1

Univerzitet u Novom Sadu

Pedagoški fakultet Sombor

SEMINARSKI RAD

PRIRODNE NAUKE II

Tema: Kancer

      Mentor :                                                                          Studenti:     

Doc. Dr Danijela Petrović                                                  Ivana Damjanović  11/1/047

                                                                                                Teodora Laušev  11/1/043

2

Sadržaj

Uvod .......................................................................................................................3

Karcinom dojke .......................................................................................................5

Karcinom jajnika .....................................................................................................6

Karcinom grlića materice ........................................................................................7

Karcinom želuca ......................................................................................................8

Karcinom gušterače ..................................................................................................8

Karcinom jednjaka ....................................................................................................9

Karcinom bubrega ...................................................................................................10

Karcinom creva .......................................................................................................11

Karcinom jetre .........................................................................................................12

Karcinom bešike ......................................................................................................12

Karcinom štitnjače ...................................................................................................13

Karcinom pluća ........................................................................................................13

Karcinom prostate ....................................................................................................14

Karcinom penisa .......................................................................................................15

Karcinom testisa .......................................................................................................16

Karcinom jezika ........................................................................................................16

Literatura ...................................................................................................................18

background image

4

Kancerogenost predstavlja potencijal neke tvari da izazove genetska oštećenja u ćeliji koja će 
dovesti do nekontrolisanog rasta ćelije tj. raka.

Nastanak tumora 

Uzrok najvećeg broja tumora nije poznat: Ipak za određene faktore se danas pouzdano zna da su 
uzročnici stvaranja tumora, a to su, pušenje, UV zračenja, određeni virusi. Sam proces nastanka 
tumora događa se već na molekulskoj razini, tj. poremećaji kontrolnih bjelančevina imaju svoju 
podlogu u oštećenjima gena koji te proteine i stvaraju. Oštećenje gena može nastati na dva 
načina:

kao posljedica vanjskih kancerogenih faktora (hemijski, fizikalni, mehanički, virusni 
agensi)

kao posljedica spontanih mutacija u organizmu.

Nastanak tumora se ne događa u jednom tačno određenom trenutku ili u kratkom vremenskom 
razdoblju. To je proces koji se sastoji od niza promjena na genotipskoj i na fenotipskoj razini. Taj 
niz promjena koji vodi od zdravog stanja ćelije do pojave tumora najčešće traje mjesecima i 
godinama.

Metastaze

Metastaze su sekundarno nastale promjene, presadnice koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i 
nalaze se u udaljenim tkivima. Metastaziranje je jedan od najvažnijih karakteristika zloćudnosti, 
iako svi zloćudni tumori ne metastaziraju.

Paraneoplastični sindrom 

To je skup simptom i znakova bolesti koji nisu dio kaheksije i ne mogu se objasniti bilo lokalnim 
bilo udaljenim rastom tumora, bilo njegovom hormonskom aktivnošću. Najčešće se javlja kao 
hiperkalcemija i Cushingov sindrom.

TNM klasifikacija 

Jedan od načina određivanja težine stadija raka zasniva se na određivanju veličine primarnog 
tumora (T), opsegu širenja u regionalne limfne čvorove (N) i prisutnosti ili odsutnosti metastaza 
(M). Osim ovog oblika procjene težine bolesti postoje još i histološke i citološke (npr. 
Papanicolaou-test ili Papa-test) metode procjene i dijagnostike, kao i biohemijske pretrage na 
karakteristične tumorske markere.

5

Prognoza bolesti 

Dobroćudni tumori su najčešće promjene s dobrom prognozom za život. Zloćudne promjene 
mogu biti izlječiva bolest ako se otkriju u ranom stadiju i ako odmah zatim uslijedi odgovarajuća 
terapija. Terapija malignih tumora često ne uspijeva u potpunosti izliječiti bolest, ali može 
produžiti životni vijek, najčešće se radi o nekoliko godina života. Ohrabrujući rezultati na polju 
liječenja malignih tumora u zadnjem desetljeću govore u prilog aktivnoj borbi čovjeka protiv 
zloćudnog tumora.

Karcinom dojke 

Karcinom dojke je najčešći karcinom koji pogađa žene. Kod ove bolesti dojka je topla, crvena s 
primjetnim otokom. Najčešći faktor rizika su nasljedni geni, ali postoje i drugi rizični faktori, kao što su: 
prekomjerna tjelesna težina, odsustvo rađanja ili rađanje u starijim godinama, te rani početak 
menstrualnog ciklusa. Postoje slučajevi pojave karcinoma dojke i kod muškaraca, ali su vrlo rijetki. 
Najrizičnija dobna skupina žena koje obolijevaju od ovog karcinoma su žene od 30 do 60 godina života. 
Kod žena koje su u prošlosti imale karcinom maternice, jajnika ili debelog crijeva, također postoji veći 
rizik od pojave karcinoma dojke. Prekomjerna tjelesna težina, prehrana bogata mastima, pušenje i 
konzumiranje većih količina alkohola također su faktori rizika za pojavu ove bolesti.

Najčešće pacijentice same uočavaju pojavu kvržica ili većih masa u dojci ili u pazušnoj jami, koje su tvrde, 
čvrste, nepravilnih rubova, ali bezbolne. Moguće su i promjene u boji kože dojke, veličini i obliku dojke, 
te pojava iscjetka iz bradavice. Iscjedak je obično žuta, gnojava tekućina ili krv. Primjetne su i naglašene 
vene po dojkama, crvenilo i promjene na bradavicama, kao što je uvučenost bradavica ili naboranost i 
ljuštenje bradavica. 

U naprednim stadijima bolesti moguće su i pojave ranica na koži dojke, retrakcija (uvlačenje) dojke, jaka 
bol u dojci, otok na jednoj strani dojke, otok i bol u ruci i naglo mršavljenje.

Ova bolest ima 4 stadija. U prvom stadiju tumor je manji od 2 cm i nema udaljenih metastaza, a čvorići 
nisu involvirani. U drugom stadiju bolesti tumor je velik do 5 cm, čvorići također nisu involvirani i nema 
udaljenih metastaza. Tijekom trećeg stadija bolesti tumor raste preko 5 cm, bez udaljenih metastaza, a 
tumor invadira u kožu. U četvrtom stadiju bolesti tumor nažalost ima udaljene metastaze.

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti