VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

LESKOVAC

ZAVRŠNI RAD

Naziv predmeta:  

Preduzetništvo

Tema: 

Karakteristike poslovanja 

trgovinskog preduzeća na primeru 

preduzeća 

DOO “EXPERT Still“ Leskovac

Mentor                          

 

       Kandidat 

Prof. dr Jelena Krstić          

                   Anita Pejić

                                                         br. Indeksa 11993/2012

Leskovac, 2016. god.

Sažetak

Suština ove teme su karakteristike poslovanja trgovinskog preduzeća, njegovo 

probijanje na tržištu, kvaliteta usluga i borba sa konkurencijom na tržištu.

Troškovi tokom poslovanja, rizici koji nastaju i rezultati koji nastaju.

Preduzeće   “Expert   still“   je   opisano,   njegov   početak,   probijanje   na   tržište   i 

suprotstavljanje konkurenciji. 

Samim   tim   što   je   preduzeće   uspešno   poslovalo   i   ostvarilo   rezultate   viđena   je   i 

transformacija jer su poceli u prostoriji od 50m² sa veoma malom ponudom i sa dva 

zaposlena radnika i kroz godinu dana se izborili došli do vrha proširili se u 700m² sa 

najobimnijim   asortimanom   ponuda,   dodali   još   jednu   delatnost,   posle   2   godine   se 

opredelili i na voćarstvo pa na kraju i restoran otvorili u Leskovcu.

Preduzeće obično ako se opredeli na jednu delatnost i zadovoljava se minimumom brzo 

propada. 

Prepreka koja od male stvari stvara velike su smelost i rizik, a pre svega to preduzeće 

mora imati čoveka sposobnog da predvodi tu firmu.

Da bi se svi borili u tom preduzeću, da bi prodavci bili motivisani mora im se izaći u  

susret, pomoći oko edukovanja i napredovanja u poslu. 

Ključne reči: preduzeće, rizik, troškovi, konkurencija, kvalitet usluga, motivacija.

Abstract

The   essence   of   these   topics   are   characteristics   of   a   trading   company,   its 

penetration into the market, quality of service and the fight with the competition in the 

market.

Costs during the business risks arising from the results that occur.

The   company   "Expert   still"   describes   its   beginning,   a   break   on   the   market   and 

countering competition.

1

background image

Sadržaj:

Sažetak/Abstract.................................................................................................................1

Uvod...................................................................................................................................4

1. TRGOVINSKO PREDUZEĆE

1.1.Pojam trgovinskog preduzeća, predmet poslovanja……………..................5
1.2. Preduzetno poslovni oblik............................................................................6

2. PROCES POSLOVANJA I POSLOVNE FUNKCIJE U TRGOVINI

2.1 Proces poslovanja trgovinskog preduzeća....................................................7 
2.2. Nabavna funkcija…………………….........................................................8

 2.3. Prodajna funkcija.........................................................................................9

3.  SREDSTVA TRGOVINSKOG PREDUZEĆA

 3.1. Stalna sredstva preduzeća..........................................................................11
 3.2. Obrtna sredstva

…...

...................................................................................12

4. TROŠKOVI TRGOVINE (DISTRIBUCIJE), MARŽA I RABAT I 
KALKULACIJE CENA

  4.1. Troškovi trgovine.....................................................................................13
  4.2. Troškovi distribucije................................................................................14
  4.3. Troškovi robnog prometa.........................................................................14
  4.4. Podela troškova........................................................................................14

4.4.1. Troškovi trgovine..............................................................................14
4.4.2. Troškovi poslovanja..........................................................................15
4.4.3. Direktni i indirektni proizvodi..........................................................15
4.4.4. Fiksni i varijabilni troškovi...............................................................15
4.4.5. Marža i rabat.....................................................................................17
4.4.6. Funkcije, vrste i izrada kalkulacija cena...........................................18

5. RAZVOJ I FUNKCIONISANJE TRGOVINE

5.1. Savremeni menadžment trgovine...............................................................20

6. TEORIJE I KONCEPTI TRGOVINSKOG MENADŽMENTA

6.1. Teorije i koncepti institucionalnih promena...............................................24

6.2. Teorije i koncepti marketing menadžmenta...............................................27

6.3. Marketing miks...........................................................................................29
6.4. Teorije i koncepti ponašanja potrošača......................................................33
6.5. Tendencije u razvoju trgovine na malo......................................................36

7. TRGOVINA

7.1. Motivacija yaposlenog osoblja...................................................................38

8. KARAKTERISTIKE POSLOVANJA PREDUZEĆA “EXPERT STILL“

.........39

ZAKLJUČAK

.................................................................................................................45 

LITERATURA

...............................................................................................................46

3

UVOD

Trgovina je proces razmene robe i/ili usluga. Naziv potiče od slovenske reči 

“trg”,   po   nekima   od   grčke   reči   “trgos”   što   bi   u   prevodu   značilo   prevara.

Trgovina nije jedini nosilac robnog prometa, kojim se takođe bave i sami proizvođači, a 

donekle

 

i

 

sami

 

potrošači

 

(potrošačko

 

zadrugarstvo).

Trgovina,   kao   posebna   privredna   delatnost,   ima   zadatak   da   svojim 

posredovanjem u prometu organizuje redovnu razmenu između proizvodnje i potrošnje. 

Svojom   aktivnošću   ona   treba   da   obezbedi   ponudu   robe   i   usluga   u   količinama   i 

asortimanu koje tržište traži, u vreme kada se traži i po cenama i drugim uslovima koje 

su

 

kupci

 

spremni

 

da

 

prihvate.

Krajem 19. i početkom 20. veka u literaturi su egzistirala dva pojma trgovine. 

Prvi pojam se vezuje za engleske i francuske ekonomiste koji su polazili od socijalno-

ekonomskih funkcija trgovine, a drugi za nemačku komercijalno-pravnu školu koju su 

privlačili pravni odnosno privatno-ekonomski elementi (kupovina i prodaja robe u cilju 

postizanja dobiti).

4

background image

          Trgovina   treba   da   obezbedi   neprekidno   i   normalno   snadbevanje   potrošača 

proizvodima   tj.   treba   da   obezbedi   robu   u   dovoljnim   količinama   za   kojima   postoji 

potražnja i da su određenog kvaliteta.

      Trgovina obavlja svoju prometnu funkciju povezujući sferu proizvodnje sa sferom 

potrošnje. Pri tome se ostvaruje robna distribucija i realizacija vrednosti. Razmena kao 

promet roba preuzela je posredničku ulogu između proizvodnje i potrošnje.

     Utvrđivanje potreba tržišta i planiranje radi njihovog zadovoljenja omogućuje da se 

smanje zalihe gotovih proizvoda i trgovinske robe, da se koriste racionalnije obrtna 

sredstva koja su vezana u zalihama trgovinskih preduzeća, a time da se snize i troškovi.

     Poslovi kupovine i prodaje robe predstavljaju čiste funkcije trgovine.

Adekvatna   organizacija   trgovine   treba   da   omogući   njeno   aktivno   uključivanje   u 

celokupni sistem koji treba da zadovolji potrebe potrošača:

Optimalno zadovoljenje =      efikasan plasman          =        visoka potreba 

potrošača                                      roba                                        profitabilnost 

1.2. Preduzetno poslovni oblik

   

Razlikujemo:

-

trgovinska preduzeća koja se bave kupoprodajom robe i

-

trgovinska preduzeća koja obavljaju usluge u robnom prometu.

     

     Trgovina na malo

 predstavlja kupovinu robe u većim količinama radi dalje prodaje u 

malim količinama krajnjim potrošačima. 

6

       

Trgovinska   preduzeća   na   malo

,   koja   preko   svojih   prodavnica   prodaju   robu 

potrošačima. Ova preduzeća dužna su da vode trgovačku knjigu koja sadrži podatke o 

nabavci i prodaji robe. 

Savremeni oblici trgovine na malo su: 

robne kuće, super-marketi, diskontne robne kuće, dragstori, šoping-centri, prodaja putem 

kataloga, pokretne prodavnice, distributivni centri, samoposluge, automati i sl. 

SLIKA 1. Posrednička uloga trgovine zatvarajući krug reprodukcije

2. PROCES POSLOVANJA I POSLOVNE FUNKCIJE U TRGOVINI

2.1 Proces poslovanja trgovinskog preduzeća

       Poslovanje trgovinskog preduzeća se odvija na relacijama kupovine robe s namerom 

dalje prodaje. 

U tom procesu savladava:

- prostornu udaljenost od proizvođača i drugih ponuđača do kupca, odnosno potrošača 

putem nabavke robe na raznim mestima i njenim prevozom i koncentracijom u svom 

skladištu, ili prodajnoj jedinici koja je približena kupcu

 - vremensku razliku između proizvodnje robe i vremena kada je ta roba potrebna kupcu 

putem skladištenja i čuvanja robe. 

   Proces poslovanja trgovinskog preduzeća obavlja se kroz tri osnovne funkcije:

- nabavljanje robe

PROIZVODNJA→

TRGOVINA→

POTROŠNJA

7

background image

SLIKA 2. Funkcionalni model nabave 

   

Unutrašnja organizacija nabavne službe

 postavljena je tako da svaku funkciju obavlja 

jedna osoba ili više njih zavisno od obima nabavnog poslovanja. Rad je podeljen prema 

funkcijama,  i  to:  istraživanjem  tržišta nabavke,  planiranje,  ugovaranje  i naručivanje, 

kontrola i analiza. Takav model nabavke ima prednost, jer omogućava bolju podelu rada 

i specijalizaciju osoblja nabavne službe za obavljanje određenih poslova. Nedostatak tog 

modela unutrašnje organizacije nabavke je što razne poslove u vezi nabavke obavlja više 

osoba.

2.3. Prodajna funkcija

        Funkcija prodaje koja posluje na principima i u organizaciji koncepcije marketinga 

zauzima   izuzetno   važno   mesto.   Prodaja   može   uspešno   delovati   u   okviru   marketing 

koncepcije ako je njena aktivnost integrirana sa ekonomskom propagandom, aktivnošću 

istraživanja sa planiranjem proizvoda. 

Dakle,  osnovna funkcija prodaje je prodaja robe.  Kako, na koji način, kome, po kojoj 

ceni i kvaliteti. To su pitanja koja treba rešavati prodaja.

NABAVA

PLANIRANJE NABAVKE

NABAVNA OPERATIVA

KALKULACIJA, EVIDENCIJA

9

     

Politika prodaje

 je sastavni deo poslovne politike koja sadrži ciljeve, načela, stavove 

i   načine   za   postizanje   ukupnih   ciljeva   preduzeća   prodajom   proizvoda.   Osnovni   cilj 

politike   prodaje   je   ostvarenje   profitabilne   prodaje   nabavljenih   proizvoda.   Njenu 

ukupnost čine pojedinačne politike koje ako su dobro usklađene osiguravaju dugoročnu 

stabilnost prodaje.

Imamo nekoliko elemenata pojedinačne politike prodaje i to:

-

politika asortimana, koja se sastoji u optimalnom asortimanu

-

politika kakvoće proizvoda, koju čine različita svojstva proizvoda koja utiču na 

njegov izgled i vrednost

-

politika cene proizvoda, koja se temelji na oblikovanju cena

-

politika izbora i načina prodaje, sadrži odluke o oblikovanju trgovačke mreže

-

politika  usluga u  prodaji,  važan  je  element  politike  prodaje,  a  obuhvata  skup 

aktivnosti kojima prodavaoc olakšava kupovinu i korišćenje kupljenih proizvoda.

          Postupak   oblikovanja   politike   prodaje   obuhvata   pronalaženje   mogućih   rešenja, 

procenu mogućih učinaka pojedinih rešenja i konačan izbor najboljeg rešenja. 

SLIKA 3. Prodaja i prodajna operativa

PRODAJA

PLANIRANJE PRODAJE

PRODAJNA OPERATIVA

KALKULACIJE, EVIDENCIJA

MALOPROD.

PRODAVNICA

10

background image

-

u procesu prometa stalno zadržavaju svoj osnovni pojavni oblik

-

deo svoje vrednosti prenose u prodajnu cenu

-

služe u velikom broju prometnih ciklusa

-

vek trajanja im je duži od jedne godine 

            

       To su:

-

zgrade (prodavnice, skladišta, stovarišta, garaže)

-

tehnički uređaji (za osvetljenje, zagrevanje, instalacije, hlađenje, merenje...)

-

transportna sredstva (kamioni, vagoni, dizalice...)

-

inventar (nameštaj, ambalaža, dekorativni predmeti...)

         

Stalna poslovna sredstva

 predstavljaju materijalno-tehničku osnovu za obavljanje 

osnovne delatnosti i imaju znatan uticaj na kvalitetu i kvantitet prometnog ciklusa.

3.2. Obrtna sredstva

 Obrtna sredstva u trgovini su:

-

trgovinska roba (na skladištu, u prodavnicama...)

-

potrošni   materijal   (za   pakovanje,   sitna   ambalaža,   sitan   inventar,   gorivo, 

kancelarijski materijal...)

Trgovinsko preduzeće ne sme imati veće zalihe od potrebnih, jer će se zalediti obrtna 

sredstva, a ako ipak ima niže zalihe od minimalnih izgubiće kupce, odnosno potrošače. 

Zato se u trgovini postavlja automatizam automatskog upravljanja trgovinskom robom, a 

onda potrošnim i drugim materijalima. 

12

         SLIKA 4. Podela sredstava

      

     ↕                                                ↕

             -STALNA                                        -POSLOVNA

             -OBRTNA                                       -IZVAN POSLOVNA

             -REZERVNA                                  -SPECIFIČNA

             -NERASPOREĐENA

4. TROŠKOVI TRGOVINE (DISTRIBUCIJE), MARŽA I RABAT I 

KALKULACIJE CENA

4.1. Troškovi trgovine

     

Troškovi trgovine

 su u novcu izraženo trošenje predmeta rada, sredstava rada, živog 

rada, tuđih usluga, drugih materijala i energije koji su neophodni za obavljanje prometa, 

odnosno prometnih usluga koje obavlja trgovinsko preduzeće.

       Troškovi u trgovinskom preduzeću nastaju od momenta kretanja kupljene robe od 

dobavljača (proizvođača), pa sve do njene prodaje i naplate.

SREDSTVA PREDUZEĆA

Prema funkciji koju vrše

Prema svrsi kojoj služe

13

background image

Zavisni troškovi

 nabavke ili troškovi dopreme nastaju od trenutka kada je roba izašla iz 

skladišta dobavljača i ušla u prodavnicu kupca.

Tu   spadaju:  troškovi   utovara,   vozarine,   pretovara,   prevoza,   istovara,   posredničke 

provizije...

Zavisni   troškovi   direktno   utiču   na   visinu   nabavne   cene   koja   predstavlja   osnov   za 

utvrđivanje prodajne cene. Niža nabavna cena omogućuje i nižu prodajnu cenu, a time i 

veću konkurentsku sposobnost, odnosno bržu i veću prodaju. Zato ih preduzeće nastoji 

sniziti,   a   prednost   je   poznavanje   izvora   nabavke,   saobraćajnih   puteva,   sredstava 

prevoza..

4.4.2.Troškovi poslovanja

    

      

Troškovi poslovanja

 su prouzrokovani funkcionisanjem preduzeća, kao celine, zato 

se ne mogu zaračunavati neposredno za svaku pojedinačnu nabavku.

Tu   spadaju:  materijalni   troškovi   trgovine   (tr.robnog   prometa,   međuskladišni   prevoz, 

osiguranje i čuvanje robe, kamate, tr.platnog prometa), troškovi zakupnina, op

 

 št

   i upravni

 

  

troškovi (putni troškovi, PTT, reklama i propaganda, kancelarijski materijal...)

4.4.3. Direktni i indirektni troškovi

  

Direktni troškovi 

 pri postavljanju kalkulacija se unose direktno u nabavnu cenu robe.

  

     

Indirektne troškove

 sačinjavaju svi troškovi trgovinskog preduzeća, osim zavisnih 

troškova   nabavke   robe   koji   ulaze   u   nabavnu   cenu   robe.   Indirektni   (opšti,   režijski, 

zajednički) troškovi se uključuju za svaku pojedinačnu pošiljku u određenom procentu 

razlike u ceni od prodajne cene robe. Ukalkulisavanje razlike u ceni (NC-PC) znači 

ukalkulisanje indirektnih troškova.

4.4.4. Fiksni i varijabilni troškovi

15

Prema tome da li troškovi reaguju na obim pometa, razlikujemo fiksne i varijabilne.

Fiksni   troškovi

  ostaju   isti,   ali   se   raspoređuju   na   veći   broj   robnih   jedinica.   To   su 

konstantni   troškovi   u   preduzeću.   Razlikujemo   Apsolutno   fiksne   troškove   i   relativno 

fiksne troškove.. 

Apsolutno-fiksni troškovi

  se   ne menjaju na veličinu proizvodnje. Dok  

Relativno-

fiksni

 

troškovi

 se menjaju s obzirom na promenu veličine proizvodnje!

Grupacija fiksnih troškova

-

amortizacija

-

zakupnine poslovnih prostorija

-

premije osiguranja

-

takse za firmu

-

kamate

-

osvetljenje

-

stalni doprinosi zajednice...

   

Proporcionalni (srazmerni)

  su u svojoj visini u neposrednoj zavisnosti od kretanja 

prometa.

Njihovu strukturu čine:

-

materijal za pakovanje robe

-

utrošak električne energije za pogon mašina.

         

Neproporcionalni

 troškovi nesrazmerno rastu s povećanjem, odnosno padaju sa 

opadanjem prometa. 

4.4.5. Marža i rabat (pokriće troškova u trgovini)

16

background image

Rabat

Rabat

 se može definisati kao:

-

Rabat   je   iznos   (apsolutni   ili   relativni)   od   prodajne   cene   koji   se   ustupa   u 

trgovinskom preduzeću za pokrivanje njegovih troškova i dobiti.

-

Rabat je deo koji se umanjuje od prodajne cene da bi dobili nabavnu cenu.

-

Rabat je cena rada trgovinskog preduzeća.

-

Rabat je razlika u ceni.

                                    PC – R = NC

                                    R = RUC

RABAT

-

fiksni i varijabilni

-

sezonski i vansezonski

-

za širi asortiman narudžbine

-

za nadoknadu transportnih troškova

-

za unaprijed plaćanje, avansiranje

Davanje rabata trgovini od strane proizvođača može biti element njegovog marketing 

miksa da bi imao jednostrane cene svog proizvoda za potrošače 

.

4.4.6.  Funkcije, vrste i izrada kalkulacija cijena

  Kalkulacija

 

u trgovinskom preduzeću je računski postupak kojim se utvrđuju cene.

       Zadatak kalkulacije robe u trgovini je da obuhvati sve troškove koje ima trgovinsko 

preduzeće pri vršenju svoje delatnosti.

18

One   omogućuju   utvrđivanje   prodajnih   cena   robe.   Sve   troškove   nastale   obavljanjem 

trgovinske delatnosti treba preneti na jedinicu nabavljene robe i time doći do prodajne 

cene.

 Ekonomske funkcije kalkulacije robe u trgovini su:

-

da masu ukupnih troškova svede na jedinicu nabavljene robe

-

da utvrdi potrebnu razliku u ceni

-

da odredi prodajnu cenu robe.

Podela kalkulacija u trgovini

-

planske (predhodne)

-

obračunske (stvarne)

-

uvozne

-

izvozne

-

proste

-

složene

Kalkulacija   se   sastavlja   za   svaku   FAKTURU   (pošiljku,   račun)   dobavljača   na   tzv. 

kalkulacijskoj   listi.   Za   izračunavanje   nabavne   cene   potrebno   je   raspolagati 

dokumentovanim   podacima   (poslovna   dokumentacija)   o   kupovnoj   ceni   i   zavisnim 

troškovima nabavljene robe.

Pod  

nabavnom cenom  

podrazumeva se  

fakturna cena

  uvećana za  

zavisne troškove 

nabavljene robe.

Na utvrđenu 

nabavnu cenu

 dodatom 

razlikom u ceni

 (NC-PC) dolazi se do 

prodajne 

cene bez PDV-a

. Dodavanjem 

PDV-a

 dobiva se 

prodajna cena za potrošače. 

19

background image

                              

                          - tehnici i tehnologiji, 

                          - organizaciji trgovinskih subjekata i trgovinske mreže, 

                          - u upravljanju u trgovini na makro i mikro nivou njenog funkcionisanja. 

Svi   ovi   pravci   mogu   se   uočiti   i   pratiti   još   u   najranijem   periodu   postojanja   ljudske 

zajednice i pojavom prvobitnog oblika trgovine – trampe.

5.1. Savremeni menadžment trgovine

 

Pojavom mašinskog rada, nastaju preduzeća koja primenjuju mašine, ali i potreba da se 

individualni   kapitalisti   povežu   ekonomskim   putem,   odnosno   putem   tržišta.   Pošto   se 

privreda   povezuje   putem   ekonomskih   veza   i   odnosa,   ova   faza   kapitalizma   sve   više 

poprima karakteristike liberalnog kapitalizma.

 

U   monopolskom   kapitalizmu,   proces   razdvajanja   svojine   nad   kapitalom   od   njegove 

funkcije,   doživljava   svoj   vrhunac.   To   dovodi   do   situacije   da   vlasnici   sredstava   za 

proizvodnju   postaju   rentijeri,   a   da   kapitalom   upravljaju   menadžeri.   Takva   pojava   u 

kapitalističkom svetu naziva se “menadžerska revolucija”. Time ekonomska vlast sa 

vlasnika prelazi u ruke menadžerskog sloja, koji postaje posebna elita u okviru klase 

najamnih radnika.   Praktično razdvajanje vlasništva i upravljanja ostvareno je prvo u 

Nemačkoj i pod pritiskom finansijskih, odnosno bankarskih institucija.Dok su promene 

u petnaestom veku bile revolucija u nauci, u osamnaestom veku revolucija pomoću 

nauke, dotle je u devetnaestom veku odvajanje vlasničke i upravljačke funkcije dovelo 

do ,,revolucije u revoluciji”. Na taj način se javljaju menadžeri

 

Menadžeri su eksperti za upravljanje pre svega ljudskim, ali i ostalim resursima. Oni 

zahvaljujući svojoj stručnosti, bolje upravljaju od vlasnika, što je interesantno i zaslužuje 

potrebu   posebne   analize.   Vlasnici   su   u   celosti   poslove   upravljanja   prepustili 

21

menadžerima, pa mnogi žive po nekoliko stotina kilometara dalje od svojih fabrika, ne 

upuštajući se često ni u veće probleme svoje kompanije.

 

Efikasnost menadžerskog rada, vlasnici ocenjuju po visini profita, odnosno dividende 

koja   se   isplaćuje.   Zadovoljavajuća   dividenda   ili   rast   kompanije   znači   produžetak 

mandata za dalje vođenje firme. U suprotnom, menadžmentu se uskraćuje dalje vođenje 

i to pravo poverava drugima.

 

“Menadžerska revolucija” je stvorila elitu upravljača koja jedino nema prava vlasništva 

nad sredstvima za proizvodnju. Najvažnije za efikasnost korporacija je što menadžeri 

imaju apsolutnu vlast nad stvarima, procesima i ljudima. 

Menadžeri u “menadžerskoj revoluciji” se koriste znanjem i naučnim institucijama u 

ostvarivanju   svojih   ciljeva.   U   njoj   se   vrši   najviši   stepen   saradnje   izmeću   brojnih 

institucija koje mogu da utiču na povećanje profita. Umesto prinude i fizičke prisile, 

koristi se nauka za povećanje profita. Tim se delimično i rešavaju suprotnosti između 

društvenog karaktera proizvodnje i privatnog vlasništva. 

Efikasnost i efektivnost funkcionisanja savremene trgovine sve više zavisi od primene 

naučnih dostignuća. Posebno treba istaći da informatička revolucija duboko prodire u 

domen trgovine i da efekti njene primene najviše dolaze do izražaja baš u sferi trgovine. 

Procesi evolucije organizacije trgovine i trgovinske mreže u razvijenim privredama došli 

su poslednjih 30 godina do izražaja u sledećim osnovnim trendovima: 

            - smanjivanju broja subjekata u prometu, 

- smanjivanju broja prodajnih i skladišnih objekata, 

- porastu trzišnog učešća većih trgovinskih preduzeća, 

-   porastu   učešća   većih   trgovinskih   preduzeća   u   ukupnim   investicionim 

ulaganjima u prometu. 

22

background image

Trgovina je retka privredna delatnost koja spaja države i nacije. Ona briše i prevazilazi 

prepreke koje postoje na nivou pojedinih država. Zahvaljujući trgovini, svet je postao 

jedinstven,   međusobno   isprepleten   i   upoznat   sa   pojedinim   karakteristikama   na   svim 

svetskim   meridijanima.   Države   međusobno   trguju   robom,   uslugama,   idejama,   ali   i 

teritorijama,   ljudima.   Skoro   da   nema   aktivnosti   koje   se   ne   bi   mogle   podvesti   pod 

trgovinu ili pojedine njene funkcije. Bez trgovine svet bi bio potpuno drugačiji, a pre 

svega siromašniji

 

Značaj trgovine na makro nivou se ogleda u sledećem: 

1)Trgovina otklanja usko grlo između proizvodnje i potrošnje. 

2)Trgovina povećava ekonomske efekte 

3)Trgovina je značajan apsorber radne snage 

4)Uspostavlja veze između proizvođača i potrošača 

Upravo iz značaja trgovine proizlazi i značaj trgovinskog menadžmenta za nacionalnu 

privredu, kao posebne nauke i veštine istovremeno.

 

Okosnicu trgovinskog menadžmenta čine tri kategorije koncepata i teorija:

 

1) Teorije i koncepti institucionalnih promena 

2) Teorije i koncepti marketing menadžmenta 

3) Teorije i koncepti ponašanja potrošača 

Svaka od  njih  objašnjava  jedan  od  aspekata  osnovnih  upravljačkih  funkcija  analize, 

planiranja i kontrole u trgovinskom preduzeću

6.1. Teorije i koncepti institucionalnih promena

Intenzivne   institucionalne   promene   karakterišu   razvoj   trgovine   dvadesetog   veka. 

Pozicija pojedinih institucija na trzištu se stalno menja. Dešavaju se promene koje po 

24

svojim   efektima   imaju   revolucionaran   karakter   sa   stanovišta   prometa   i   čitave 

reprodukcije.   Konceptom   životnog   veka   objašnjavaju   se   zakonitosti   institucionalnih 

promena. Svaka institucija trgovine evoluira u svom životnom veku. Svaki ulazak nove 

institucije na tržište menja strukturu trgovine. Uporedo Trgovinski menadžment sa tim, 

razvijaju se nove forme i sredstva konkurencije. Tipične institucije trgovine prolaze u 

svom razvoju kroz sledeće osnovne faze: 

- inovacije i uvođenje na trzište, 

- ubrzanog rasta i evidentnog jačanja tržišnog učešća, 

- zrelosti sa maksimalnim tržišnim učešćem i 

- opadanja i nestajanja sa tržišta ili ponovne revitalizacije 

Evoluciju tržišnih institucija u najvećoj meri karakterišu tržišno učešće i profitabilnost, 

što najbolje ilustruje grafikon 1. 

Slika 6. Životni ciklusi institucija trgovine

3

U svakoj od ovih faza upravljački menadžment stavlja težište na različite segmente 

strategijskog upravljanja.

3

 

http://www.znanje.org/i/i21/01iv06/01iv0620m/1.htm

25

background image

Kako se novi institucionalni formati pozicioniraju na tržištu? 

Koji su osnovni pravci ostvarivanja najvećeg uspeha pojedine institucije? 

Ove   teorije   pružaju   i   mogućnost   prognoze   buduće   promene   pojedinih   institucija   u 

trgovini.

 

6.2. Teorije i koncepti marketing menadžmenta

Koncepcijska   filozofija   marketinga   nastaje   u   uslovima   kada   se   intenzivnije   počinju 

ispoljavati problemi plasmana proizvoda. Klasična proizvodna orijentacija zamenjuje se 

potrošačkom odnosno marketing orijenitsanom od strane potrošača. U trgovini se sa 

zakašnjenjem   od   20   godina   klasična   asortimanska   (   merčendajzing   )   orijentacija 

zamenjuje potrošačkom (marketing) orijentacijom 

Brojni su faktori uslovili nastanak trgovinskog marketinga. Dve grupe faktora posebno 

su imale značaj za razvoj marketinga i strategijskog upravljanja u trgovini. Radi se o 

strukturnim promenama u industriji i intenzivnim socijalnim i ekonomskim promenama. 

Promene   u   okruženju   često   nazivane   revolucionarnim   tokovima   i   s   tim   u   vezi   tzv. 

“tehnoloska   revolucija”,   zatim   “informaciona   revolucija”   ,”strukturalna 

revolucija”,”demografsko-socijalna   revolucija”,   su   izvršile   snažan   uticaj   na   tržišne 

uslove i poziciju samih trgovinskih preduzeća. Tržišno učešće i načini njegovog porasta 

dobijali su sve veći značaj, pa su i tako orijenitisana trgovinska preduzeća bivala sve 

snažnija i profitonosnija. 

Marketing   koncept   je   filozofija   i   praksa   planiranja   organizovanja   i   izvršavanja 

poslovanja zanovanog na odlučnoj orijentaciji prema potrošačima i konkurentima sa 

težištem na zajedničke i koordinirane napore čitave organizacije da ostvari odgovarajuću 

dugoročnu   tržišnu   poziciju,   merenu   tržišnim   učešćem   i   ocenjivanu   prinosom   na 

investirana sredstva. 

S tim u vezi planira se i pravi marketing strategija, koja treba da obuhvata sledeće 

segmente: 

tržišne ciljeve i segmente potrošača 

27

formate   sadržane   u   “paketu   ponude”   pomoću   kojih   trgovinska   preduzeća 

planiraju          da zadovolje potrebe tržišnih segmenata 

osnove   na   kojima   trgovinska   preduzeća   planiraju   da   izgrađuju   održivu 

konkurentsku prednost 

Tržišni ciljevi su u stvari tržišni segmenti u čijem pravcu trgovinska preduzeća planiraju 

da   intenziviraju   svoje   poslovne   i   investicione   aktivnosti,   kao   i   svoje   marketinške 

strategije. 

Trgovinski   (maloprodajni)   formati   ilustruju   tip   marketing   miksa   (priroda   asortimana 

robe i usluga, politika cena, program ekonomske propagande i promocije, dizajniranje 

prodajnog objekta, njegovo uređenje, izlaganje asortimana, lokacija,i sl.) koji trgovinska 

preduzeća   kombinuju   u   “paketu   ponude”.   Na   taj   način   preduzeće   prati   potrošačku 

orijentaciju. 

Trgovinska   preduzeća   treba   da   istovremeno   prate   i   svoje   potrošače   i   konkurente. 

Uspešno trgovinsko preduzeće zadovoljava potrebe i zahteve potrošača na određenom 

tržišnom segmentu bolje od svojih konkurenata. 

Upravljanje tržišnim učešćem neraskidivo je vezano za strategijski marketing. Zavisno 

od toga prema kojim tržišnim segmentima će se usmeravati “paket ponude”, odnosno ko 

su potrošači datog trgovinskog preduzeca, i sa kojim konkurentima će to trgovinsko 

preduzeće   biti   suočeno   na   tržištu,   primenjivaće   se   i   odgovarajući   model   marketing 

strategije. 

U cilju boljeg shvatanja marketinga i njegove što uspešnije primene, formulisan je danas 

opšte prihvaćeni koncept marketing miksa.

U   pitanju   je   odgovarajuća   kombinacija   instrumenata   marketinga   koji   predstavljaju 

ponudu preduzeća. Dugo je cena smatrana osnovnim instrumentom, kojim preduzeće 

utiče   na   tražnju   za   svojim   proizvodima   i   uslugama.   Nešto   kasnije   počinje   se   sa 

potenciranjem tzv. necenovnih instrumenata marketing miksa, kojima se nastoji uticati 

na   tražnju   bez   promene   cene.   Ako   postoji   njihova   međusobna   usklađenost,   kao   i 

usklađenost   sa   zahtevima   potrošača,   kombinacija   instrumenata   marketing   miksa 

ostvaruje očekivani sinergetski efekat. Potrošač je meta marketing miks kombinacija 

svih   preduzeća.   Ona   nastoje   da   pronađu   onaj   međusobni   odnos   cene,   promocije, 

28

background image

- Nove edicije - npr. nova i dopunjena izdanja knjiga ili CD-ova 

- Poboljšanja - stvarna ili alternativna 

- Promena pakovanja - kroz redizajn, približavanje ciljnoj grupi specifičnim zahtevima 

- Tehnologija – na primer razlika između kvaliteta DVX ili DVD filmova i na koji način 

je to uticalo na kvalitet. 

U svakom slučaju, savremeno poslovanje, savremeno upravljanje prodajom potencira 

potrebu za nekom vrstom promene. 

Obično se marketing i promocija poistovećuju kao pojmovi iako je marketing mnogi širi 

pojam   od   same   promocije.   Osnovni   elementi   promocije   su:   specijalne   ponude, 

oglašavanje, popusti, unapređenja prodaje, flajeri, plakati i posteri, besplatne verzije, 

pokloni prilikom kupovine i sl. 

Postoje različite vrste strategije promocije, što je vrlo bitno uspostaviti za svaki proizvod 

ili   tržište   posebno.   Strategije   promocije   su   strategije   koje   se   koriste   kako   bi   klijent 

postao svestan prisustva proizvoda ili usluge na tržištu. Reklamiranje jeste jedna od 

opcija   ali   ne   i   jedina.   Pored   samog   reklamiranja   koriste   se   i   odnosi   s   javnošću, 

unapređenja  prodaje   kroz  akcije:   kupite   jedan   dobijete   dva,   kupite   prašak   za  pranje 

rublja dobijete omekšivač, kupite tri proizvoda platite dva i slično. 

U savremenim uslovima poslovanja treba imati u vidu da odabir kvalitetnog načina 

distribucije umnogome utiče na dostupnost proizvoda i njegova približavanje ciljnoj 

grupi.   Kao   kanali   distribucije   mogu   se   koristiti:   kupovina   preko   interneta,   mail 

porudžbine, rasprodaje, direktna prodaja, multi level sistemi, „peer to peer" sistemi koji 

se baziraju na ideji da više ljudi ili grupa ljudi koristi istu uslugu ili proizvod. 

Sredstvo putem koga proizvodi i usluge prelaze iz ruku proizvođača u ruke klijenta i gde 

su isti dostupni klijentima definiše se kao lokacija proizvoda/usluge. Što je više lokacija 

gde se može kupiti proizvod i što je lakši način za kupovinu istih, to su i očekivani 

prihodi od prodaje izvesniji. 

Uticaj potrošača na formiranje marketing miksa i konačnog izgleda proizvoda na tržištu 

je   ogroman.   Odgovorni   za   sprovođenje   odgovarajuće   marketing   miks   strategije   su: 

osobe   koje   vode   menadžment,   osobe   koje   su   zadužene   za   kontakte   sa   klijentima   i 

30

zaposleni. Zajednička karakteristika svih njih je da zaposleni predstavljaju preduzeće i 

njegov način poslovanja. Takođe, ogroman uticaj ima i koorporativna kultura. 

To najviše dolazi do izražaja kroz nekoliko karakteristika: 

- Imidž koji reprezentuju može biti vrlo važan 

- Prvi kontakt često je i trajni utisak koji ostavljaju kod klijent

- Određeni dijapazon obuke i znanja o produktu/usluzi je neophodan 

- Misija preduzeća - da li je svi dele i koliko je prenose krajnjem klijentu 

- Zaposleni moraju da pokazuju određen stepen poslovne kulture 

Socijalni psiholozi pokazuju da se opšti, intuitivni utisak o nekome stvara veoma brzo, 

već tokom prvih rečenica u dijalogu i ima relativnu trajnost. To znači da način na koji 

brzo i nesvesno delujemo jedni na druge ima značaja za uspostavljanje trajnijeg utiska. 

Ovaj   prvi   utisak   se   naziva   prva   impresija,   i   najčešće   ima   formu   blagog   i   nejasnog 

pozitivnog ili negativnog stava koji prema nekom formiramo. Ako je naš kontakt sa 

nekim vrlo kratak, na primer, brzi intervju od par minuta, naš sagovornik će formirati 

prvu impresiju koja će trajati u vremenu i posle prestanka razgovora. 

Različiti   ljudi   su   u   različitom   stepenu   spretni   u   uspostavljanju   kontakata   sa 

sagovornicima, kao i u „ostavljanju utiska“. Pojedine osobe imaju sklonost da izazivaju 

često   blagi   pozitivni   a   druge   blagi   negativni   utisak   kod   sagovornika.   Istraživanja, 

međutim pokazuju još nešto – prva impresija nije odlučujuća za naš stav prema nekome. 

Ako je naša prva impresija bila veoma povoljna a kasnije se upoznamo bolje i svoj stav 

ublažimo,   naš   doživljaj   te   osobe   će   postati   negativniji   nego   da   smo   u   početku   bili 

ravnodušni.   I   u   obrnutom   smeru   se   pojavljuje   slično   pravilo:   ako   smo   neku   osobu 

procenili blago negativno a kasnije korigujemo svoj stav, onda ćemo tu osobu doživeti 

još   pozitivnijom   nego   da   smo   u   početku   bili   ravnodušni.   Zato,   pokazuje   socijalna 

psihologija, sa brzim i površnim početnim utiscima treba biti oprezan, jer oni vremenom 

mogu da se preokrenu i tada će težiti da se pretvore u svoju suprotnost. 

Danas postoje posebni postupci koji se bave obukom ljudi za uspešno vođenje određenih 

segmenata komunikacije. Sadržaj obuke je vežbanje spoljašnjih tehnika komunikacije – 

31

background image

Slika 7. Model marketing strategije trgovinskog preduzeća 

Na šemi se uočava šest najvažnijih instrumenata marketinga trgovinskog preduzeća. Od 

konkretne   pozicije   i   karatkeristika   okruženja   trgovinskog   preduzeća   zavisi   i   koji   će 

marketing instrumenti biti potencirani, o čemu će u narednim poglavljima biti više reči. 

6.4. Teorije i koncepti ponašanja potrošača

Moderna   i   uspešna   trgovinska   preduzeća   orijentisana   su   na   zadovoljenje   potreba   i 

zahteva   potrošača,   koje   po   sebi   predstavljaju   promenljivu   kategoriju.   Promene   u 

privrednim   tokovima   i   konkurentskoj   strukturi,   promene   u   životnom   standardu   i 

povećanju   kvaliteta   usluge   i   kvalitete   proizvoda   izazivaju   promene   i   kod   afiniteta 

kupaca. Savremena istraživanja ukazuju na to da postoje razilke u načinu na koji kupci 

reaguju u situacijama kada se suoče sa ponudom prodavca. Konkurencija ali i izbirljivost 

kupaca nameću potrebu praćenja i razumevanja promena i reagovanja na različite profile 

kupaca. Različiti ljudi različito se ponašaju pa ih shodno tome možemo i grupisati na 

različite načine i u različite kategorije.

33

Slika 8.  Podela potrošača prema ponašanju

Prema ovoj podeli napravljena je i klasifikacija kupaca na osnovu odnosa kupca prema 

okruženju i prema svom poslu. Na osnovnu odnosa prema okruženju kupce možemo 

podeliti na zatvorene (introvertne) i otvorene (ekstrovertne) osobe. Na osnovu odnosa 

prema svom poslu kupce možemo podeliti na one koji su orijentisani na zadatak i na one 

koji   su   orijentisani   na   ljude.   Prvi   se   u   obavljanju   posla   oslanjaju   na   stručnost   i 

procedure, a drugi na socijalne kontakte i saradnju sa okruženjem. Imajući ovo u vidu, 

kupce možemo svrstati u 4 kategorije zavisno od njihovog ponašanja.

34

background image

Osoba zatvorena u sebe i orijentisana na zadatak kojim se bavi. Ovakvi kupci zahtevaju 

dokaze,   tačne   podatke,   metodičnu   prezentaciju   I   potpunu   argumentaciju   za   svaku 

iskazanu tvrdnju. U kontaktu sa ovim osobama prodavac mora biti strpljiv, logičan, ne 

sme skakati s teme na temu i ne sme požurivati kupca da donese odluku. 

4. Direktor 

Extrovertna osoba orijentisana na zadatak. U razgovoru sa direktorskim tipom ličnosti, 

prodavac   mora   biti   svestan   da   ta   osoba   voli   da   dominira   i   da   kontroliše   situaciju. 

Proizvod   mu   se   treba   prezentovati   sa   aspekta   koristi   koje   pruža   u   poboljšanju 

performansi njegovog preduzeća. 

Ova i druge klasifikacije kupaca pruzaju prodavcima korisne savete kako da prepoznaju 

i kako da se ophode prema razlicitim tipovima kupaca. 

6.5.  Tendencije u razvoju trgovine na malo

Trgovina je tercijalna i radno intenzivna privredna aktivnost koja dolazi do izražaja u 

permanentnim   nabavkama   robe   i   usluga   od   mnogobrojnih   izvora   ponuda,   kao   i   u 

njihovoj pripremi za prodaju u mestu, količinama, kvalitetu vremenu, asortimanu, a u 

skladu sa potrebama potrošača, a po cenama koje teže njihovim stvarnim vrednostima.

Trgovina   je   samostalna   i   specijalizovana   posrednička   delatnost   u   reprodukciji.   Ona 

posreduje   između   proizvodnje   kao   početne   i   potrošnje   kao   kranje   faze   društvene 

reprodukcije.

Trgovina, a pogotovo trgovina na malo je najosetljivija učesnica procesa razmene, jer 

oseća   potrošačeve   želje   i   potrebe.   Svoju   aktivnost   trgovina   na   malo   obavlja   u 

dinamičnom i promenljivom okruženju, pa je neophodno da stalno prati promene oko 

sebe i da se prilagođava aktivno i ex ante. Veliki broj faktora utiče na ovu delatnost:

1. demografske promene

2. socio-kulturni faktori

3. ekonomski faktori razvoja trgovine i tržišta

4. naučno-tehnološki progres

36

5. dostignuti stepen urbanizacije

6. životni standard stanovništva

7. promene u sistemu i ekonomska politika, itd.

U   savremenim   uslovima   poslovnanja   trgovina   u   svom   razvoju   ima   nekoliko 

karakteristika:

1.   podizanje   stepena   koncentracije   trgovine   i   razvoj   kooperacije   i   integracije   na 

horizontalnoj i vertikalnoj osnovi

2. smanjenje učešća u prometu nezavisnih detaljista i grosista i stvaranje krupnih sistema 

mnogofilijalnog tipa

3. jačanje snage organizacija potrošača

4. internacionalizacija trgovinske delatnosti

5. sve veća povezanost proizvodnje i trgovine i njihova saradnja na ravnopravnoj osnovi 

uz stalnu konsultaciju organizovanih potrošača

6.   jačanje   marketinga   orjentacije   u   trgovini   i   time   njene   uloge   u   celokupnom 

makromarketingu

7. jačanje konkurencije inovacijama

8.   jačanje   trgovinske   marke   u   instrumentariju   marketinga   trgovine   i   na   tržištu   kao 

ravnopravnog protivnika marki proizvođača.

7. TRGOVINA

Veliki distributeri, a pogotovo oni iz oblasti maloprodaje, kao što su velike i moćne 

trgovinske organizacije na malo su započele praksu razvoja sopstvenih marki na tržištu. 

U tom prednjače sistemi robnih kuća, a pridružuju im se i ostale kuće mnogofilijanog 

tipa: kataloške, diskontne. Postoje i: marke velikoprodajnih organizacija (marke čaja, 

kafe…) i sopstvene marke trgovinskog preduzeća.

Oblast delovanja trgovine u pogledu privatne marke jesu robe široke potrošnje. Trgovina 

je   više   motivisana   da   izgrađuje   ugled   sopstvenih   artikala   no   roba   proizvođača. 

Promovisanjem proizvoda sa proizvođačkom markom postiže se opšta lojalnost marki 

tog proizvoda koji se može kupiti u bilo kom drugom trgovinskom objektu konkurentske 

37

background image

KARAKTERISTIKE POSLOVANJA PREDUZEĆA 

“EXPERT STILL”

Firma “Expert still” se bavi prodajom vodovodnog i kanalizacionog materijala, 

sanitarije, keramike, tuš kabina, kada, slavina i sve prateće opreme za kupatilo. 

Nastala je 2010. godine I kao kao malo preduzece brzo se razvija I postaje vodeće u 

Leskovačkoj opštini. Samim tim što nisu više imali konkurenciju postali su vodeća firma 

u toj delatnosti I sve više proširavali svoje ponude. 

Počeli su u manjem lokalu od 50 m² i veoma brzo se nakon uspešnog probijanja 

na tržište grade svoj objekat od 700 m² i tom prilikom još više proširavaju asortiman i 

povećavaju obim poslovanja.

ExpertStil doo raspolaže sa dva prodajna objekta u Leskovcu.

Njegoševa 58, Leskovac

                                                                      

                                                                  

Južnomoravskih brigada 72, Leskovac

39

Nakon   dve   godine  ukazala   se   šansa   I   otvorio   salon   nameštaja   I   ne  obazirući  se  na 
konkurenciju kao što su “Simpo” I “Forma Ideale” uspeli su da se provuku I u toj 
delatnosti I preuzmu kupce svojim povoljnim cenam I sirokim asortimanom.
       

  

Preduzeće “Expert Still” je pre šest godina spadalo pod preduzećem “Expert” DOO čiji 
su vlasnici bili dva brata koja se 2010. godine dele na dve strane u preduzeću “Expert” 
ostaje   bela   tehnika   a   “Expert   Still”   dobija   keramiku,   sanitariju,   vodovodni   I 
kanalizacioni program. Nalaze se jedno pored drugo I u bitnim situacijama deluju kao 
jedno preduzeće.

Expert   Still   se   opredeljuje   2012.   godine   da   u   svoju   ponudu   osim   keramike, 

sanitarije,   vodovodnog   I   kanalizacijonog   materijala   ubaci   I   enterijerski   nameštaj.   U 
većem lokalu otvaraju salon nameštaja I sklapaju ugovore sa poznatim proizvođačima 
nameštaja u Srbiji.

Expert   Still   daje   ponudu   fotelja,   dvoseda,   troseda,   ugaonih   garniture, 

trpezarijskih stolica I stolova, bračnih kreveta, kuhinja, radnih stolova, baš sve što je 
neophodno od nameštaja za dom I po najpovoljnijim cenama u gradu.

Proizvođači sa kojima Expert Still posluje su: “ Tahirović nameštaj “, “Numanović 
nameštaj”, “Aleksandro nameštaj”, “Atlas Užice”, “Jela Jagodina”, “Dallas nameštaj” I 
“Blažeks DOO”.

Jedna od bitnih stavki koja nije ni malo dobra jeste što se ovo preduzeće ni malo 

ne obazire na konkurenciju, ne kradu ideje na lokalnom nivou od konkurencije I ne prate 
njihovo poslovanje. 

Glavna zmerka je što nemaju svoj tim koji bi radio na terenu, samim tim bi 

povećali  svoju   prodaju.   Vlasnik   firme   je  zadovoljan   profitom   preduzeća   tako   da  ne 
namerava da se dalje proširava da obrće kapital mozda I otvori svoju proizvodnju ili 
prodajni objekat u nekom drugom gradu.

40

background image

Sa preduzetničke strane to je veoma pogrešno, svaki preduzetnik pokušava da 

stekne što veći profit, ima svoje kratkoročne I dugoročne planove I vizije koje pokušava 
da sprovede u delo, ne boji se prepreka koje mu stoje na putu I ako čvrsto veruje u svoj 
plan ulazi u rizik s novim poslom ili proširavanje starog.

U   preduzeću   Expert   Still   zaposleni   nemaju   precizno   određen   posao   koji 

obavljaju već zavisnosti od obima posla rade prodajni, uslužni I transportni deo posla.
Što se tiče samog vrha menadžmenta preduzeća, sastoji se od vlasnika I direktora koji 
postižu da obave svoj poso na najbolji način koji umeju, ali svakako bi neko ko zna više 
o   preduzetništvu   uputio   na   nešto   ispravnije   I   pametnije.   Zaposleno   je   dvadeset   pet 
radnika koji obavljaju posao kao što je I rečeno da niko od njih nema konkretan zadatak 
već pomažu jedni drugima na svim poljima u preduzeću.

Nešto što najviše privlači kupce osim asortima koji nude je I odloženo plaćanje 

na rate koje firma nudi pa čak robu koja je na akciji, kupci koji preovladavaju su iz 
okoline Leskovca na udaljenosti do 60 km, a to što privlači kupce osim prodaje robe na 
rate je  prevoz sanitarije I ugradnja nameštaja.

Sa moje tačke gledišta pojavljivanje na naše tržište neke kompanije sa širim 

asortimanom I istim pogodnostima bi dovelo u velike probleme “Expert Still”.
Dobro   je   poznato   da   pojavljivanje   konkurencije   izaziva   zainteresovanost   kupaca, 
konkurenciji je dovoljno malo vremena da preuzme kupce I da u nastavku posluju na isti 
način kao naše preduzeće oni bi opstali a naše predzeće bi propalo u slučaju da ne 
sprovede neku strategiju I neku novu ideju za opstanak I suprotstavljanje.

Što se tiče ponude proizvođača koje ovo preduzeće nudi to su:

1. Kade:
- “ Favorit ”, “ Kolpa ” i “ Noks ”,

     

4

2.   Keramika:

         -   “   Ceramica Iberia ”, “ Keramika Kanjiža plus ”, “ Zorka keramika ”, “Polet”, 
“Keros ceramica”, “ Kai group ” i “ Vives ”,

3. Bojleri:
- “ Termorad ”, “ Gorenje “, “ Metalac “ I “ Končar”,

4. Slavine I baterije:
- “ Rosan”, “ Armal ”, “ Unitas “ i “ Welle ”,

5. Vodovod I kanalizacija

4

 http://www.expertstil.rs/index.php?page=asortiman

42

- “ Peštan “, “ Komak – M ”, “ Europlast ” i “ Metaplast “,

6. Sanitarija
- “ Srumica keramika ”, “ Keramika Mladenovac “ I “ Keramika Leskovac “.

Na ovoj strani vidimo jedan od dokaza da preduzeće posluje sa jednim od 

vodećih proizvođača u Srbiji I na prostorima bivše Jugoslavije

43

background image

ZAKLJUČAK

Karakteristike poslovanja ovog preduzeća su da je ono trenutno na vrhu piramide 

na tržištu u Leskovcu, izgradili su ime i čvrsto sede na stolici sa tri nožice koja lako 

može da se nagne na jednu stranu.

Poslovanje   trgovinskog   preduzeća   je   probijanje   kroz   masu     konkurencije   i 

pravljenje splava kako bi što duže ostali na površini, ali svakako i rizik da nas na toj 

plovidbi ne zadesi neka bura, cilj preduzeća je da stigne do kopna na koji će obezbedite 

sebi opstanak i truditi se da istraje do kraja.

Moj zaključak je da ko reskira taj i dobija, mozda ne iz prvog puta ali svaki rad i 

trud se isplati, svako kreira svoju sudbinu pa tako i sudbina preduzeća treba imati tim 

koji će da predloži a vlasnik da podrži stručni tim koji je verovatno na tom radnom 

mestu jer zna više o preduzetništvu od vlasnika, oni će pokrenuti nešto novo i boriti se 

za tu firmu.

45

LITERATURA

1. https://sr.wikipedia.org
2. Ž. Radosavljević, Trgovinski menadžment, Centar za edukaciju rukovodećih 

kadrova. (CERK), Beograd, 2006

3. www.znanje.org/
4. http://www.expertstil.rs

46

Želiš da pročitaš svih 47 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti