Stručni rad

Predmet: Bankarsko poslovanje

Tema: Kamata i kamatna politika

        Profesor:

Učenik:

 

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................1
1. Pojam kamate..................................................................................................................... 2
2. Kamatna stopa.................................................................................................................... 4
3. Vrste kamatnih stopa..........................................................................................................5
4. Struktura kamatne stope..................................................................................................... 8

4.1. Ročna struktura kamate...............................................................................................9
4.2. Riziko struktura kamate.............................................................................................11

5. Inflacija i kamatna stopa.................................................................................................. 13

5.1. Alternativni pogledi na inflaciju i kamatne stope......................................................14

6. Kamatna politika.............................................................................................................. 16
7. Zaključak..........................................................................................................................19
Literatura.............................................................................................................................. 20

background image

Kamata i kamatna politika

2

1. Pojam kamate

Kamata predstavlja cenu korišćenja kreditnih i novčanih resursa na finansijskom 

tržištu. Kamata je trošak pozajmljivanja novca i kompenzacija poverioca za odricanje od 
sopstvene   potrošnje   i   rizike   koje   preuzima   kada   poverava   svoj   novac   drugima.   Stopa 
korisnosti novčanih resursa je po pravilu uvek veća u sadašnjem vremenskom periodu u 
odnosu na budući vremenski period, usled čega treba platiti odgovarajuću tržišnu cenu 
njihovog   korišćenja   u   odgovarajućem   periodu.   Suficitari   prodaju   ili   ustupaju   svoja 
finansijska   sredstva   deficitarima   uz   ugovaranje   odgovarajuće   naknade,   odnosno   cene 
(kamate) i perioda korišćenja sredstava. Nivo kamatne stope treba da bude dovoljan za 
obezbeđivanje prioriteta buduće u odnosu na sadašnju potrošnju vlasnika sredstava. Kamata 
je poznata od najstarijih civilizacija, kao što je sumerska. Bila je zabranjena propisima 
mnogih religija, uključujući hrišćansku, a i danas kamatu odbacuje islam. Razlog je uvek isti: 
navodno zelenaštvo. Ove zabrane se oduvek zaobilaze domišljatim rešenjima, kao što je 
učešće zajmodavca u zajedničkom poslu sa zajmoprimcem.

Postoji više razloga zbog kojih zajmodavac naplaćuje kamatu i koji istovremeno 

predstavljaju determinante visine kamatene stope

1

:

Odloženo raspolaganje novcem: budući da svaki čovek više voli da jednom 
sumom raspolaže danas, a ne u budućnosti (teorija vremenske preferencije), 
to   je   potrebno   da   zajmoprimac   nadoknadi   zajmodavcu   to   odloženo 
raspolaganje.

Rizik pozajmljivanja: uvek postoji opasnost da zajmodavac neće u celini ili 
delimično   primiti   nazad   onoliko   koliko   je   pozajmio,   na   primer   zato   što 
zajmoprimac nije u stanju ili da neće da vrati pozajmnjeno, ili je došlo do 
promena   kurseva   valuta   i   smanjenja   vrednosti   potraživanja   itd;   stoga 
zajmiodavac traži povećanu kamatnu stopu (premija za rizik) u odnosu na 
potpuno siguran zajam.

Oportunitetni trošak: ukoliko zajmodavac pozajmi zajmoprimcu novac, tada 
je propustio priliku da investira u sve druge poslovne mogućnosti, što znači i 
da je propustio da od njih ostvari dobit; to odricanje mora biti nadoknađeno,

Inflaciona očekivanja; da inflacija, koja obezvređuje novac, ne bi smanjila 
vrednost pozajmice koju dužnik vrati, to je potrebno da se unapred u zajam 
ugradi mehanizam koji će štititi poverioca; to se obično čini povećanjem 
kamatne stope u odnosu na onu koja bi bila primenjena u svetu bez inflacije.

Preferencija   likvidnosti:   pojedinci   više   vole   da   raspolažu   kapitalom   u 
likvidnom obliku, tj. u obliku koji može odmah ili u kratkom roku, a po 
potrebi, biti korišćen (novac, državne obveznice, akcije), nego u obliku koji 
traži vreme i novac da postane raspoloživ (dugovi).

1

 Grupa autora ,,Monetarni fiskalni menadžment,,

Kamata i kamatna politika

3

Kamata se obično izražava kao godišnja kamatna stopa: iznos kamate koja će biti 

isplaćena tokom jedne godine podeljen je iznosom pozajmljenog novca.Nominalna kamatna 
stopa je ona koja je zapisana u ugovoru između stranaka. Realna kamatna stopa je predstavlja 
prilagođavanje nominalne kamatne stope za inflaciju. Na primer, ukoliko je nominalna 
kamatna stopa 10%, a inflacija 6%, tada je realna kamatna stopa 4%.

 

Kamata je samo jedan 

od oblika dobiti na finansijskim tržištima, odnosno na tržištu investicija. Drugi su prinosi 
od obveznica, kapitalna dobit od akcija, profit od kursnih razlika i slično. Budući da su sva 
finansijska tržišta međusobno povezana i da konkurišu jedna drugima, to i visina kamatne 
stope zavisi od prinosa na drugim tržištima, kao i što sama utiče na prinose na drugim 
tržištima.

background image

Kamata i kamatna politika

5

3. Vrste kamatnih stopa

Banka kao finansijski posrednik posluje tuđim sredstvima, bilo da su to:

Depozit – kao izvori sredstava, odnosno

Krediti – kao plasirana sredstva.

Banka ostvaruje prihod naplaćujući aktivnu kamatnu stopu na razne oblike plasiranih 

sredstava,   među   kojima   su   najvažnije   razne   vrste   kredita   i   razne   vrste   hartija   od 
vrednosti.Pasivnu kamatnu stopu banka plaća na razne vrste izvora sredstava, među kojima 
su najvažniji depoziti privrede i građana, odnosno štednja.Suma ukupne aktivne kamate služi 
za podmirenje sume ukupne pasivne kamate banke, a iz razlike aktivne i pasivne kamatne 
stope banaka podmiruje svoje operativne troškove.

Način na koji će banka vršiti obračun kamata na plasmane (što predstavlja prihod 

banke), a naročito kamata na kredite (s' obzirom da kreditni portfolio ima centralno mesto u 
aktivi svake komercijalne banke) utiče se na veličinu, realnost i stabilnost prihoda banke. U 
uslovima čestih ekonomskih promena i nestabilnosti na finansijskom tržištu za banku je od 
primarnog značaja da obezbedi projektovane prihode i projektovanu rentabilnost, odnosno 
profit i dividendu. Pri tome je od izuzetnog značaja na svakom kreditnom poslu, ne samo 
obebediti vraćanje glavnice i naplate ugovorene kamatne stope već i da prihod banke od 
kamata   ne   bude   obezvređen   usled   promena   u   okruženju.   To   se   postiže   primenom 
odgovarujućih modela ugovaranja i obračuna kamatnih stopa na banke.

Razlikuje se nekoliko vrsta kamatnih stopa

3

:

1. Nominalna kamatna stopa
2. Stvarna kamatna stopa
3. Realno pozitivna kamatna stopa
4. Realno negativna kamatna stopa,
5. Relativna kamatna stopa i
6. Konformna kamatna stopa

3

 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kamata

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti