Javno preduzeće
Seminarski rad iz Marketing istraživanja
Javno preduzeće
kandidat: profesor:
Boško Avramović Dr Jovanka Vukmirović
2D1/0422/10
Beograd, 2012.
2
Sadržaj:
1) Pojam i vrste javnih preduzeća................................3
2) Delatnosti javnih preduzeća.....................................5
3) Značaj i neophodnost osnivanja javnih preduzeća....6
4) Regulacija javnih preduzeća...................................7
5) Efikasnost javnih preduzeća...................................9
6) Zaključna razmatranja u vezi javnih preduzeća.....11

4
Javna preduzeća su najčešće u položaju prirodnog monopola, koji su uslovljeni
nedostacima tržišnih mehanizama kod nekih delatnosti. Ovaj oblik se javlja kada
t
ehnologija
proizvodnje uzrokuje visoke fiksne troškove, dok se dugoročni ukupni prosečni troškovi
smanjuju paralelno s povećanjem obima proizvodnje pa tada, takav sektor ima stalno
rastuće prinose na obim. U tim uslovima, jedan proizvođač će biti u stanju da opslužuje celo
tržište, sa nižim troškovima nego bilo koja druga dva, samim tim će konkurencija biti ekonomski
neracionalna i u pojedinim slučajevima i tehnički neizvodljiva (duplo kopanje gasovodnih i
vodovodnih instalacija). Kako bi se obezbedila snabdevenost celog društva, dobrima koja su
proizvod ovih delatnosti, najbolje je da ona budu u državnom, tj. u javnom vlasništvu. Zbog
značaja za društvo, s jedne strane i monopolskog položaja, sa druge, javna predzeća zahtevaju
posebne oblike regulisanja ovih preduzeća.
Visoke inicijalne investicije u opremu za pojedine delatnosti, su jedan od razloga zašto
privatni sektor ne nalazi interes u tim delatnostima, pa je država jedina koja može da obezbedi
sredstva za takva ulaganja.
Delatnost od opšteg interesa obavljaju javna preduzeća. Delatnost od opšteg interesa
mogu obavljati i drugi oblici preduzeća, deo preduzeća i preduzetnik, u skladu sa saveznim
zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, zakonom kojim se uređuje položaj
preduzetnika, ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje delatnosti od opšteg
interesa, kad im nadležni organ poveri obavljanje te delatnosti. Drugi oblici preduzeća, deo
preduzeća i preduzetnik u obavljanju delatnosti od opšteg interesa imaju isti položaj kao i javno
preduzeće, ukoliko odredbama ovog zakona nije drukčije propisano.
Javna preduzeća se najčešće javljaju u obliku privrednih društava, međutim one imaju
ograničenu samostalnost, s obzirom da javna vlast ima posebna prava nad ovim preduzećima.
Država vrši kontrolu, preko akcija javnih preduzeća koje poseduje i preko predstavnika koje ima
u organima upravljanja. Poseban oblik javnih preduzeća su javne korporacije, koje se osnivaju
posebnim zakonima ili odlukama nadležnih državnih organa u granama privrede, u kojima
država ima određene interese. Javne korporacije ne mogu biti osnovane u obliku akcionarsog
društva (kapital ne mogu da pribavljaju preko emitovanja akcija), pa je izvor sredstava, ovih
korporacija državni budžet, a može se finansirati i iz kredita, kao pomoćni izvor. U Velikoj
Britaniji, SAD, Francuskoj, Italiji, Austriji su najzastupljeniji ovi vidovi javnih preduzeća.
Zadovoljavanje vitalnih potreba, mogu da obavljaju i vladine agencije. Ove agencije
nemaju pravni subjektivitet, pa se ne mogu poistovećivati sa javnim preduzećima. Znatan deo
zaposlenih u ovim agencijama su državni službenici, a izvor prihoda im je državni budžet.
Zakon o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od javnog interesa,
Službeni glasnik RS
, br. 25/2000,
25/2002, 107/2005 i 108/2005-ispr.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti