Uvod

Javno  mnjenje  je jedan od osnovnih društveno političkih faktora našeg doba i jedan od najvažnijih pojmova 

moderne  političke organizacije ljudskog društva. Bilo da se sloboda razvija i izražava , da se fabrikuje ili lažno  

predstavlja, javno mnjenje  je utisnuto u skoro sve odluke političke organizacije društva, bez obzira na karakter  

društvenog   uređenja. Javno mnjenje je   imalo svoju   ulogu i   pojavne oblike u svim   periodima   društvenog 

razvitka i u svim oblicima političke organizacije, uključujući tu  i političku organizaciju pre nastanka države.

Nemački sociolog Tenis razlikuje dve faze u razvitku i dva oblika postojanja javnog  mnjenja:

Prva faza i oblik je primarno javno mnjenje kako ga nazivaju američki sociolozi ili javno mnjenje zajednice, 

kolektiva, gde neposredno mišljenje pojedinca dolazi do izražaja. 

Druga faza ili oblik javnog   mnjenja je sekundarno, kako ga nazivaju američki sociolozi   ili   javno mnjenje 

drustva,  po terminologiji Tenisa. Ovo je javno mnjenje veštačko stvoreno u centrima odvojenim od kolektiva ili 

manje tačno izražavaju mišljenje kolektiva,i  postoji kao politički faktor u modernoj državi.

Javno mnjenje kao opšti politički faktor i sastavni deo političke strukture društva javlja se uporedo s  pojmom 

tržišta   i   nacionalne   privrede,buržoaske   nacionalne   države,   ideologija   i   demokratija,   ideje   i   političke   borbe 

između različitih klasa. Razvitak kulture, pojave štampe, a zatim film i televizija kao i uopšte, ogromni razvitak  

tehnike, saobraćaja, obrazovanja  samo su  povečale  ulogu i značaj  javnog  mnjenja. Ovaj razvitak omogućio je, 

u određenim društveno-političkim uslovima,  pojavu  danas  poznatu,  pod opštim  imenom  propaganda. Uticaj i 

važnost osetili su , naročito,  fašizam i  hitlerovski nacionalizam. Propaganda predstavlja  fabrikovanje   javog 

mnjenja  pomoću  državnog  aparata  i  drugih  “finijih“ instrumenata (štampe, filma, govora vođe, potčinjavanja 

nauke  umetnosti,omladine, „jednomišljenika“ i celog naroda). Fašizam je nekoliko godina  pre Drugog svetskog 

rata toliko glasno i nametljivo udarao u bubnjeve   svoje propagande  da je španski  mislilac Ortega i Gase pisao  

da je „čovečanstvo uslov u dobu  propagande. 

“Nauka države  i organizovano  društvo  posvećuje  poseban  interes  raznim vidovima javnog   mnjenja.  Posle  

Drugog svetskog rata  je predmet studija  naročito u SAD, kasnije  u Engleskoj, Nemačkoj, Francuskoj. Interes  

nauke  za problem  javog   mnjenja sve  više raste. Javno mnjenje  je , već decenijama,   nastavni  predmet na  

nizu fakulteta i visokih škola u svetu. Danas  u  svetu  postoji  skoro  sto časopisa  koji  su  isključivo posvećeni  

javnom mnjenju.Poslednjih 30 godina  za  probleme   javog    mnjenja   osnivaju  se ministarstva  informacija,  

propagande, kulture, nacionalnog preporoda,osnivaju se “centri“za proučavanje  ili merenje javnog mnjenja.Oni 

su   toliko   rašireni,     ime   opštepoznato   je   napr.Institut   javnog   mnjenja   „Galupov   pool“   i   slično.Ovi   instituti 

primenom  metoda statistike  ispituju  javno mnjenje  o  određenim  pitanjima  složenog  savremenog  društva i  

političkog života. Može se reći, prema ovim  istraživanjima,da je bilo više pogrešnih ali da su tačna  merenja  i  

predviđanja  pomogli   istraživačima  pojedinih  društava  u  političkim pitanjima. Javno mnjenje je društvena  

pojava sa složenom strukturom, te otud   je predmet studije skoro svih društvenih nauka, a naročito:političkih 

nauka i  političke  filozofije (poznata škola čikaška) , sociologije, socijalne psihologije, istorije i teorije održavi  i 

ustavnog   prava .

Oblast   javnog   mnjenja je široka i stalno se povećava, javno   mnjenje   je     istovremeno društvena pojava, 

politički faktor  i deo strukture političke  organizacije.  Ima različite oblike i izražava se različitim sredstavima  

od kojih   su štampa i televizija najvažnija. Sam problem štampe predstavlja jednu vrlo razvijenu i značajnu 

oblast politike i prava.Javno mnjenje se može proučavati naročito kao pitanje demokratije i   prava građana a  

može se istražiti i u istorijskoj sociološkoj usamljenosti. Posebni problem javnog  mnjenja je propagande. Javno 

mnjenje se može posmatrati   i sa gledišta klase i klasne bprbe,može se proučavati u okviru međunarodne  

zajednice, pojedinih kontinenta ili kraja sveta kao predmet proučavanja nacija, grada, sela. 

Šta je javno mnjenje?

Poreklo i društveno poltički značaj  javnog mnjenja

Javno  mnjenje  nije  pojava  samo savremenog društva i države.Reč javno mnjenjeje anglosaksonskog porekla i  

prvi put je upotrebljivano u  Engleskoj. Javnost i javno mnjenje predstavlja važne sastavne elemente savremenih 

političkih procesa.Javnost  kao društvena kategorija  ima korene u grčkom i rimskom. Budući  da se u grčkom  

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti