 KM), nego u RS-u (6.013

KM). N

ajviša vrijednost BDP-a po glavi stanovnika u FBiH zabilježena je u Kantonu Sarajevo

(13.437 KM), a najniža u Unsko-sanskom Kantonu (4.208 KM).

Robna razmjena Federacije BiH sa inostranstvom u 2012. godini se smanjila u odnosu na
prethodnu godinu i na izvoznoj i na uvoznoj strani. Ostvareni izvoz je manji za 3,2%, dok se
uvoz smanjio za 2,0% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz hrane i pi

ća znatno je veći od

izvoza. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima pokazuje da je uvoz najve

ći u KS, ZDK i

TK. Najve

ći izvozni udio u odnosu na ukupni izvoz FBiH imaju ZDK i TK. U odnosu na

prethodnu godinu uvoz je najviše porastao u kantonima ZHK, BPK i HNK, dok je izvoz najviše
porastao u kantonima ZDK, BPK i POK. BPK (pokrivenost uvoza izvozom 134%) i ZDK

(101%) su jedini kantoni koji imaju vanjskotrgovinski suficit.

Najveći doprinos u izvozu u BPK

čine industrijski proizvodi. Faktorska struktura izvoza ukazuje kako FBiH najviše izvozi nisko
tehnološke, odnosno resursno intenzivne proizvode. Ovakva izvozna usmjerenost djeluje kao
ograničavajući faktor jer na svjetskim tržištima najbrže raste potražnja za visoko tehnološkim
proizvodima, a supstitucija nisko tehnoloških proizvoda visoko tehnološkim ili srednje
tehnološkim je spora i nedovoljna. Pokrivenost uvoza izvozom u izvještajnom periodu u FBiH
iznosi 52,6% i na nižem je nivou u odnosu na prethodnu godinu (53,3%). Učešće trgovinskog
deficita u BDP-u FBiH u 2012. godini iznosi 28,

9%, što predstavlja neznatno smanjenje u

odnosu na prošlu godinu (29,0%).

I pored toga što je učešće rashoda za socijalna davanja u ukupnim javnim rashodima
smanjeno u izvještajnom periodu (41,0%) u odnosu na 2011. godinu (42,0%), struktura javnih
rashoda u 2012. godini je gotovo ista kao i prethodne godine i socijalna davanja predstavljaju
veoma veliki izdatak. Trend izdvajanja za plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru, kao
procenat BDP-

a, posljednih godina ima opadajući trend (2009. godine 10,4%), a posljednje

dvije godine 9,7%. Visok nivo socijalnih davanja i plata zaposlenih u javnom sektoru, u velikoj
mjeri su doprinjeli da budžeti na svim nivoima vlasti imaju potrošački, a ne razvojni karakter.
Učešće  ukupnih  javnih  rashoda  u  BDP-u  FBiH  u  2012.  godini  iznosi  43,3%,  što  je  više  u
odnosu na prethodnu godinu kada je učešće iznosilo 42,8%. S obzirom da je ovaj procenat
veoma  visok  i  da  ovakvo  stanje  privreda  ne  može  izdržati  u  dužem  periodu,  neophodno  je
intenzivno  i  kontinuirano  raditi  na  smanjenju  javne  potrošnje.  Deficit  javnog  sektora  u  FBiH
(konsolidovani podaci

– Vlada FBiH, kantoni, opštine i fondovi) iznosi 226 mil. KM i značajno

(za 24,2%) je manji u odnosu na 2011. godinu.

Prihodi od PDV-

a čine najveći udio u ukupnim prihodima od indirektnih poreza (63%). Zatim

slijede prihodi od akciza, te prihodi od putarina i carina. Najve

ći udio u ukupnim prihodima od

direktnih poreza

čine prihodi od doprinosa. U Federaciji BiH, u izvještajnom periodu naplata

prihoda od indirektnih poreza bilježi pad za 0,13% u odnosu na prethodnu godinu. Poreska
uprava FBiH je u 2012. godini prikupila 2,8% pr

ihoda od direktnih poreza više u odnosu na

2011. godinu.

U finasiranju javne potrošnje FBiH, prihodi od indirektni poreza (oporezivanje

potrošnje) učestvuju sa 19,23% BDP-a, a prihodi od direktni poreza (oporezivanje rada)
učestvuju sa 21,33% BDP-a. Sa stanovišta privrede, ovakva struktura je veoma nepovoljna i
destimulativna.

Izvršenje  budžeta  Vlade  FBiH  u  2012.  godini  pokazuje  da  je  ostvaren  višak  prihoda  nad
rashodima  u  iznosu  od  11,4  mil.  KM.  Porast  prihoda  je  najvećim  dijelom  rezultat  novog
zaduženja u iznosu od 404 mil. KM. Rashodi za plate i naknade troškova zaposlenih manje
su  za  6%  u  odnosu  na  prethodnu  godinu,  što  znači  da  je  Vlada  FBiH  bila  svjesna  teške
finasijske situacije i ponašala se odgovorno.

U  izvještajnom  periodu  zabilježen  je  rast  ukupnog  javnog  duga  u  FBiH  i  prvenstveno  je
prouzrokovan rastom vanjskog duga.  Ukupan javni dug FBiH u 2012. godini iznosi 5.829,47
mil.  KM  i  ima  tendenciju  rasta  (4,2%  u  odnosu  na  prošlu  godinu),  prvenstveno  zbog  rasta
vanjskog duga za 245,55 mil. KM. Učešće vanjskog duga u ukupnom dugu se povećalo sa
73,9% u 2011. godini na 75,1%

u 2012. godini. Takođe se povećalo i učešće javnog duga u

BDP-

u sa 32,0% u prošloj godini na 35,0% u 2012. godini.

Bankarske usluge su

najvećim dijelom komercijalnog karaktera i svode se na davanje kredita

i prikupljanje depozita. Krediti, kao najve

ća stavka bilansa banaka, u 2012. godini zabilježili

su rast u procentu od 1,7% ili 178 miliona KM. Blagi rast kredita ukazuje na intenziviranje

2012. godini

zabilježen je pad učešća poljoprivrede u BDP-u FBiH (4,5%), u odnosu na 2011.

godinu (5,1%). Da je konkurentnost poljoprivredne proizvodnje FBiH na veoma niskom nivou
govori i činjenica da je u izvještajnom periodu ostvaren trgovinski deficit hrane u iznosu od
1,101 mild KM.

U  FBiH  se  90%  industrijskog  otpada  neadekvatno  odlaže  na  nezaštićeno  tlo,  spaljuje  se  ili
prosipa u vodotoke. Otpadne  vode predstavljaju poseban ekološki problem.  U 2012. godini
ukupne  otpadne  vode  FBiH  iznose  64  707  hilj.m³  i  manje  su  za  1%  u  odnosu  na  2011.
godinu.

Proizvodnja elektri

čne energije iznosila je 7.807,02 GWh, što je za 10,8% manje u odnosu na

2011. godinu, i za 4,6% manje od planirane proizvodnje prema Bilansu energetskih potreba
FBiH za 2012. godinu. Smanjenje proizvod

nje posljedica je nepovoljnih hidroloških prilika,

kao  i  povećanog  broja  planiranih  i  neplaniranih  zastoja  proizvodnih  jedinica  u
termoelektranama  (redovni  remonti,  rekonstrukcije).  Zbog  toga  je  proizvodnja  u
hidroelektranama  opala  za  7,7%,  a  u  termoelektranama  za  12,5%  u  odnosu  na  prethodnu
godinu.

Količina  roba  prevezena  cestovnim  putem  je  povećana  sa  2.760  mil.  tonskih  kilometara  u
2011.  godini  na  2.851  mil.  tonskih  kilometara  u  2012.  godini  ili  za  3,3%.  Udio  cestovnog
transporta  u  ukupnom  prevozu  roba  u  FB

iH je znatno veći od željezničkog i u izvještajnom

periodu iznosi 79,5% (u 2011. godini 76,0%).

Transport robe željezničkim saobraćajem se

smanjio sa 873 mil. tonskih kilometara u 2011. godini na 734 mil. tonskih kilometara u 2012.
godini ili za 8,4%. Cestovna

i željeznička mreža u FBiH, uprkos nizu investicionih projekata,

nisu još uvijek dovoljno razvijene. Nastavljene su aktivnosti na izgradnja dionica na Koridoru
Vc i u 2012. godini. Prema podacima BiHAMK-

a, gustoća ukupne cestovne mreže u BiH

iznosi 45km/100km

, a gustoća magistralnih cesta 7,6km/100 km

, što je oko 3 puta manje od

EU prosjeka.

Stupanj  motorizacije  FBiH  znatno  zaostaje  za  EU  i  u  2012.  godini  je  iznosio  200  vozila  na
1000 stanovnika,  što je gotovo dva i po puta manje u odnosu na EU-27 gdje je registrovano
480  vozila  na  1000  stanovnika.

Stanje u oblasti komunikacija ukazuje na sve veći broj

korisnika koji imaju pristup širokopojasnom internetu, ali u oblasti telekomunikacija, FBiH
zaostaje u odnosu na susjede i EU prosjek.

FBiH nije z

abilježila značajniji napredak na polju uključenosti socijalno ugroženih kategorija

stanovništva, kao ni poboljšanja kad je u pitanju zabrana diskriminacije. Poseban problem u
kategoriji  ranjivih  skupina  stanovništva  predstavlja  nepostojanje  seta  indikatora  socijalne
zaštite.  U  sklopu  Aktivne  politike  zapošljavanja,  u  2012.  godini  nastavljeni  su  programi
zapošljavanja ranjivih grupa (mladi, žene, osobe sa invaliditetom, povratnici, Romi). Na polju
održivog povratka stvoreni su bolji uslovi kroz niz mjera vezanih za zapošljavanje i riješavanje
stambenog pitanja. Stopa siromaštva je najveća kod domaćinstava s troje i više djece i iznosi
41,44%,  što  je  za  3,7%  manje  u  odnosu  na  BiH,  a  10,3%  manje  u  odnosu  na  RS.  U
izvještajnoj  godini  u  odnosu  na  2011.  godinu,  broj  maloljetnih  korisnika  socijalne  zaštite  je
porastao za 7,08%.

Stanje  u  oblasti  obrazovanja  FBiH  ukazuje  na  poboljšanje  uključenosti  djece  u  predškolsko
obrazovanje.  Obuhvat  djece  osnovnim  obrazovanjem  je  na  nivou  ranijih  godina  i  nije
zabilježen  značajniji  napredak,  a  obuhvat  srednjim  obrazovanjem  raste.  Iako  tržište  rada
zahtijeva specifična stručna zanimanja, ona ne bilježe značajniji rast, tako da je broj učenika
u tehničkim i stručnim školama nezadovoljavajući. Visoko obrazovanje je bilježilo konstantan