Kako djeca uče matematiku
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
ODJEL ZA MATEMATIKU
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA
DIDAKTIKA
TEMA:
KAKO DJECA UČE MATEMATIKU -
PAMELA LIEBECK
STUDENTICE:
13
SANELA MITROVIĆ, 704
KRISTINA OREMUŠ, 695
SADRŽAJ
1. ZAŠTO POUČAVAVTI MATEMATIKU?.......................................................................................4
2. ZAŠTO LJUDI VOLE MATEMATIKU?..........................................................................................4
3. KAKO MATEMATIKA MOŽE GODITI OSJEĆAJU ZA LIJEPO SLIČNO GLAZBI ILI
UMJETNOSTI?.................................................................................................................................4
5. KAKO DA SHVATIM TU HIJERARHIJU? KAD VIDIM ZNAK “143”, NE ZAMIŠLJAM STOTINU
ČETRDESET TRI PREDMETA. JESAM LI IZGUBIO VEZU SA STVARNOSTI?.................................5
6. KAKO DIJETE RAZVIJA APSTRAKTNO MIŠLJENJE?...................................................................5
PRIDRUŽIVANJE..............................................................................................................................5
RAZVRSTAVANJE.............................................................................................................................6
SPARIVANJE....................................................................................................................................6
NIZANJE...........................................................................................................................................6
BROJENJE........................................................................................................................................7

13
ŠEST PITANJA O TOME ZAŠTO I KAKO UČITI
MATEMATIKU
1. ZAŠTO POUČAVAVTI MATEMATIKU?
Matematika služi u svakodnevnom životu, znanosti, trgovini i industriji,
jer je moćno, sažeto i nedvosmisleno sredstvo komunikacije,
objašnjavanja i procjene. Moć joj je u znakovima koji imaju vlastitu
“gramatiku” i “sintaksu”. Matematika razvija logičko mišljenje i estetički
je ugodna.
2. ZAŠTO LJUDI VOLE MATEMATIKU?
Matematika je korisna. Njezina privlačnost je u intelektulanom i
setetičkom zadovoljstvu koje pruža. Djeca vole matematiku zbog
njezinih intelektualnih i estetičkih obilježja, baš kao što vole glazbu ili
umjetnost.
3. KAKO MATEMATIKA MOŽE GODITI OSJEĆAJU ZA LIJEPO SLIČNO
GLAZBI ILI UMJETNOSTI?
Naše osobine utječu na to kako reagiramo a glazbu ili umjetnost, kao
što ne volimo svi jednaku vrstu glazbe tako ne volimo svi jednaku vrstu
matematike i ne može od djeca to očekivati. U uglazbi i umjetnosti
uživamo jer volimo obrasce, isto tako je i s matematikom .
4. MATEMATIKA SE ČESTO NAZIVA “APSTRAKTNIM” PREDMETOM.
ŠTO SE TIME MISLI?
Matematika je apstrakcija stvarnosti : npr. “dva” ne možete shvatiti ako
ne vidite puno parova (par očiju, par cipela...),dok ne izlučite što im je
zajedničko. Ne možete shvatiti “broj” dok niste shvatili “dva”, “tri” i
druge slične pojmove . “Broj” je apstrakcija iz mnoštva apstrakcija;
“zbrajanje brojeva” je apstrakcija na još višoj razini od “broja”. U
matematici postoji hijerarhija apstrakcija (ne možemo razumijeti
nijedan matematički pojam ako ne razumijemo podređene pojmove).
Nastavnikova je zadaća provesti djecu kroz tu hijerarhiju a da pritom se
izgube vezu sa stvarnim svijetom.
13
5. KAKO DA SHVATIM TU HIJERARHIJU? KAD VIDIM ZNAK “143”, NE
ZAMIŠLJAM STOTINU ČETRDESET TRI PREDMETA. JESAM LI IZGUBIO
VEZU SA STVARNOSTI?
Niste! Znakovi su bitan dio matematike – zbijaju pojmovnu hijerarhiju u
oblike kojima se može “baratati”. Ne trebate zamisliti stotinu četrdeset
tri predmeta kad vidite znak “143” al trebate znati sustav bilježenja
prema kojemu je 4 četiri skupine po deset, a 1 je stotica, odnosno
deset skupina po deset.
6. KAKO DIJETE RAZVIJA APSTRAKTNO MIŠLJENJE?
Djetetovo matematičko iskustvo mora se razvijati slijedom
apstrahiranja:
I – iskustvo fizičkih predmeta
G – govorni jezik koji opisuje to iskustvo
S – slike koje pokazuju to iskustvo
Z – pismeni znakovi koji generaliziraju to iskustvo
OBLIKOVANJE POJMOVA
Važni početni matematički pojmovi su puno, nekoliko, više, manje,
dugo, kratko, jednake duljine, dulje, kraće, okruglo, plosnato, ravno i
zaobljeno. Pitanja koja se tu javljaju su: Kako djeca usvajaju takve
pojmove? Kako saznati jesu li ti pojmovi jednaki našima? Odgovori na ta
pitanja se kriju u 4 temeljne aktivnosti:
pridruživanje
,
razvrstavanje
,
sparivanje
i
nizanje.
PRIDRUŽIVANJE
Djeca spontano usvajaju pojmove uočavanjem i izborom zajedničikih
pojedinim iskustvima.
Pridruživanje
je riječ kojom opisujemo izbor
zajedničkih osobina; način kako djeca uče pravilno upotrebljavati jezik.
U svakom pridruživanju izaberu se iskustva s traženim obilježjem, a
odbace se ona koja ih nemaju. Potrebno je znati koje iskustvo ima
određena obilježja a koje iskustvo ta ista obilježja nema.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti