ISTRAŽIVAČKI RAD IZ MEĐUNARODNOG
MENADŽMENTA
TEMA:“IZVOZ VINA U LUKSEMBURG“
Neko je rekao Netko je rekao da je vino najljepši dar koji su bogovi dali ljudima, a vinova
loza jedna od rijetkih biljnih vrsta koje imaju svoju božanstvo. Stoga nije čudno da je Noa
nakon velikog potopa od svih biljaka koje je ponio najprije zasadio vinovu lozu, što dokazuje
da vinova loza i vino prate ljudsku civilizaciju od prvih početaka do danas.
Tako o vinovoj lozi u kapitalnoj knjizi Branimira Martinca “Hercegovina zemlja vina” piše
dr.
Jure
Beljo.
I kao što je još od starih vremena poznat uzgoj vinove loze, tako su i vinogradarstvo i
vinarstvo u Hercegovini sastavni dio života Hercegovaca od prahistorije do danas. O tome
svjedoče razni pisani dokumenti s motivima vinove loze rasuti po cijeloj Hercegovini kao
svjedoci vremena i kontinuiteta uzgoja vinove loze na ovim prostorima. Monografija
“Hercegovina zemlja vina” je, prije svega, ostvarenje posvećeno hercegovačkom
vinogradarstvu i vinu, ali i Hercegovini i hercegovačkom čovjeku općenito. Ona je pokazatelj
slavnih dana hercegovačkog vinogradarstva kada je ovo vino bilo u Europi prije više stotina
godina i osvajalo prve nagrade na vinskim izložbama diljem svijeta; ona skida prašinu s
vremena od kojeg mnogo možemo naučiti: Hercegovina je zemlja vina.
Plemenita vinova loza (Vitis vinifera) čovjekov je pratilac kroz cijelu povijest. Kao što se ne
zna tačno vrijeme kada je čovjek napravio točak ili kada je otkrio i počeo koristiti blagodati
vatre, tako se ne zna ni kad se počeo baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Zna se samo da je
druženje čovjeka i vina počelo jako davno i da je čovjek davno spoznao blagodati ovog
pića. Dakle, čovjek i loza su od iskona skupa pa se može reći - tamo gdje počinje povijest
ljudskog roda, prisutna je i vinova loza.
Ne zna se kada je čovjek
naučio praviti vino. Je li se
to dogodilo slučajno kao i
većina dobrih stvari u
povijesti, jer legenda kaže
da je prvu rezidbu
vinograda
napravio
magarac i čovjek vidje da
je to dobro te nastavi tako
činiti, nije li i dom
Perignon tražeći načina da
parira konkurenciji u
kvaliteti vina slučajno
otkrio šampanjac. Ko
može reći da neko nekada
nije zaboravio popiti
grožđani sok, a priroda ga
pretvori u najzdravije piće
na svijetu, piće bogova,
nektar života i koliko još
imena koje su mu ljudi
davali
omamljeni
njegovom toplinom.
Hercegovina je kraj koji se može pohvaliti tradicijom uzgoja vinove loze od najmanje 2200
godina. Vinova loza je nezaobilazna biljna vrsta koja život mediteranskog čovjeka prati u
svim segmentima života.
Hercegovina
Hercegovina je historijska i geografska regija u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja se
prije nazivala Humska zemlja, Zahumlje ili Hum. Ukupna površina joj je blizu 10 000 km².
Kao prirodna regija, sastoji se iz dvije mikro regije: niske (primorske ili jadranske) i visoke
(gornje ili planinske) Hercegovine. Obuhvaća veliko Popovo polje, Mostarsko polje i kotlinu,
te Trebinjsko polje. Sa svojom submediteranskom i mediteranskom klimom, Hercegovina
spada u regije u kojoj uspijevaju sredozemno voće i povrće.
Mnogi je nazivaju Californijom Bosne i Hercegovine. Ovdje uspijeva vinova loza, smokva,
breskva, mandarina, jabuka, šipak, maslina i druge sorte, pa sve do ljekovitog bilja kao što su
kadulja, vrisak, smilje itd. Upravo zbog ovakve blage klime, Hercegovina je najveći i jedini
proizvođač grožđa i vina u Bosni i Hercegovini. Dvije autohtone sorte, Žilavka i Blatina, su se
odavno ovdje udomaćile i daju urod i kvalitetu kao nigdje drugdje. Hercegovina je zemlja
sunca i kamena.. Kao povijesna regija, Hercegovina nudi puno povijesnih lokaliteta kao što je
Stari grad u Mostaru, Počitelj, Blagaj, Mogorjelo, Radimlja, Ljubuška kula itd. U
hercegovačkim muzejima su sačuvani nalazi i iskopine iz daleke povijesti. Upravo zbog toga,
Hercegovina svakom gostu nudi «šetnju» kroz vrijeme.
HEPOK - sadašnjost
U novije vrijeme HEPOK se uspio razviti i kao poznati proizvođač robnih marki koje su bile
priznate i na svjetskom tržištu.
Stoljetna tradicija proizvodnje čuvenih vina ponovno je otkrivena od strane međunarodne
vinske grupacije Vino-Alpe-Adria koja rukovodi vinarskom proizvodnjom u Austriji,
Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te se nastavlja širiti. Vino-Alpe-Adria ima
moderan pristup proizvodnji vina, te će nastojati iskoristiti klimatske i zemljopisne prednosti
hercegovačkog podneblja, i proizvoditi moderna i kvalitetna vina na najvišim svjetskim (DIN)
standardima.
Uložena su značajna sredstva u modernizaciju pogona HEPOK Vinarije Ljubuški, što će
jamčiti proizvod vrhunske kvalitete kojega će Vino-Alpe-Adria svojim distributivnim
kanalima izvoziti diljem svijeta.
Tijekom 2006. i 2007. HEPOK je sa novim vinima prikupio brojna priznanja i nagrade među
kojima ističemo, zlato, srebro i bronca na sajmu GAST 2007. (Merlot Caresus barrique,
Blatina, Žilavka), zlato, srebro i bronca na MOSTARSKOM SAJMU 2007. (Merlot Caresus
barrique, Žilavka, Blatina), najbolja ocjena od strane renomiranog svjetskog degustatora i
ocjenjivača MUNDUS VINI (Merlot Caresus barrique), srebro i bronca AWG Wienna
(Merlot Caresus barrique, CS Caresus barrique), DECANTER London (vodeći svjetski
časopis, degustator i ocjenjivač) - preporučeno vino - Blatina.
