AKADEMIJA STRUKOVNIH STUDIJA ŠABAC

ODSEK ZA MEDICINSKE I POSLOVNO-TEHNOLOŠKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA BANKARSTVO

TEMA: KAPITAL BANKE

PROFESOR:                                                                                      STUDENT:

SADRŽAJ:

1. UVOD……………………………………………………………………….3
2. KAPITAL- POJAM………………………………………………………….4
3. BANKA – POJAM…………………………………………………………..6
4. AKCIONARSKI KAPITAL…………………………………………... ……7
5. UPRAVLJANJE KAPITALOM BANKE………………………………….10

5.1. POJAM I KARAKTERISTIKE KAPITALA BANKE……………...10
5.2. FUNKCIJE KAPITALA BANKE…………………………………..10
5.3. STRUKTURA KAPITALA BANKE……………………………….10
5.4. MERENJE KAPITALA……………………………………………..11
5.5. ADEKVATNOST KAPITALA……………………………………..11
5.6. INTERNA I EKSTERNA EMISIJA AKCIJA………………………14

6. FONDOVI I REZERVE……………………………………………………15
7. ZAKLJUČAK……………………………………………………………...19
8. LITERATURA……………………………………………………………..20

background image

2. KAPITAL - POJAM

Kapital (lat. capitalis - glavni, caput – glava) u ekonomiji predstavlja vrednost (u formi novca, 
imovine ili ljudskih resursa) koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku delatnost sa 
osnovnom   namenom   da   se   uveća,   odnosno   da   donese   dobit.[1]   Kapital   se   može   ulagati   u 
proizvodni ili neproizvodni sektor. Međutim, njegova osnovna namena je uvek ista, a to je 
uvećanje osnovne vrednosti ili proizvodnja drugih dobara. S obzirom da kapital nije prirodno 
dobro, on se mora proizvesti ili pozajmiti.

Kapital može biti fizički (oprema, proizvodni i poslovni prostori, sirovine, polugotovi i gotovi 
proizvodi) i finansijski (gotovina, hartije od vrednosti itd). Međutim, treba praviti razliku između 
kapitala i lične imovine, jer lična imovina ne učestvuje u proizvodnom procesu. U slučaju da se ta 
imovina proda i dobijeni novac uloži u proizvodnju, lična imovina se u tim uslovima pretvara u 
kapital.

Kapital se može podeliti i na stalni (fiksni) i opticajni (cirkulirajući). Sredstva koja će se dugo 
vremena zadržati kao ulaganje u osnovna sredstva predstavljaju stalni (fiksni) kapital, dok ona 
sredstva koja se koriste za tekuće finansiranje predstavljaju opticajni (cirkulirajući) kapital. Osim 
toga, postoji podela kapitala na vlasnički i pozajmljeni. Vlasnički je onaj kapital koji vlasnik unosi 
u proizvodnju i stoga na njega ne plaća kamate, dok se pozajmljeni kapital odnosi na sredstva koja 
su pozajmljena i za koja se u nekom vremenskom periodu mora vratiti glavnica (pozajmljena 
vrednost) i kamata. Ulaganje kapitala u neki posao ili projekat sa ciljem da se dobije određena 
korist se naziva investiciono ulaganje.

Adam Smit definiše kapital kao „onaj deo čovekovih deonica od kojeg se očekuje da će proizvesti 
prihod”. Ovaj termin je korišten za svu pokretnu imovinu od 16. veka.[2]

Kako se kapitalno dobro održava ili vraća u stanje preprodukcije, zavisi od tipa datog kapitala. U 
većini slučajeva kapital se zamenjuje nakon perioda deprecijacije dok novije forme kapitala čine 
dalju upotrebu sadašnjeg kapitala neprofitabilnom. Isto tako je moguće da napreci učine jednu 
zastarelu   formu   kapitala   ponovo   praktičnom.   Kapital   je   distinktni   oblik   zemljišta   (ili 
neobnovljivog   resursa)   u   smislu   da   se   kapital   može   povećati   ljudskim   radom.   U   bilo   kom 
momentu, totalni fizički kapital se može smatrati kapitalnim deonicama (što ne treba mešati sa 
kapitalnim deonicama poslovne jedinice).

U fundamentalnom smislu, kapital se sastoji od svega što može da poveća moć osobe da vrši 
ekonomski koristan rad, kamen ili strela je kapital za pećinjskog čoveka koji može da ih koristi kao 
lovačke instrumente, i putevi su kapital za stanovnike grada. Kapital je unos u produkcionu 
funkciju. Kuće i lični automobili se obično ne definišu kao kapital nego kao trajna dobra, pošto se 
oni ne koriste za produkciju prodajnih dobara i usluga.

U marksističkoj političkoj ekonomiji,[3] kapital je novac koji se koristi za kupovinu nečega s 
ciljem ponovne prodaje uz realizaciju finansijskog profita. Kod Marksa kapital postoji samo unutar 
procesa ekonomske razmene — on je bogatstvo koje izrasta iz samog procesa cirkulacije, i za 
Marksa on formira osnovu ekonomskog sistema kapitalizma. U savremenijim školama ekonomije, 
ova forma kapitala se generalno naziva „finansijskim kapitalom” i razlikuje se od „kapitalnih 
dobara”.

3

3. BANKA – POJAM

3

 

https://sh.wikipedia.org/wiki/Banka

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti