Karakteristike turističkog razvoja Dubaija
UNIVERZITET SINGIDUNUM
FAKULTET ZA TURISTIČKI I HOTELIJERSKI
MENADŽMENT
DIPLOMSKI RAD
Karakteristike turističkog razvoja Dubaija
Mentor:
Student:
Prof. dr Krunoslav Čačić
Milica Pralica
Br. indeksa: 218/2004
Beograd, 2010
2
Sadržaj:
Uvod ..........................................................................................................................................3
1. Faktori koji utiču na razvoj turizma (prirodni, dru
stveni i antropogeni) ................5
1.1 Prirodni Faktori .............................................................................................................. 5
1.2 Društveni i antropogeni faktori ..................................................................................... 7
2. Ekonomski i organizacioni uslovi za razvoj turizma ................................................. 12
2.1 Smeštajni kapaciteti ..................................................................................................... 12
2.2 Saobraćajni
uslovi ........................................................................................................ 16
2.3 Organizacija turizma na makro nivou ........................................................................ 18
2.4 Organizacija državnih organa nadležnih za turizam .................................................. 19
2.4.1 Odeljenje za turizam i trgovinu : licenciranje i kvalifikacija ........................... 20
3. Mere turističke politike
.................................................................................................. 23
3.1 Najznačajnije mere turističke politike u oblasti stimulisanja razvoja
turističke ponude
................................................................................................................ 23
3.1.1 Mere politike na razvoj turizma ......................................................................... 23
3.1.2 Kompanija za razvoj turističkih projekata u Dubaiju
....................................... 24
3.2 Najznačajnije mere turističke politike u oblasti finansiranja investicija
.................. 25
4. Karakteristike turizma Dubaija ................................................................................... 27
4.1 Vrste turizma koje su razvijene u Dubaiju ................................................................ 27
4.1.1 Šoping turizam..................................................................................................... 27
4.1.2 Kulturni turizam .................................................................................................. 27
4.1.3 Kongresni turizam ............................................................................................... 28
4.2 Turistička ponuda Dubaija
.......................................................................................... 29
4.3 Direktni uticaj turizma na privredni razvoj ................................................................ 32
4.3.1 Uticaj koji turizam ima na bruto društveni proizvod u Dubaiju....................... 35
4.3.2 Uticaj turizma na zaposlenost ............................................................................. 36
4.3.3 Uticaj turizma na regionalnu ekonomiju i zaposlenost ..................................... 36
4.3.4. Uticaj turizma na platni bilans ........................................................................... 38
4.4. Indirektni uticaj turizma na privredni razvoj ............................................................. 39
4.4.1 Investiranje u UAE .............................................................................................. 39
4.4.2 Tržište nekretnina ................................................................................................ 39
4.4.3 Strano ulaganje .................................................................................................... 39
4.4.4 Uticaj vlade .......................................................................................................... 40
4.5 Turistič
ko tržište........................................................................................................... 40
5. Ostvareni turistički promet
........................................................................................... 42
6. Održivi razvoj Dubaija ................................................................................................... 45
6.1 Projekat Smart City ...................................................................................................... 46
6.2 Projekat Palm Islands................................................................................................... 46
6.3 Strategijski plan za razvoj Dubaija kroz projekat Dubai World-a ............................ 47
6.4 Planiranje i uprav
ljanje korišćenjem zemljišta
........................................................... 47
7. Zaključak
.......................................................................................................................... 49
Literatura.............................................................................................................................. 51

4
mlade porodice itd.
2
Potrošači se sve više opredeljuj
u za daleke i atraktivne destinacije pa
stoga u poslednjih nekoliko godina sve više dobijaju na značaju destinacije Afrike, Azije
i Pacifika kao i Bliskog i Dalekog Istoka.
Moj rad će se upravo baviti proučavanjem turističke tražnje za destinacijom Dubai
koja je
u punom turističkom razvoju,
i nastavlja da se razvija u korak sa ovim promenama, da ih
prati ali i predviđa i utiče na njih.
Težiste privredne aktivnosti, a time i stvaranje vrednosti, već odavno je u najvećem broju
zemalja preneseno na uslužn
i sektor (service industries). Naravno, u ovome prednjače
vodeće ekonomske sile sveta, ali isti trendovi su evidentirani i u svim ostalim zemljama,
pa i siromašnim.
3
Većina zemalja koje su za cilj imale da postanu jedna od najprivlačnijih turističkih
dest
inacija, provele su decenije pokusavajući da izgrade infrastrukturu i reputaciju na
osnovu kojih će privući brojne turiste iz celog sveta. Neke i posle nekoliko godina
napora, nisu uspele da dospeju na listu najtraženijih turističkih destinacija. Dubai, je
za
razliku od prethodno navedenih zemalja, uspeo za vrlo kratak period, uz veliku podršku
vlade, da postane jedna od vodećih turističkih destinacija, koju godišnje poseti više od 10
miliona turista. Kao takav Dubai, odnosno karakteristike razvoja turizma
u Dubaiju će
biti glavna tema ovog rada.
Dalje kroz rad biće navedeni i objašnjeni ekonomski i organizacioni uslovi za razvoj
turizma, kategorizacija i broj smeštajnih kapaciteta, saobraćajni uslovi sa osvrtom na
vidove saobraćaja
zastupljene u Dubaiju. K
roz mere turističke politike biće objašnjeni
uticaj vlade i pojedinih ministarstava za turički razvoj Dubaija.
Biće reči i o direktnom i indirektnom uticaju na turizam, kao i turističkoj ponudi Dubaija.
Pred kraj rada govoriće se o ostvarenom turističkom prometu praćenom u periodu od
2000. do 2007. godine, kroz tabele i uz objašnjenje. Održivi razvoj Dubaija kao
neophodnost savremenog turizma.
2
Zivkovic R., Ponašanje i zaštita potrošača u turizmu, Univerzitet Singidunum, Fakultet za turistički i
hotelijerski menadžment, Beograd, 2007. godina, str. 82
3
Kancir R., Marketing usluga, Beogradska poslovna skola, Beograd 2007 godina, str 27
5
1.
Faktori koji utiču na razvoj turizma (prirodni
,
drustveni i antropogeni)
Prirodni faktori su polozaj, klima, flora, fauna i sl.
Drustveni faktori obuhvataju kulturno-istorijsko nasledje, drustvene manifestacije, siri
spektar antropogenih faktora. Dok su antropogeni faktori stanovnistvo, obicaji, kultura.
1.1 Prirodni Faktori
Ujedinjeni Arapski Emirati su federacija sedam naftom bogatih država(emirata): Abu
Dabi, Ajman, Dubai, Fudžairah, Ras al-Haimah, Šardžah i Um al-Kvain
. Graniči se sa
Omanom i Saudijskom Arabijom. Manjim delom Emirati izlaze i na Omanski zaliv.
Nalazi se između 22°50' i 26° severne geografske širine i između 51° i 56°25' istočne
geografske dužine.
4
Zemlja je uglavnom ravna peščana pustinja, izuzev na severu, gde se Hadžarske planine
uzdižu i do 2.081m iznad nioa mora. Leta su vrela i vlažna, a temperatura dostiže i 49°C.
Ali, o
d oktobra do maja, vreme je preko dana toplo i sunčano, a večeri su prijatno
prohladne.
4
www.wikipedia.org

7
U toku letnjih meseci od maja do septembra,
temperatura je poprilično visoka i dostiže i 50°C. U
najtoplijim mesecima (julu i avgustu) zbog visoke
temperature turisti provode manje vremena na
plaži, a više pored hotelskih bazena, u hladu. Hotel
Atlantis The Palm je toliko išao u korak ka
zadovoljenju potreba turista da je jedan deo obale
duž mora klimatizovan, odnosno postavljeni su
veliki rashladni uređaji,
kako bi gostima bilo
prijatno i na temperaturi od 50°C.
1.2 Društveni i antropogeni faktori
Stanovnici područja današnjih UAE krajem 18. i početkom 19. veka napadali su britanske
brodove u Persijskom zalivu i Indijskom okeanu. Britansko carstvo odgovorilo je 1819. i
nizom ugovora stavio države jugoistoka Arapskog poluostrva pod svoju kontrolu,
preuzimajući odbranu i spoljnu politiku, a ostavljajući unutrašnje uređenje uglavnom
nedirnutim.
Nakon britanskog povlačenja
1971. Katar i Bahrein
odlučili su se za
potpunu nezavisnost,
a ostalih sedam emirata za ujedinjenje.
Prva decenija nezavisnosti protekla je u znaku borbe dveju najvećih emirata,
Abu Dabija
i Dubaija oko stepena centralizacije. Godine 1979. postignut je dogovor o podeli najviših
funkcija u zemlji prema kojem mesto predsednika zauzima emir Abu Dabija, a premijera
emir Dubaija.
Nakon zaoštravanja političkih prilika u regiji početkom 80
-ih Emirati su se približili
zemljama Zapada, posebno SAD-u, iako nisu bezrezervno podržali napad na Irak 2003.
8
Glavni grad emirata Dubai
se takođe zove Dubai. Poznat je u svetu kao jedan od
najatraktivnijih turističkih destinacija.
9
Posle Šangaja, Dubai je grad sa najbržim razvojem, svakog dana se u proseku izgradi 800
novih stanova ili kuća
.
Grad je pun izuzetnih
nebodera,među kojima se ističe najviša zgrada na svetu,
Burj
Dubai, i tehnološki najnaprednija zgrada na svetu, The Pad, koja je u izgradnji. Ova
zgrada je osmišljena po principu iPod-
a i ima najsavremeniju opremu koja ima moć da
promeni interior stana i pogled kroz prozor kako god poželite.
8
www.wikipedia.org
9
www.wikipedia.org
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti