Japanski poslovni kodeks
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“
Zrenjanin
JAPANSKI POSLOVNI KODEKS
- seminarski rad -
Predmet: Poslovna etika i pravo
Profesor: prof. dr Dejan Đorđević
Asistent: prof. dr Nadežda Ljubojev
Student: Matić David MT 4/16
Rosić Aleksa MT
Cvetić Jovana MT
Smer: Menadžment Informacionih
Tehnologija
Zrenjanin, 2017. godina
2
Sadržaj
1. UVOD....................................................................................................................................................3
2. ETIKA I ETIČKI KODEKS..........................................................................................................................4
2.1. Moral I Etika...................................................................................................................................4
2.2. Poslovna etika................................................................................................................................5
2.3. Etički kodeks..................................................................................................................................7

4
Ekonomski aspekt
Imućni trgovci, gosho, trgovačke kuće, tonya, poslovna društva,
nakama, odobrena u razdoblju porodice Tokugawa, kasnijom
evolucijom dolazimo do poslovnih porodičnih kongomerata,
zaibatsu (dva tipa: pod kontrolom države I pod kontrolom
vojse), pa do posleratnih poslovnih konglomerata, keiretsu
2. ETIKA I ETIČKI KODEKS
2.1. Moral I Etika
Moral
je kriterijum koji se primenjuje na postupke. Definiše se kao oblik društvene
svesti
,
sistem
običaja
,
navika
,
normi
. Moral je relativan, jer nije isti u svim
društvenim
grupama
i
istorijskim
periodima. Centralne vrednosti morala su: dobro, ispravno i pravedno.
Moral je nastao u ljudskom društvu, još u prvobitnoj zajednici. Tokom svoje evolucije čovek
je, najpre, živeo u malim grupama gde je bilo potrebno uskladiti svoje potrebe sa potrebama
drugih. Na osnovu iznalaženja rešenja za to, formirana su pravila ljudskog ponašanja i nastala
je filozofska disciplina – etika.
Moral je objektivna društvena pojava koja je određena skupom pravila ili normi koja regulišu
ponašanje članova jedne društvene zajednice, ali i navikama ponašanja. Procenjivanje
morala ili moralni sud se donosi na osnovu postupaka, rasuđivanja, ponašanja ili uopšte
karaktera nekog čoveka. U skladu sa tim i sa složenom komunikacijom koja se odvija u
društvu, ljudi formiraju svoje ličnosti, usmeravaju svoju motivaciju i delovanje, vrednuju i
sude i sebi i drugima.
Osnovna karakteristika moralnih normi je njihova obaveznost, koja je dvostruka, što znači da
je moral obavezujući i društveno (spolja) i individualno (unutra), za razliku od pravne i
običajne obaveznosti koja je isključivo društvena. Takođe, kao bitne karakteristike morala,
navode se i trenutačnost, bezuslovnost, nametnutost i sl.
Po Sigmundu Frojdu je potpuno usvajanje moralnih normi koje jedno društvo propisuje
praktično nedostižno. Zbog nagonske, impulsivne strane ljudske prirode, čovek tek delimično
usvaja te norme, posebno one kojima se određena ponašanja zabranjuju.
Prema tumačenjima Hristovih učenja, „moralnost je dobrota prema slabijima“. Niče je
definisao moralnost kao „smelost jačih“, a Platon kao „stvaralačku harmoniju celine“.
Različita društva imala su u različitim periodima različite moralne vrednosti, mada se između
njih često može povući zajednički imenitelj. Prema gledanju na različitost vrednosti
i istorijski razvoj morala postoje moralni relativizam, moralni apsolutizam i moralni
univerzalizam.
5
Etika
zajedno sa estetikom spada u zajedničku oblast filozofije koja se
naziva aksiologija ili teorija vrednosti. Ona se bavi izučavanjem morala i
pojmovima dobrog i ispravnog. Svaka etička teorija sadrži bar dve komponente - teorije: onu
koja određuje šta je dobro ili vredno i ona koja određuje šta je ispravno.
Etička dilema
je situacija do koje dolazi kada se čini da su dve ili
više moralnih vrednosti jednako validne, a kontradiktorne, a od pojedinca se zahteva da
napravi najbolji mogući izbor.
Teorija dobrog ili vrednog
Za
dobro
, etička teorija može uzeti bilo koju vrednost (ili više vrednosti) za koju se zalaže
(npr. ljubav, mir u svetu, slobodna neutralna enciklopedija dostupna svima), a razloge za
izbor određenih vrednosti skoro uvek argumentuje na neki način. Prihvatanje neke ili nekih
određenih vrednosti za „dobre“ još ne obezbeđuje jednoznačno suđenje pri izboru ispravnih
postupaka. Jedna etička teorija može za
dobro
proglasiti npr. ličnu slobodu, a da i dalje nije u
svim situacijama jasno kako treba postupati. Zato je potreban drugi deo etičkih teorija - koji
određuje
ispravno
.
Teorija ispravnog
Zamislimo sad situaciju u kojoj bi se neka politička grupacija zalagala za smanjenje stepena
slobode. Postavlja se pitanje, da li, u skladu sa
poštovanjem
lične slobode treba toj grupaciju
dopustiti da nesmetano dela što može dovesti do njenog izbora na vlast što bi dovelo
zapravo do suzbijanja ličnih sloboda, ili u skladu sa
unapređivanjem
lične slobode treba
zabraniti rad takve grupacije zbog nepoželjnih posledica koje u protivnom mogu iskrsnuti,
iako zabranom rada te grupacije kršimo pravo njenih članova na slobodno izražavanje, kao
oblik lične slobode. Ovde stupa na scenu određenje
ispravnog
koje se odgovara na
pitanje
kako
pojedinac ili grupa treba da postupe kada reaguju na
dobro
tj.
vredno
.
2.2. Poslovna etika
Poslovna etika je skup vrednosti, kao što su poštenje, pravičnost, otvorenost, iskrenost u biznis
poslovanju. Ukratko, to je način na koji neka firma, kompanija posluje. Da li svoje zaposlene tretira sa
uvažavanjem, poštujući njihovu ličnost i dostojanstvo? Da li se dobavljačima novac isplaćuje u
dogovoreno vreme? Da li postoji otvorenost prema lokalnoj zajednici i preuzimanje odgovornosti za
vlastite odluke i postupke?
Kako početi sa promovisanjem značaja poslovne etike u Vašoj firmi?
Akcije, koje možete preduzeti u cilju ohrabrivanja snažne etičke kulture u Vašoj firmi, uključuju
sledeće:

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti