Strne žitarice – (Ratarsko-povrtarski priručnik) - dio treći
Prof. dr Jovan Todorović, prof. dr Ilija Komljenović
32
Ječam
(
Hordeum vulgare L., sin. Hordeum sativum L.)
Sinonimi:
ječmik, ečmik, arpa, belo žito
; Ruski:
ячмень
; Engleski:
barley
; Francuski:
l’ orge
; Nemački:
Gerste
Značaj ječma proizlazi iz njegove raznovrsne upotrebe. Ječam služi kao ljudska hrana na severu i u
planinskim rejonima. Hleb od ječma je lošeg kvaliteta jer je sladunjavog ukusa, lošeg mirisa, brzo se suši, ne
narasta, puca, nema šupljika, teško je svarljiv i nadima stomak. Zato se retko koristi za spravljanje hleba, ali se dosta
troši u oljuštenom obliku kao kaša i geršla. Najveći značaj mu je u proizvodnji slada za pivo, viski, votku itd. Pored
toga, sladni sirup se koristi u pekarstvu, poslastičarstvu, tekstilnoj i farmaceutskoj industriji, u proizvodnji sladnog
mleka, alkohola, sirćetne kiseline, kvasca. Od oljuštenog zrna ječma, proizvodi se griz, ječmene pahuljice i surogat
kafe (divka). Za ishranu stoke koristi se još kao koncentrovana ili kabasta stočna hrana (zelena biljka), u silaži i
kao suvi ili vlažni pivarski trop. Gaji se u vrlo različitim ekološkim uslovima zahvaljujući postojanju jarih i ozimih
sorata.
Hordeum sativum L.
(naslikao
F.E. Köhler
, 1914)
MeĎu pravim žitima, po površini nalazi se na drugom mestu iza pšenice. Najveće površine pod ječmom su u bivšem
SSSR-u, a zatim u Evropi. Na trećem mestu su Azija, zatim Severna i Srednja Amerika, Afrika, Okeanija i Južna Amerika.
Republike bivše Jugoslavije zauzimaju skromno mesto, kako u površinama, tako i u proizvodnji imaju prirodne i druge
uslove za znatnije povećanje prosečne i ukupne proizvodnje ječma. Prosečan prinos kod nas je 2.775 t/ha a svetski prosek je
2.217 t/ha.
Strne žitarice – (Ratarsko-povrtarski priručnik) - dio treći
Prof. dr Jovan Todorović, prof. dr Ilija Komljenović
33
Proizvodnja ječma u svetu u 2002. godini (izvor podataka USDA)
Zemlja
Površine (ha)
Prinos (t/ha)
Proizvodnja (u t)
SAD
1 820 000
3.01
5 480 000
Rusija
10 400 000
1.68
17 500 000
Ukrajina
4 300 000
2.44
10 500 000
Kazakstan
1 700 000
1.18
2 000 000
Kanada
3 600 000
2.19
7 900 000
Danska
800 000
5.31
4 250 000
Poljska
1 100 000
3.00
3 300 000
Republika Češka
500 000
3.40
1 700 000
Italija
350 000
3.50
1 230 000
Francuska
1 670 000
6.29
10 500 000
Nemačka
1 980 000
5.56
11 000 000
Španija
3 100 000
2.65
8 200 000
Velika Britanija
1 100 000
5.64
6 200 000
Turska
3 550 00
2.11
7 500 000
Maroko
2 000 000
0.80
1 600 000
Ostali
19 880 000
1.75
34 750 000
Svet (ukupno)
18 090 000
2.26
133 610 000
Poreklo ječma
Prema Vavilovu, postoje dva glavna i jedan sporedni gemetski centar porekla ječma: a)
istočnoazijski
centar
– obuhvata Tibet, Kinu i Japan. Iz ovog centra vodi poreklo višeredni ječam (sa i bez osja –
furcatum
,
plevičaste, gole, jare, ozime i fakultativne forme); b)
abisinski cnetar
- obuhvata planinske oblasti Etiopije i
Eritreje. Iz ovog centra potiču sve forme i varijeteti jarog ječma; i c)
prednjeazijski centar
–to je sporedni centar a
obuhvata Siriju, Palestinu, srednju Anadoliju. Ovde je najrasprostranjeniji dvoredni divlji ječam
Hordeum
spontanum
, ali ima i višerednog ječma.
Areal rasprostranjenosti ječma i centar porekla dvorednog ječma
Na našem području, ječam se uzgajao pre dolaska Slavena, a najverovatnije da su ga oni gajili pre dolaska
na ove prostore. To svedoče nazivi ove biljke na svim slavenskim jezicima.
Kao praroditelj dvorednog ječma smatra se
Hordeum spontanum
,
a višerednog ječma
Hordeum
ischnatherum
, od koga je umnožavanjem broja klasića nastao višeredni ječam. PronaĎen je i divlji višeredni ječam
Hordeum agriochriton
, pa se pretpostavlja da je od njega nastao višeredni gajeni ječam sa plevičastim zrnom. Goli
i prelazni ječmovi nastali su mutacijom i javljaju se kasnije.
Ječam meĎu svim žitima ima najveći areal rasprostranjenosti, zbog velikog polimorfizma. Pod uticajem
različitih uslova gajenja, formirana su tri različita ekološka tipa ječma i to:
severni
,
srednjevropski
i
južni
. Oni se
razlikuju kako po načinu upotrebe tako i biološki. On se gaji izmeĎu 70-67
0
severne geografske širine (Evropa) i
