Kako se izboriti sa stresom
UNIVERZITET U NOVOM SADU
PEDAGOŠKI FAKULTET SOMBOR
Komunikacioni sistemi u medijima
TEMA :
Kako se izboriti sa stresom
Prof: Student:
Dr Boža Miljković Živana Đukić
Sombor, novembar 2019.
Sadržaj
BOLEST DANAŠNJICE – STRES NA RADU...........................................................11

4
DEFINICIJA STRESA
U praksi se definiše kao opterećenje, napetost , snaga. Najjači stress postiže se u trenutku
kad je nešto upravo tako opterećeno da bi svako dalje opterećivanje izazvalo pucanje. U
psihološkom smislu “stres je stanje koje nastaje kada su ljudi suočeni sa događajima koje
smatraju pretnjom za svoju egzistnciju ili koji od njih traže ulaganje posebnih napora kako bi
udovoljili zahtevima koji sup red njima postavljeni” (Šverko B.i suradnici, 1992.).
Lazarus je 1966. Godine predložio da se stres tretira kao organizovani pojam za
razumvanje širokog raspona pojava koje su izuzetno važne za ljudsko I životinjsko
prilagođavanje. U vezi sa tim stres nije varijabla, već rubrika koja se sastoji od brojnih varijabli
I procesa. (Lazarus, R. S., 2004.).
Reč stres potiče iz srednjovekovnog engleskog jezika- stress, to stress. Hans Selye je
popularizovao reč stress objavivši knjigu 1956. godine “Životni stres”. Selye je stress video kao
nespecifičnu posledicu ( fizičju I psihičku) bilo kakvog zahteva na organizam, a koji
prevazilazi adaptacijske mogućnosti samog organizma. Fiziolog Bernard je govorio o važnim
elementima procesa stresa: unutrašnja sredina I neprekidna aktivnost organizma da taj
unutrašnji milje organizma održi konstantnim, a američki fiziolog Cannon uvodi I pojam
homesostaza koji predstavljaju kodiranje fiziološkog procesa koji održavaju postojanim stanje
organizma I tako nastaju različita shvatanja pojma stress ( Lacković-Grgin.,2004.).
UZROCI STRESA
Još pre deste godina Svetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na
random mestu epidemijom , a od tada se stress na poslu još vise povećao zbog globalne krize I
nezaposlenosti .
Bum out sindrom označava stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog preteranog, a
uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, ali
pritom se menja I stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.
Stres na radnom mestu postao je toliko učestala I uobičajna pojava da slobodno možemo
reći kako se dobija u paketu sa poslom. Tek se retki uspevaju “izvući” a neka istraživanja
pokazala su da mnogi nisu svesni stresne situcije.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti