Kablovske mreze za pristup
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ
SEMINARSKI RAD
Predmet
: E-komunikacione mreže i servisi
Tema
: Kablovske mreže za pristup
Nastavnik Student
SADRŽAJ
1
. UVOD………………………………………………………………………….……….3
2
. PODJELA KABLOVSKO DISTRIBUTIVNOG SISTEMA…………………………4
3
. PRIJEMNI SISTEM……………………………………………………………………4
3.1. Uslovi za prijem zemaljskih televizijskih signala……………………………….4
3.2. Osnovne osobine antenna………………………….………………....................5
3.3. Polarizacija antene…………………………………...………………………….5
3.4. Dijagram usmerenosti antene……………………………………………………6
3.5. Odnos napred – nazad…………………………………………………………..6
3.6. Prijemni ugao antene……………………………………………………….……7
3.7. Pojacanje antene…………………………………………………………………7
3.8. Impedansa antene…………….………………………………………………….7
4
. GLAVNA STANICA………………………………………………………………...…7
5
. DISTRIBUCIONA MREŽA……………………………………………………………9
5.1. Analiza sistema prenosa i terminalne opreme na nivou finalne distribucije…….9
5.2. Koaksijalni-kablovski sistemi……………………………………………………
9
5.3. Topologija kablovskog sistema…………………………………………...……10
5.4. Visenamenska mreža sa koaksijalnim kablovima………………………...……10
5.4.1. Osnovne karakteristike mreže………………………………...………10
5.4.2. Tehnika prenosa i sistemi prenosa…………………………………….10
5.4.3. Vrsta kablova u visenamenskoj mreži…………………...……………10
5.4.4. Oprema i pribor u visenamenskoj mreži………………..…………….10
5.5. Tipska resenja za razvodne i instalacione mreže sa koaksijalnim kablovima….11
6
. OSNOVNA OPREMA I PRIBOR KOJI SE KORISTI U KABLOVSKIM
MREŽAMA………….......................................................................................................11
6.1. Linijski kds pojačivač………………………………………………………….11
6.1.1. Osnovni zahtevi…………………………………………………........11
6.1.2. Mehanička konstrukcija………………………………………............12
6.1.3. Osnovne karakteristike i blok šema…………….…………………….12
6.1.4. Organizacija osnovne ploče…………………………………………..12
6.1.5. Opcije…………………………………………………………………13
7.
IZBOR I VRSTE KOAKSIJALNIH KABLOVA…………………………………...13
7.1. VF koaksijalni kablovi…………………………………………………………13
7.2. Koaksijalni kablovi za KDS prenos (tehničke karakteristike)…………………14
7.3. Koaksijalni kablovi za glavne magistralne pravce…………………………….14
8
. ZAKLJUČAK………………………………………………………….……………..15
LITERATURA………………………………………………………………………......16
2

2.PODJELA KABLOVSKO DISTRIBUTIVNOG SISTEMA(KDS)
KDS se sastoji iz tri podsistema:
Prijemni antenski sistem
Glavna stanica za obradu (procesiranje) signala
Kablovska distributivna mreza
Prijemni antenski sistem predstavlja sistem zemaljskih i satelitskih antena koje se
nalaze na najpogodnijem mestu u gradu (npr. na najvisoj zgradi) i sluzi da maksimalno
kvalitetno primi potreban broj RTV kanala. Antene se postavljaju na antenskim nosacima
na tri stuba, koji su postavljeni na raznim stranama zgrade.Ovim nacinom omoguceno je
izvrsiti “zastitu” antena i izbegavanje kanalnih smetnji.
Funkcija glavne stanice je da primljene signale obradi i da iste te signale rasporedi
tako da nesmetano i sa minimumom devijacija prosledi u distributivnu mrezu. Elementi
glavne stanice montiraju se u posebne ormane koji se montiraju na zidove ili su
samostojeci. Pozeljno je da glavna stanica bude u sto je moguce vecoj blizini prijemnog
antenskog sistema da bi se maksimalno smanjili gubici RTV i SAT signala od prijemnih
antena do samih procesora.
Ovu mrezu mozemo podeliti u tri nivoa:
Prvi nivo - primarna mreza
Drugi nivo – sekundarna mreza
Treci nivo – korisnicka mreza
Primarna mreza realizuje se optickim ili koaksijalnim kablovima, takvog tipa da
imaju minimalno poduzno slabljenje.Nivo signala u primarnoj mrezi se krece od 75-100
dBµV i on se odrzava sistemom linijskih pojacala koji su rasporedjeni na prosecnoj
udaljenosti od oko 300-350 m. Linijska pojacala se najcesce snadbevaju elektricnom
energijom kroz koaksijalni vod paralelno sa signalom tzv. daljinsko napajanje.
Sekundarnu mrezu cine vodovi koaksijalnih kablova koji nivo signala odrzavaju i
distribuiraju u bocnim pravcima u odnosu na primarnu mrezu.Sekundarna mreza preko
razdelnih elemenata dobija signal iz odgovarajucih vodova primarne mreze.Nivo signala
se odrzava potrebnim brojem pojacala. Sekundarna mreza se razvija prema potrebama i
interesovanju korisnika u pojedinim delovima grada. Korisnicku mrezu cine deonice
koaksijalnih vodova od mesta deljenja signala pa do prikljucnog mesta na kucnu antensku
instalaciju u objektu korisnika.
3.PRIJEMNI SISTEM
3.1. Uslovi za prijem zemaljskih televizijskih signala
Niz faktora i parametara utice na prijem signala, pocev od karakteristike predajne i
prijemne opreme, uslova prostiranja signala u atmosferi i prenosnim vodovima, do nacina
realizacije pojedinih sklopova i komponenata i njihove montaze.Jacina prijemnog
signala(elektromagnetnog polja na mestu prijema) zavisi od sledecih faktora:
snage predajnika
4
polozaja i konstrukcije predajnika
ucestanosti
rastojanju izmedju prijemnika i predajnika
polozaja prijemne antene
visine i udaljenosti eventualnih prepreka na putu prostiranja signala
postojanje reflektovanih talasa
postojanje talasa reflektovanih od jonosfere
posledica apsorpcije talasa
posledica refleksije od povrsine zemlje.
Kao mera koja pokazuje relativnu vrednost dva signala u elektronici i telekomunikacijama
koristi se jedinica decibel (dB).Pri tome se uzima logaritamska skala da izrazi cesto velike
razlike u brojevima, na prihvatljiv nacin. Decibel se definise izrazom:
dB = 10 log signal A / signal B
Kako je snaga proporcionalna kvadratu napona (ili struje), kada je u pitanju relativni
odnos dva napona decibel se definise kao:
dB = 20 log signal A / signal B
3.2. Osnovne osobine antena
Antene se koriste u svim elektronskim sistemima u kojima kao prenosni medijum
sluzi slobodan prostor. Neke osnovne osobine prijemnih televizijskih antena su :
polarizacija, usmerenost, prijemni ugao, odnos napred – nazad, dobit(pojacanje),
impedansa itd.Neke od ovih osobina su tesno povezane i prakticno su razliciti nacini
predstavljanja u osnovi istih karakteristika antena.
3.3. Polarizacija antene
Polarizacija elektromagnetnog talasa koji se prostire u pravcu maksimalnog
zracenja, u opstem slucaju moze biti linearna i kruzna. Kod linearne polarizacije vektor
elektricnog polja ima konstantan pravac a menja mu se samo velicina. Kod kruzne
polarizacije menja se pravac elekticnog polja, dok velicina ostaje ista. Linearna
polarizacija moze biti horizontalna ili vertikalna zavisno od pravca elektricnog polja u
odnosu na povrsinu zemlje. Kod nas (a i u drugim zemljama) je konvencijalno usvojeno
da je polarizacija horizontalna.
Kod televizijskih antena za prijem signala sa predajnika na zemlji svi elementi su
postavljeni horizontalno ili vertikalno. Ako su elementi postavljeni u horizontalnom
pravcu, tada se kaze da je antena vertikalno polarisana. Da bi se obezbedio najbolji
moguci prijem signala, polarizacija prijemne antene mora da odgovara polarizaciji
predajne antene. U slucaju da ovaj uslov nije ispunjen, prijem signal ce biti slab i to
utoliko slabiji, ukoliko se polarizacija prijemne i predajne antene vise razlikuju.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti