1. Uvod
2
1. Uvod - kako po
č
eti programirati u JAVA jeziku
Cilj ovog poglavlja je napisati i pokrenuti jednostavnije Java programe.
SADRŽAJ
1. O
predmetu.
2.
Programi i programski jezici.
3.
Neki jednostavni Java programi.
4. Objekti
i
metode.
5. Konstrukcija
programa.
6. Metoda
System.out.println
.
7.
Kako prevesti i pokrenuti java program.
8.
Pisanje Java programa.
9.
Kako raditi na ra
č
unalu.
10.
Zadaci za prvo poglavlje.
1. O
predmetu
Sadržaj ovog predmeta je pisanje objektno orijentiranih programa u Java jeziku.
Java je :
•
programski jezik
•
vrlo velika biblioteka programskih rutina
•
izvršna okolina za izvo
đ
enje programa.
Java biblioteka programskih rutina sastoji se od tisu
ć
a klasa. Postoje klase za rad s datotekama, klase za rad s 3D
grafikom, klase za pristup bazama podataka, animaciju web stranica, itd. Moglo bi se re
ć
i da se u bibliotekama
nalazi ve
ć
i dio onoga što
ć
e vam ikada zatrebati u programiranju. Možda ste se dosad susreli s JavaScript jezikom
za web stranice. JavaScript nije Java jezik ! Ovaj predmet se zbog ograni
č
enog broja sati ipak mora ograni
č
iti na
osnove jezika te na manji dio osnovnih klasa.
Kao dodatnu literaturu možete koristiti knjige:
1.
Beginning Java 2, SDK 1.4 Edition by, Ivor Horton ISBN:0764543652 Wrox Press 2003.
2.
Java ,
Č
ukman, Tihomir , Alfej
3.
Java: Programiranje za Internet i World Wide Web , Dario Sušanj, Znak, Zagreb, 1997.
Ako dosad niste programirali bit
ć
e potrebno uložiti zna
č
ajan trud u savladavanje gradiva. Java jezik zajedno s
ogromnim bibliotekama namijenjen je profesionalnim programerima. Štoviše Java biblioteke se stalno proširuju i
mijenjaju .
Nau
č
iti programirati u bilo kojem jeziku nije mogu
ć
e bez prakti
č
nog rada na ra
č
unalu.
Stoga je od vrlo velike važnosti da primjere sa satova pokušate realizirati na ra
č
unalu tijekom vježbi.
Ako ste dosad programirali u nekom programskom jeziku mogao bi vam prvi uvodni dio biti vrlo jednostavan.
Me
đ
utim kako lekcije budu išle broj novih sadržaja i znanja
ć
e se pove
ć
avati.
Potrudite se zadatke odraditi sami. Nemojte kopirati programski kod od kolega. Osim što varate nastavnika varate i
sami sebe.
1. Uvod
4
Postoje brojne razvojne okoline u kojima je mogu
ć
e pisati, prevoditi i izvršavati programe. Za potrebe ovog
predmeta zadržat
ć
emo se na najjednostavnijem sustavu koji je ujedno i podloga i za druge kompleksnije razvojne
okoline. Sustav se naziva Software Development Kit (SDK). Može se na
ć
i na stranicama
java.sun.com
Ove stranice održava kompanija Sun Microsystems koja je odgovorna za razvoj Jave.
Verzija Java okoline u trenutku pisanja ovog teksta je 1.5. U ovom predmetu koristit
ć
emo prethodnu 1.4 verziju.
Instalacija Java okoline se u najkra
ć
im crtama obavlja na slijede
ć
i na
č
in:
•
Pokreni Java 2 SDK installer (datoteka j2sdk-1_***-win.exe), odaberi mjesto instalacije i instaliraj.
•
Dodaj u PATH varijablu operativnog sustava mjesto instalacije (npr. C:jdk1.4.2bin). Na
č
in dodavanja je
ovisan korištenom operativnom sustavu.
•
Provjeri (ukloni) CLASSPATH varijablu (-classpath command-line prekida
č
je bolji na
č
in).
Detaljniji (aktualniji) opis instalacije može se na
ć
i na stranicama java.sun.com.
3.
Primjeri jednostavnih Java programa
U Javi program iste funkcionalnosti kao C program koji ispisuje "Hello World!" izgleda ovako:
public class Hello
{ /* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
public static void main(String[] args)
{ System.out.println(
″
Hello, World!
″
);
}
}
Ako niste vidjeli dosada neki Java program ovaj jednostavni program izgledat
ć
e vam konfuzno. Cilj ovih po
č
etnih
sati predavanja je da vam se objasni struktura ovako jednostavnih programa.
Svaki Java program sadrži naredbe (statements). Svaka naredba opisuje neku operaciju koju ra
č
unalo treba izvršiti.
Operacija može biti ispis neke informacije na ekranu, može biti neka ra
č
unska operacija, provjera položaja miša na
ekranu, itd. Ra
č
unalo jednostavno izvršava naredbu po naredbu.
U programu koji je gore napisan nalazi se samo jedna naredba:
System.out.println("Hello,
World!");
Kad se ta naredba izvrši na ekranu
ć
e se pojaviti slijede
ć
i ispis:
Hello,
World!
Java ima razli
č
ite na
č
ine pisanja poruka po ekranu bilo da pišemo po prozoru, na web stranicu, itd. U ovome
slu
č
aju koristimo jednu Java metodu koja se naziva
System.out.println
. Rezultat izvršavanja bit
ć
e ispis
poruke u najjednostavnijem obliku prozora kojeg nazivamo konzola (ili DOS prozor u Windows OS). Konzola
dopušta samo jednostavan ispis teksta , redak po redak.
Slijedi program s dvije naredbe koje su tiskane podebljano (ne koristimo podebljane fontove u Java programima).
public class Hello
{ /* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
public static void main(String[] args)
{ System.out.println("Hello, World!");
System.out.println("See you later.");
}
}
1. Uvod
5
Kada pokrenemo ovaj program izvršit
ć
e se obje naredbe jedna za drugom. Prvo
ć
e se na ekranu ispisati u jednoj
liniji
Hello, World!
, a nakon toga u drugoj liniji
See you later.
Oba programa imaju formu:
public class Hello
{ /* komentar. */
public static void main(String[] args)
{
Naredbe
}
}
Ne postoji ograni
č
enje na broj naredbi u programu. Može ih biti na tisu
ć
e. Ostatak ovog jednostavnog programa
može se promatrati kao pakiranje. Ovo pakiranje
ć
emo objasniti poslije. Sad
ć
emo se zadržati na opisu objekata
koji su neizostavni dio svakoga pa i najjednostavnijeg Java programa.
4. Objekti
i
Metode
Razmotrimo naredbu koja ispisuje poruku:
System.out.println(
″
Hello, World!
″
);
.
Gdje su tu objekti ? Poznavalac Java jezika vidjet
ć
e dva objekta. Prvi je objekt
System.Out
, a drugi sami niz
znakova
″
Hello, World!
″
. Java cijelo vrijeme radi s objektima. U Java biblioteci definirano je mnogo vrsta
razli
č
itih objekata koje možemo koristiti u svojim programima.
Možemo i kreirati objekte prema našim potrebama. Npr. pišemo program koji
ć
e pratiti koji su studenti na FESB-u
prijavljeni na koji predmet. Tada
ć
emo napisati takav program koji
ć
e pokretanjem:
•
za svakog studenta kreirati jedan objekt studenta
•
za svaki predmet tako
đ
er jedan objekt predmeta.
Svaki objekt studenta sadržavat
ć
e odre
đ
ene podatke poput osobnih podataka studenta i liste upisanih predmeta.
Objekt predmeta može sadržavati naziv predmeta i druge podatke vezane za predmet.
U isto vrijeme kad definiramo izgled objekata trebamo i definirati koje
ć
e se operacije izvršavati nad tim objektima.
Što se ti
č
e objekta student , bit
ć
e nam potrebne operacije kreiranja objekta studenta, ažuriranja liste predmeta koje
je student upisao, operacije ispisa podataka o studentu na ekran, itd. Te operacije koje se izvršavaju nad objektom
nazivaju se metode.
Dosad smo ve
ć
vidjeli primjer metode. Njen puni naziv je:
System.out.println
Ovaj naziv ozna
č
ava metodu
println
koja pripada objektu
System.out
.
System.out
je objekt
č
iji je
zadatak da primi poruku koju treba prikazati na ekranu.
Zamislimo ga kao osobu kojoj dajemo što treba ispisati na plo
č
i.
Println
metoda je operacija koja se izvršava nad porukom. tako nam izraz:
System.out.println(
″
Hello, World!
″
);
kaže:
koristi
println
metoda za slanje poruke
″
Hello, World!
″
objektu
System.out
, koji
ć
e je prikazati na
ekranu.
Svaki objekt pripada klasi (class) koja specificira od kojih podataka se objekt sastoji i koje metode posjeduje. Npr.
svi nizovi znakova pripadaju klasi koja se naziva String. Klase String i System.Out definirane su u klasama koje
pripadaju Java bibliotekama. Možemo kreirati i svoje klase npr. klasu Student i klasu Predmet.
Koji je odnos klasa-objekt ? Kažemo da je objekt instanca od klase. Jednostavno, klasa je opis objekta napisan u
kodu. Možemo je promatrati kao kalup ili skicu prema kojoj se u tijeku izvršavanja programa kreiraju objekti.
1. Uvod
7
U našim primjerima klasa se sastoji od samo jednog
č
lana, metode nazvane
main
, koju svo ve
ć
opisali. Op
ć
enito
program se sastoji od jedne ili više definicija klasa od kojih svaka sadržava jednu ili više metoda.
Java programeri koriste konvenciju po kojoj naziv klase zapo
č
inje velikim slovom, a naziv metode malim slovom.
U ovome predmetu
ć
emo se nastojati strogo pridržavati navedene konvencije. Op
ć
enito bilo koji naziv u Javi
(identifikator) sa;injen je od slova, znamenki i mora po
č
injati sa slovom. Za potrebe ove definicije se simboli
valuta poput £ i $, i povlaka (‘_’) ra
č
unaju kao slova. Duljina naziva nije ograni
č
ena.
Na slijede
ć
oj slici prikazan je naš program koji se sastoji od dvije naredbe razdvojen okvirima koji nam pokazuju
što je klasa, što je metoda a što su naredbe.
klasa
Hello
metoda
main
public class Hello
{
public static void main(String[] args)
{
System.out.println(
″
Hello, World!
″
);
System.out.println(
″
See you later.
″
);
}
}
naredbe(izrazi)
6.
Metoda System.out.println
System.out.println
je prva metoda iz Java biblioteke koji smo upotrijebili. Ova metoda
ć
e ispisati niz
znakova na konzolu (DOS prozor). Naziv
println
je skra
ć
enica za ‘print line’.
Mjesto na ekranu na kojemu
ć
e se ispisati slijede
ć
i znak ozna
č
eno je na ekranu s malom treptaju
ć
om linijom
nazvanom kursor.
System.out.println
metoda ima tu osobinu da ispisom teksta pomi
č
e kursor na po
č
etak
slijede
ć
e linije. Ako želimo da kursor ostane na prethodnoj liniji koristit
ć
emo metodu
System.out.print.
Drugi na
č
in odre
đ
ivanja kad želimo ispis u novoj liniji je korištenje para znakova
u nizu znakova svaki put kad
je potrebno da ispis krene u novu liniju. Npr. :
System.out.print(
″
Hello, World!
See you later
″
)
ć
e ispisati
Hello, World!
, nakon toga pomaknuti kursor u novu liniju gdje
ć
e ispisati
See you later.
, i
nakon toga pomaknuti kursor na novu liniju. Ta
ć
e naredba imati isti rezultat kao i par naredbi:
System.out.println(
″
Hello, World!
″
);
System.out.println(
″
See you later.
″
)
7.
Kako prevesti i pokrenuti Java program
Pretpostavimo da želite izvršiti program iz prvog primjera:
class
Hello
{
/* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
public static void main(String[] args)
{ System.out.println(”Hello, World!”);
}
}
