Javna preduzeća kao organizacioni oblik javnih službi u Srbiji
ORGANIZACIJA PREDUZEĆA-
-
JAVNA PREDUZEĆA KAO ORGANIZACIONI
OBLIK JAVNIH SLUŽBI U SRBIJI
- Seminarski rad -
SADRŽAJ:
UVOD-USTAVNI I ZAKONSKI OKVIR
1. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA
1.1. Zakon o javnim preduzećima
1.2. Definicija javnog preduzeća
2. JAVNA PREDUZEĆA KAO ORGANIZACIONI OBLIK JAVNIH SLUŽBI
2.1. Bitna obeležja javnih preduzeća kao oblika javnih službi
2.2. Opšti interes javnih preduzeća
2.3. Osnivanje javnih preduzeća
2.4. Pravni sadržaj akta o osnivanju javnog preduzeća
2.5. Imovina javnih preduzeća
3. ORGANIZACIJA I POSLOVANJE JAVNIH PREDUZEĆA
3.1. Upravni odbor javnog preduzeća
3.2. Direktor javnog preduzeća
3.3. Nadzorni odbor javnog preduzeća
4.
SAVREMENI PROBLEMI MENADŽMENTA-REFORME U JAVNIM
PREDUZEĆIMA
4.1 Augijev sindrom kao karakteristika javnih preduzeća u Srbiji
4.2. Kauzalni odnosi aktivnog poslovnog ambijenta i zaštite interesa investitora
2

poslova državne uprave mogu se obrazovati i
posebne organizacije
. To znači da su organi
državne uprave:
Ministarstva.
Organi uprave u sastavu ministarstva.
Posebne organizacije.
Ministarstva i posebne organizacije se obrazuju zakonom.
Ovaj organizacioni sistem preuzet
je iz ranijeg Zakona o državnoj upravi. U
organizacionom smislu
, pozitivno pravni pojam
uprave
svodi pojam uprave
na
organe državne uprave
, iako poslove države uprave, kao
upravna javna ovlašćenja obavljaju i
javne agencije
(koje po svojoj prirodi nisu isto što i
samostalne posebne upravne organizacije koje se nazivaju agencijama ili kao organi uprave u
sastavu koje nose takođe naziv agencija), nezavisna tela, drugi organi i organizacije (na
primer, javne službe- ustanove i javna preduzeća), teritorijalna autonomija i lokalne
samouprave, pojedinici (nadzornik nacionalnog parka na primer) pa i nedržavni subjekti
(automoto savez). Prema tome, zakonodavac je u određivanju pozitivno-pravnog pojma
zadržao koncept da organizaciju uprave posmatra samo iz ugla
državne organizacione
podstrukture uprave na centralnom nivou vlasti
. Tako je propustio da u pozitivno pravo uvede
pojam javne uprave u organizacionom smislu, kojim bi bili obuhvaćeni svi subjekti kojima je
povereno vršenje upravne delatnosti, i tako usaglasi pozitivno pravni pojam uprave u
organizacionom smislu sa teorijskim pojmom uprave u organizacionom smislu.
1. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA
Javno preduzeće je preduzeće čiji je većinski vlasnik država. Javna preduzeća obično
se formiraju u oblastima interesantnim za državu (elektroprivreda, telekomunikacije,
železnica). Često javna preduzeća imaju monopolski položaj na tržištu, što odmah poskupljuje
uslugu ili prouzrokuje niži kvalitet uskuge. Organi upravljanja javnog prduzeća su nadzorni
odbor i odbor za reviziju.
Prema Zakonou o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od
opšteg interesa,
javno preduzeće je preduzeće koje obavlja delatnost od opšteg interesa, a
koje osniva država, odnosno jedinica lokalne samouprave. Javno preduzeće se osniva i
posluje u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, ovim
zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje delatnosti od opšteg interesa. Državni kapital
u javnom preduzeću podeljen je na akcije ili udele određene nominalne vrednosti i upisuje se
Uporedi:
Zakon o državnoj upravi
, „Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 79/2005, čl. 1. st. 2.
4
u registar. Državni kapital u javnom preduzeću čine novčana sredstva uložena od strane
države i pravo korišćenja nad stvarima i pravima koja su u državnoj svojini.
1.1. Zakon o javnim preduzećima
Donošenje Zakona o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg interesa
proizišlo je iz potrebe da se ova materija konačno uskladi pre svega sa Zakonom o
preduzećima. Ovo je i naglašeno u uvodnim odredbama Zakona o javnim preduzećima i
obavljanju delatnosti od opšteg interesa koje govore o pojmu javnog preduzeća. Ovaj zakon,
kao i Zakon o preduzećima u pojmu javnog preduzeća sadrži dve osnovne odrednice:
Javno preduzeće je ono preduzeće koje obavlja delatnost od opšteg interesa.
Može ga osnovati samo država, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Međutim, ovaj zakon je hteo da obuhvati i druge oblike organizovanja kojiobavljaju
delatnost od opšteg interesa, a nisu osnovani od strane države,odnosno jedinice lokalne
samouprave. Ovde je dakle, reč o oblicima organizovanja koji nisu javna preduzeća, u smislu
Zakona, odnosno Zakona o preduzećima. Iz samog naziva Zakona može se videti da predmet
njegovoguređivanja predstavlja obavljanje delatnosti od opšteg interesa, pri čemu
javna preduzeća predstavljaju jedinstven oblik koji tu delatnost obavlja.
1.2. Definicija javnog preduzeca
Prilikom definisanja javnih preduzeća, uz činjenicu da u različitim zemljama, različitim
delatnostima i granama u okviru pojedinačnih zemalja, pa čak i u različitim vremenskim periodima,
između javnih preduzeća prisutne su brojne razlike. Upravo te razlike utiču na vrste i internacinalne
oblike javnih preduzeća, utiču na njihovu delatnost, na status koji imaju u privrednom sistemu, na
intrumente putem kojih se reguliše njihovo funkcionisanje, na njihovu ekonomsku efikasnost,
itd.
Pravni sadržaj pojma javnog preduzeća neophodno je što preciznije i obuhvatnije
dimenzionirati. U pravnoj nauci opšteprihvatljiva je definicija javnog preduzeća:
Javno
preduzeće bi se moglo definisati kao preduzeće formirano s osnovnim ciljem obavljanja delatnosti od
javnog interesa (
formiraju se u oblastima interesantnim za državu kao što su elektoprivreda,
železnica, vodovod, itd),
pri čemu jedinica lokalne samouprave vrši, u celosti ili delimično, ulogu
preduzetnika.
Često, javna preduzeća imaju monopolski položaj na tržištu, što
odmah poskupljuje uslugu i prouzrokuje niži kvalitet. Zbog žnacaja i uloge ovih preduzeća
njihove organe upravljanja biraju organi države.
5

vrednosti. Ako imalac javnih ovlašćenja i pored višestrukih upozorenja ne počne da
vrši povereni posao ili ne počne da ga vrši pravilno ili pravovremeno, nadzorni organ
državne uprave preuzima izvršenje posla, najduže na 120 dana.
Nadzor nad zakonitošću propisa imalaca javnih ovlašćenja
- imalac javnih ovlašćenja
dužan je da pre objavljivanja propisa pribavi od nadležnog ministarstva mišljenje o
ustavnosti i zakonitosti propisa, a ministarstvo da njemu dostavi obrazloženi predlog
kako da propis usaglasi sa Ustavom, zakonom, drugim propisom ili opštim aktom
Narodne skupštine i Vlade. Ako imalac javnih ovlašćenja ne postupi po predlogu
ministarstva, ono je dužno da Vladi predloži donošenje rešenja o obustavi od izvršenja
propisa i na njemu zasnovanih pojedinačnih akata i pokretanje postupka za ocenu
ustavnosti i zakonitosti propisa. Rešenje Vlade o obustavi od izvršenja propisa stupa
na snagu kad se objavi u
Službenom glasniku Republike Srbije
.
2.1. Bitna obeležja javnih preduzeća kao oblika javnih službi
Na ovom mestu, ukazaćemo samo na bitna obležja javnih preduzeća kao oblika
javne
službe
. Status javnog preduzeća u Srbiji je određen
Zakonom o javnim preduzećima i
obavljanju delatnosti od opšteg interesa
.
Javno preduzeće se određuje kao
preduzeće koje
obavlja delatnost od opšteg interesa, a koje osniva država, odnosno jedinica lokalne
samouprave ili autonomna pokrajina.
Određene zakonom delatnosti od opšteg interesa u
sledećim oblastima su: proizvodnja; prenos i ditribucija električne energije; proizvodnja i
prerada uglja; istraživanje, proizvodnja, prerada, transport i distribucija nefte i prirodnog i
tečnog gasa; telekomunikacije; izdavanje udžbenika; eksploatacija, upravljanje, zaštita i
unapređivanje dobara od opšteg interesa (vode, putevi, mineralne sirovine, šume, plovne reke,
jezera, obale, divljači); i komunalne delatnosti. Pored ovih delatnosti ubrajaju se i delatnosti
od strateškog značaja za državu; i delatnosti neophodne za rad državnih organa i organa
jedinice lokalne samouprave.
Bitne zajedničke karakteristike javnih preduzeća su:
Obezbeđenje proizvodnje i usluga od elementarnog značaja za određenu zajednicu.
Monopolski ili neki drugi privilegovani status na tržištu stečen uz podršku vlasti.
Predmet su javnog regulisanja.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti