2
NAIVA
Naiva je posebni segment umjetnosti 20. stoljeća. To je izdvojena skupina umjetnički
neškolovanih slikara i kipara usred velikog broja izraza i struja moderne umjetnosti. Naiva je
pojam kojim objedinjujemo neke izdvojene svjetove modernoga umjetničkog stvaralaštva.
U Hrvatskoj se pod pojmom naiva podrazumijeva stvaralaštvo umjetnika koji su pristigli iz
amaterizma, više ili manje samouka, dakle autora koji likovnu naobrazbu nisu stjecali
sustavnim obrazovanjem na umjetničkim školama i akademijama, ali ih to nije spriječilo da
ostvare vlastiti stil i razinu umjetnosti. Prepoznatljivo individualni stil naivu jasno diferencira
od brojnih primjera amaterizama i diletantizama.
Naiva je posljedica i dokaz demokratizacije kako općedruštvenih odnosa tako i umjetničkog
stvaralaštva. Ona jasno pokazuje da se svatko ima pravo umjetnički izražavati i da umjetničke
škole same po sebi nisu jamstvo umjetničke vrijednosti, jer se umjetnost može ostvarivati i
bez njih. U naivi je emotivnost pretpostavljena racionalizmu i intelektualnim spekulacijama,
u većini slučajeva naiva izražava radost življenja i pobjedu nade. Otkrivamo zaboravljenu
prirodu, priče i snove, živu imaginaciju i veselje nad motivima. No, naiva nije samo
arkadijska umjetnost i idila, ona ne iskazuje samo slavljenje života, u naivi srećemo također
tragično i simboličko, fantastiku i nestvarnost, što znači da je sačinjena od mnogih
suprotnosti, kao i Život.
HLEBINSKA ŠKOLA
Hlebinska škola naziv je za skupinu umjetnika iz Hlebina i okolnih sela u Podravini. Izraz
škola se ovdje koristi samo uvjetno i to prvenstveno kada se govori o zajedničkim težnjama i
stilskim osobitostima ove skupine umjetnika. Oni su većim dijelom bili akademski
neobrazovani te su njegovali naivni izraz. Težnje koje su proizlazile iz djela hlebinaša mogu
se pronaći već i ranije kod nekih hrvatskih intelektualaca. Krsto Hegedušić pisao je o idealu
hrvatske pučke umjetnosti prema kojem umjetnost treba težiti.
