Kapital banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine
Ekonomski fakultet
Računovodstveni i revizijski menadžment
Bankarstvo
KAPITAL (SNAGA I ADEKVATNOST) BANAKA U FBIH
Pristupni rad
Zenica, 2016.
Contents
TEORISKO METODOLOŠKA ISHODIŠTA O KAPITALU BANAKA
......................................2
...................................................................................................3
Planiranje potreba za kapitalom
...............................................................................................8
OKVIR ZA UTVRĐIVANJE ADEKVATNOSTI KAPITALA
...................................................10
Efikasnost djelovanja Baselskih sporazuma na adekvatnu kapitaliziranost banaka u FBiH
KOMPARATIVNA ANALIZA ADEKVATNOSTI KAPITALA I PREGLED STANJA....................................14

2
1. TEORIJSKO METODOLOŠKA ISHODIŠTA O KAPITALU
BANAKA
1.1.
Pojam kapitala
Kapital banke se nalazi u pasivi (izvorima) bilansa stanja i predstavlja najstabilniji dio
finansijskog potencijala banke. Kapital banke je oblik nedepozitnih izvora sredstava koji je
trajno uložen u banku, za razliku od drugih depozitnih i nedepozitnih izvora, kao neophodan
uslov za osnivanje banke i uspješno poslovanje (Dušanić, 2003, citirano prema Hadžić, 2009).
Kapital banke (K) je jednak razlici između ukupne aktive (A) i obaveza banke (O), ali isto
tako kapital banke možemo definisati kao zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke dok
ćemo o pojedinim vrstama kapitala govoriti poslije.
K
=
A
−
O
Jasno je da ukoliko vrijednost obaveza nadmaši vrijednost aktive kapital će imati negativan
predznak, tj. bit će negativna veličina i onda za banku kažemo da je nesolventna.
O
>
A →
−
K
Sredstva za osnivački kapital koja unose osnivači mogu da budu u novčanom i nenovčanom
obliku kao što su građevinski objekti, oprema i druga sredstva koja mogu poslužiti u
bankarskom poslovanju. Kapital koji se unosi u nenovčanom obliku potrebno je procijeniti od
strane ovlaštenog procjenjivača. Prema Zakonu o bankama Federacije BiH minimalan iznos
dioničkog kapitala banke koji se unosi u novcu i najniži iznos neto kapitala koji banka mora
održavati ne mogu biti manji od 15.000.000 KM. Agencija za bankarstvo FBiH može
rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu ukoliko ustanovi da je kapital banke manji od
minimalno propisanog zakonom. Prema Hadžiću (2009) smanjenje dioničkog kapitala nastaje:
1) Ako je banka povukla i poništila svoje dionice,
2) Ako su dionice banke amortizovane u slučaju nestanka ili uništenja,
3) Ako je pokriće gubitka po godišnjem računu vršila na teret akcionarskog kapitala.
3
1.2.
Funkcije bankarskog kapitala
Da bi banke ostvarile nesmetano poslovanje, bankarski kapital obavlja čitav niz funkcija koje
karakterišu ovaj tip finansijskih institucija. Prema Alijagiću (2002) kapital banke obavlja
sljedeće osnovne funkcije:
1) Zaštita deponenata banke,
2) Apsorbovanje neočekivanih i nestandardnih gubitaka banke,
3) Regulatorna funkcija.
Osnovna funkcija kapitala u bankama je zaštita deponenata i ublažavanje budučih,
neočekivanih gubitaka s kojima se banka može suočiti. Iz toga razloga banka treba držati
dovoljno kapitala da bi smanjila rizik i pružila zaštitu u smislu isplate depozita ukoliko dođe
do gašenja banke. Najveći dio kreditnog potencijala banke čine depoziti pa odatle i proistiće
najveći značaj ove funkcije kapitala. Međutim, u savremenim tržišnim ekonomijama uvedene
su institucije za osiguranje depozita kod banaka koje osiguravaju depozite do određenog
nivoa.
Kapital banke u funkciji zaštite od neočekivanih gubitaka putem apsorbovanja ovih gubitaka
(npr. kreditnih) ima značaj u smislu prevazilaženja takućih kriznih situacija, tako da je ova
tzv. požarna funkcija kapitala, prolaznog karaktera. Banka mora drugim mehanizmima i
načinima da minimizira neočekivane gubitke ukoliko se oni u potpunosti ne mogu izbjeći
(Alijagić, 2002).
Treća funkcija održava konstantnu ravnotežu između kreditne aktivnosti i kapitala banke.
Prema Ćiroviću regulatorna funkcija kapitala banke sastoji se u ograničavanju rasta aktive i
depozita kod svake konkretne banke. Pri tome se polazi od institucionalne pretpostavke da sve
banke u sistemu funkcionišu tako što je propisana minimalna stopa bankarskog kapitala u
odnosu na ukupnu aktivu banaka ili na visinu depozitnih obaveza banaka. Navedeno se
najlakše može objasniti kroz primjer da minimalna stopa kapitala u odnosu na ukupnu aktivu
iznosi 8% (kapital/aktiva*100). U tom slučaju jedean dolar kapitala banke podržava
formiranje aktive banke u visini od 12,50 KM.
Pored navedenih fukncija neki autori navode i neke druge funkcije pa bi se prema Handžiću
(2009) uz osnovne tri mogle pridružiti još dvije:
1) Izvor obezbjeđenja rasta i razvoja banke – veličina kapitala banke omogućava širenje
spektra usluga koje banka pruža, omogućava uvođenje savremenih informacionih
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti