~LANA DŽIDIĆ~
~JAVNE FINANCIJE~
Uvodna razmatranja
Javni prihodi
Porezni sustav
Javno dobro
Negativno oporezivanje
Javni rashodi
Financijsko izravnanje
Javni zajam
Pojam
Pojam javne financije vezan je uz postojanje potreba kao društvene i ekonomske
kategorije. Riječ je o posebnim potrebama – javnim potrebama. Javne potrebe namiruju
se sukladno načelima koja se razlikuju od drugih načela. Mehanizam namirivanja javnih
potreba razlikuje se u odnosu na ostale potrebe, a sastoji se od 2 komponente:
-
odgovarajući organi
-
odgovarajuća sredstva
Javne potrebe
U javne potrebe spadaju:
-
troškovi financiranja države (javne administracije)
-
troškovi djelovanja predstavničkih, izvršnih i sudskih tijela
-
vojni izdaci
-
izdaci za unutarnju sigurnost i javni red
-
izdaci za održavanje odnosa s inozemstvom
-
izdaci za funkcioniranje javnih službi: obrazovanje, zdravstvo, znanstvena
istraživanja, socijalna skrb, kultura, vraćanje kamata i glavnice unutarnjeg i
vanjskog duga i druge javne financije
Navedene financijske aktivnosti obično se danas svrstavaju pod pojam
javnih financija
.
Nazivi ove discipline u literaturi odražavaju temeljne značajke sustava:
-
privatno-tržišnu komponentu
-
javnu (državnu) komponentu
Znanstvena disciplina javnih financija nije izolirana, već je usko povezana s ostalim
znanstvenim disciplinama. Javne financije su dio zasebnog sustava ekonomskih znanosti.
Međuovisnost s temeljnim znanstvenim disciplinama
-
opća ekonomska teorija
-
ekonomika nacionalnog gospodarstva i dr. discipline
veze između javnih financija i ostalih znanosti
Javne financije predstavljaju financiranje države. U centru je:
2
javne
financije
informatičke
znanosti
političke
znanosti
mat-statist.
znanosti
ekonomska
politika
opća ek.
teorija
pravne
znanosti
ekonomika
nac. dohotka
U vrijeme kada je tržište dominantno, uloga države je mala, a u vrijeme krize, uloga
države se povećava.
tržište
kriza
država
smirenje krize tržište
Država se javlja kao subjekt alokacije gospodarskih resursa.
ULOGA DRŽAVE U MJEŠOVITOJ PRIVREDI
1. Naglasak je na tržišnoj ekonomiji.
2. 4 osnovne funkcije države:
-
regulativna – donosi zakonske akte, propise
-
alokacijska – alokacija se može vršiti posredstvom tržišta ali i države. Tržište je
maksimalno objektivno, što ga ometa u alokaciji, a državu čine ljudi, a oni su
subjektivni i to je njezina slabost.
-
redistribucijska – država će iz privatnog sektora prikupiti financijska sredstva i
usmjerit će ih ka određenim ekonomskim ciljevima
-
stabilizacijska – ravnoteža između agregatne ponude i agregatne potražnje.
3. Sve funkcije usmjerene su ka postizanju stabilne stope gospodarskog rasta
4. Država uklanja manjkavosti tržišnog mehanizma
-
monopoli
-
zagađenja
-
nezaposlenost
-
inflacija
-
problemi u raspodjeli dohotka i sl.
FINANCIJSKA DJELATNOST DRŽAVE
Za realizaciju svih funkcija države potrbna su određena financijska sredstva koja se
mogu ostvariti samo putem financijske djelatnosti države. Razlika između financijskih
djelatnosti države i financijskih djelatnosti privatnog sektora je u tome što se
financijskom djelatnošću države zadovoljavaju javne potrebe, a financijskom djelatnošću
privatnog sektora pojedinačne potrebe.
JAVNI SEKTOR PRIVATNI SEKTOR
1.Javne potrebe 1.Individualne potrebe
-ne mogu se prepustiti privatnom -zadovoljavaju se pojedinačnim
sektoru, a i ne postoji interes privatnog aktivnostima
sektora
Kod javnih potreba ne postoji jedno temeljno načelo tržišta – načelo isključivanja – kada
su javne potebe proizvedene, nitko se ne moze isključiti.
2.Neprofitna motivacija 2.Profitna motivacija
-kod države dominiraju neekonomski -kod privatnog sektora imamo
tj. politički motivi dominaciju ekonomskih motiva
Država može imati i profitnu motivaciju, ali je ona politički, a ne ekonomski fenomen i
zbog toga prevladavaju politički motivi.
3.Ne postoji princip činidba za 3.Postoji princip činidba za
protučinidbu protučinidbu
-potrošnja nije praćena -potrošnja je uvijek praćena
protučinidbom (porez) protučinidbom
4.Prihodi imaju prisilan karakter 4.Prihodi nemaju prisilan karakter
4
Financijski suverenitet dio je političkog suvereniteta. Prihodi se ostvaruju i u javnom i u
privatnom sektoru. Kod države su prisilni – ostvaruje ih prisilno putem financijskog
odnosno fiskalnog suvereniteta.
SLIČNOSTI JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA
Racionalnost i efikasnost u trošenju sredstava.
Princip najveće koristi, a to znači postizanje maksimalnih rezultata uz minimalno uložena
sredstva.
A- Financijska djelatnost države sastoji se od
-
prikupljanja
-
upravljanja i raspodjele
-
trošenja financijskih sredstava
Kod države se prihodi i rashodi promatraju kroz prizmu javnog interesa pa govorimo o
javnim prihodima i javnim rashodima.
B- Osnovni financijski tijekovi
prihodni tijek javni prihodi
javni interes
rashodni tijek javni rashodi
Prihodni i rashodni tijek predstavljaju novčane tijekove, a otuda imamo monetarni
karakter javnih financija.
C- Načini funkcioniranja financijskih tijekova
javni prihodi
mehanizam
javni rashodi
''crpke''
pasivni subjekt aktivni subjekt
Javni prihodi – prikupljanje sredstava (porezi, doprinosi)
Javni rashodi – trošenje sredstava (programi, transferi)
Javnim prihodima novci se crpe, a rashodima ponovno ubrizgavaju.
D- Reguliranje financijskih tijekova pravnim propisima
Financijski tijekovi reguliraju se financijskim pravnim propisima
E- Sfere društvene reprodukcije u kojoj javne financije postižu izravne ili neposredne
efekte
Sfere raspodjele: - primarna (raspodjela tržišta)
- sekundarna (država dio zarade uzima od poduzeća)
Mehanizam javnog financiranja se vidi i u sekundarnoj i u primarnoj raspodjeli.
javni prihodi
javni rashodi
ZAKLJUČAK
Javne financije su državna financijska djelatnost koja je usmjerena prema
zadovoljavanju javnih potreba. Država ima živu ulogu u gospodarskom životu. Zadaće
(gospodarske) današnje države su: upravljajuća, razmještajuća, raspodjeljujuća i
stabilizacijska. Da bi se ostvarile zadaće potrebni su novci.
5
privatni
sektor
javni
sektor
proračun
poduzeć
a
Preraspodjela dohotka ostvaruje se:
1. fiskalnim prihodima
-
porezima
-
doprinosima i parafiskalnim davanjima i sl.
2. resursima javnog duga
Na ovaj način korigira se ostvareno stanje i odnosi dohotka na osnovi tržišnih
mehanizama. Mehanizam preraspodjele i usmjeravanja dijela dohotka za javne potrebe
relativno je harmoniziran u modelima tržišne ekonomije, a to pokazuju
1. fiskalni sustavi
-
struktura
-
opterećenje
2. mehanizmi transferiranja financijskog potencijala pomoću institucija javnog
financiranja
-
proračuna
-
financijskih planova
-
fondova
Ove institucije osiguravaju ili cjelokupnost ili dio financijskog potencijala u obliku
transfera (dotacije, subvencije). Viši stupanj harmonizacije je npr. EU.
(3) STABILIZACIJSKA FUNKCIJA JAVNIH FINANCIJA
Stabilizacijska funkcija koristi mjere i instrumente fiskalne politike u svrhu
konjunkturne politike. Makroekonomski tijekovi moraju se usmjeriti tako da se održava
ravnoteža između raspoloživih roba i usluga na tržištu i same potražnje. Cilj se postiže
skupom većeg broja ekonomsko-političkih mjera:
-
instrumentima monetarno-kreditne politike
-
instrumentima fiskalne politike
-
mjere iz područja ekonomskih odnosa sa inozemstvom
-
politikim cijena
-
politikom dohotka
Navedene mjere trebaju stvoriti uvjete za krajnje ciljeve stabilizacijske politike, a to
su: puna zaposlenost, stabilnost cijena, uravnotežena platna bilanca nacionalne ekonomije.
Instrumentima i mjerama stabilizacijske politike nastoje se osigurati, odnosno održati
kolebanja ekonomskih ciklusa unutar zone, u granicama stabilizacije.
Javne financije, odnosno fiskalna politika ima u tome važnu ulogu.
krivulja (oscilacija)
granice stabilizacije
nestabilne ekonomije
krivulja (oscilacija)
stabilne ekonomije
koncept granica stabilizacije
7
