VELEUČILIŠTE LAVOSLAV RUŽIČKA U VUKOVARU
STUDIJ FIZIOTERAPIJE
RAK DOJKE
-
najčešći uzrok smrti u RH
Vukovar,25.01.2010.
1
1.SADRŽAJ
2.Sažetak
3
3.Uvod
4
4.Razrada teme
5
4.1.Statistika raka dojke u Republici Hrvatskoj
5
4.2.Uzroci i rizici
5
4.3.Simptomi
7
4.4.Dijagnostičke metode
7
4.4.1.Samopregled dojki
7
4.4.2.Klinički pregled i palpacija dojki
8
4.4.3.Ultrazvučni pregled
8
4.4.4.Mamografija
8
4.5.Klasifikacija raka dojke
8
4.6.Terapija raka dojke
8
4.6.1.Operativni zahvat
9
4.6.2.Radioterapija
9
4.6.3.Kemoterapija
9
4.7.Uloga fizioterapeuta kod raka dojke
10
5.Zaključak
11
6.Popis literature
12
1.SAŽETAK
2
Rak dojke je najčešći zloćudni
i cjelini, koji nastaje kad normalne
promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se
i uništavati okolno zdravo
. Broj oboljelih žena raste s dobi i u
zbog
. Dojka se sastoji od žljezdanog i potpornog tkiva. Žljezdano tkivo čine
mliječne žlijezde i mliječni kanali, a potporno čine masno i vezivno tkivo. Najveći broj
karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima
usmjerenim prema
(pazušnoj jami). Zloćudni tumori dojke najčešće su epitelnog
porijekla. Mogu nastati iz
kanalića (90%) ili epitela režnjića (10%), a oba se dijele na
one koji nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajući
in situ
) i na one koji su se probili
(infiltrirajući).
4.RAZRADA RADA
4
4.1.Statistika raka dojke u Republici Hrvatskoj
Prema podacima Registra za rak Hrvatske (
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
), godišnje u
Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 žena. Rak dojke je i najčešći uzrok smrti od raka
žena u Hrvatskoj, godišnje umire preko 800 žena. Očekuje se daljnji trend porasta broja
oboljelih u Hrvatskoj. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, ali
mogu i žene mlađe dobi. Zemlje koje su rano počele s organiziranim programima ranog
otkrivanja (
i
)
već imaju prisutan pad smrtnosti.
U Hrvatskoj je
.
počela provedba nacionalnog
programa prevencije raka dojke, u
kojem su sve žene u dobi 50 do 69
godina bile pozvane na preventivni
mamografski pregled. Cilj programa
je smanjiti smrtnost od raka dojke za
najmanje 25%. Od raka dojke mogu
oboljeti i
, ali je rak dojke
stotinu puta češći kod žena, nego u
muškaraca.
Slika 4.1.Graf učestalosti nastanka raka dojke kod žena
4.2.Uzroci i rizici
raka dojke nije poznata. Jedan od
glavnih čimbenika rizika je nasljednost, a dva
odgovorna za nasljedni rak dojke (otkriveni
i
Brest Cancer 1
i
Brest Cancer
2
, odnosno
Ženama koje naslijede poremećaj prijeti velika
opasnost da obole, prema nekim stručnjacima i do
80%.
BRCA-1 ujedno povećavaju i rizik
. Kod više od polovice žena bolest
se pojavi do pedesete godine, a kod nekih čak u
tridesetima. Gene može prenijeti bilo koji roditelj i
vjerojatnost da ih djeca naslijede je 50:50.
Slika 4.2.Nasljedni geni odgovorni za rak dojke
U rizičnoj su skupini:
5
4.3.Simptomi
Rak dojke je u početnom stadiju obično bezbolan i asimptomatičan. Osobitu pažnju treba
obratiti na
pojavu kvržice (čvora), a koja ne boli, čvrsta je do tvrda, nije pomična i ima
nepravilne rubove (koju više od 80%
otkrije samopregledom)
otvrdnuća ili tvrda mjesta na dojci
novonastale promjene u veličini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj)
novonastalo raznoliko ponašanje dojki prilikom podizanja ruke ili bolovi (koji nisu
povezani s početkom mjesečnice)
zadebljanje ili izbočenje jedne dojke
iznenada nastalo crvenilo jedne dojke
koje ne nestaje, ili
plavičaste boje
uvlačenje kože ili izgled narančine
kore (zadebljana koža s uvučenim
mjestima)
promjene na koži
iscjedak iz bradavice i to vodenasti,
gnojni ili sukrvavi, jantarnožuti,
svjetlocrveni i smeđecrveni (u 3-5%
slučajeva radi se o raku u izvodnim
kanalima)
promjene na koži u okolini bradavice
nepoznatog uzroka
neobjašnjive bolove u
Slika 4.4.Nastanak raka dojke
4.4.Dijagnostičke metode
4.4.1.Samopregled dojki
Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mjesečno trebale pregledati dojke i to
neposredno poslije mjesečnice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.
Treba stati ispred zrcala, ruke ispružiti niz tijelo, a zatim ih podignuti. Provjeriti da li
su dojke simetrične i bez udubljenja ili promjena
na koži bradavica.
Nježno pritisnuti bradavice i provjeriti da li izlazi
kakav iscjedak.
7
Leći na leđa, ispod lijevog ramena staviti jastuk, a lijevu ruku ispod glave. Ispruženim
prstima desne ruke kružnim pokretima opipati unutarnju polovicu lijeve dojke,
pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini.
Lijevu ruku zatim ispružiti uz bok, pa pregledati vanjsku polovicu dojke, pokretima
odozdo prema sredini.
Slika 4.5.Samopregled
4.4.2.Klinički pregled i palpacija dojki
Najvažnija dijagnostička metoda, koja podrazumijeva uzimanje obiteljske
i
detaljnu
obiju dojki i pazušnih jama u različitim položajima od strane iskusnog
specijalista.
4.4.3.Ultrazvučni pregled
Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju više žljezdanog
tkiva.
dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica (da li je riječ o
ili
tumoru). Ako je potrebno, u slučaju sumnjive kvržice, pomoću vrlo tanke
može se učiniti
ciljana
i citološki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno, nije bolna, niti su moguće
komplikacije.
4.4.4.Mamografija
pretraga (danas se koristi samo pedeseti dio
doze zračenja potrebne u početku) kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da
bi se mogle napipati. Mamografski pregled u većini slučajeva nije bolan. U mladih žena
žljezdano tkivo zauzima gotovo cijelu dojku i mamografska
slika je prilično nejasna, stoga je uobičajeno da nema razloga
(osim iznimno) snimati dojke žena mlađih od 35 godina. Prvu
mamografiju tzv. bazični (inicijalni)
savjetuje se
napraviti ženama između 38. i 40. godine, a zatim ženama
starijim od 40 godina jednom godišnje. U žena u dobi od 50-69
godina preporuka je mamografiju napraviti minimalno jednom
u dvije godine. Mamografija obuhvaća dvije snimke dojke uz
maksimalno stlačivanje dojki (pritiskom na dojku
4.6.Mamografija
kompresijskom pločom), snimku dojke sprijeda te s njezine bočne strane, koje prikazuju
njezinu građu i sumnjiva mjesta. Unatoč nezamjenjivosti mamografije u ranom otkrivanju i
najmanjih karcinoma, važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20%
karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. U Hrvatskoj
se radi dogovora za mamografiju treba javiti svom izabranom
obiteljske medicine ili
.
Kod suspektnih nalaza dijagnostika se proširuje na
i citološku analizu dobivene
, te histološki pregled dobivenog tkiva, kao i pregledi radi isključenja
bolesti (
pluća,
jetre, RTG
, kraniogram). Kao
pomoćna metoda u dijagnosticiranju raka pomaže i mjerenje
. Tumorski
marker
dobro prati širenje karcinoma dojke, ali zbog slabe osjetljivosti ne pomaže u
ranom otkrivanju raka dojke. Detaljnije pretrage koje se koriste samo rijetko su
(MR),
.
4.5.Klasifikacija raka dojke
Nakon
, a prije
je potrebno klasificirati prema
) sustavu i pacijenticu razvrstati prema stadiju bolesti.
8
Adjuvantna terapija -oblik sistemnog liječenja nakon lokalnog (koji je najčešće
kirurška operacija), a cilj je iskorijeniti mikrometastatska žarišta bolesti)
Neoadjuvantna terapija - ili primarna kemoterapija, kojom se nastoji postići smanjenje
tumorske mase, kako bi kirurški zahvat bio manji, a obično se primjenjuje u nekoliko
ciklusa
Palijativna terapija- njezin je cilj produljenje života, odnosno smanjenje simptoma
bolesti. Nastoji se postići potpuna ili djelomična remisija bolesti (nestanak bolesti ili
značajno smanjenje tumorske mase) i obično se primjenjuje dok god postoji terapijski
odgovor.
4.7.Uloga fizioterapeuta kod raka dojke
Uloga fizioterapije u bolesnica s mastektomijom od izuzetne je važnosti i ogleda se u fizičkoj
i psihičkoj rehabilitaciji žene. Fizioterapija nakon mastektomije sprječava postoperativne
komplikacije, pojavu limfedema i posturalnih deformacija, te priprema pacijenticu za
uključivanje u svakodnevne životne aktivnosti
primjenom fizioterapijskih postupaka u
funkciji disanja, pokretljivosti ramena, tonusu
i jakosti muskulature ramenog pojasa,
provođenjem vježbi mišića ruke, vježbi opsega
pokreta vratne kralješnice, primjenom limfne
drenaže, hidrogimnastike, elektroterapije, te
edukacijom pacijentica u vrhu ponovne
uspostave optimalne tjelesne funkcije.
Slika 4.7.Simbol „Lige protiv raka dojki“
10
5.ZAKLJUČAK
Operacija odstranjenja dojke duboki je rez u životu žene. Najveći problem operiranih žena je strah od
toga da će se rak vratiti te strah da ne budu prihvaćene kao žene. Ako se u bolesnice s operabilnim
rakom može izvesti poštedna operacija, dojka će biti očuvana. Međutim, u nekih je bolesnica
potrebna mastektomija poslije koje ostaje asimetrija prsnog koša.Zato najveću važnost pridodajemo
upravo samopregledu dojki,jer ako otkrijemo kvrzicu koja je sam počtak raka dojke,imamo dovoljno
vremena pravovaljano sve izliječiti.Takvo liječenje ne stvara nikakve tjelesne deficite,a i spriječava
daljnje širenje te nastanak malignog raka dojke.Također se predlaže i kontole kod liječnika osobito ko
rizičnih skupina žena.Ove bolesti se ne traba sramiti i ne treba ju zanemarivati sa mišljenjem:“ma
proći će to“,nego treba ozbiljno shvatiti svaku promjenu u dojci,jer je upravo ova bolest vodeća po
smrtnosti žeena u Republici Hrvatskoj.
Vjerujemo da je mnogim ženama poznato kako je
Ministarstvo zdravstva RH pokrenulo veliku akciju preventivnih pregleda dojki mamografijom po
dobnim skupinama na koju se sve žene koje dobiju poziv trebaju odazvati. Neke od njih morat će otići
na dodatne pretrage ultrazvukom, kako bi se još bolje razjasnile otkrivene ili nejasne promjene na
mamografiji.
Ovom temom o raku dojke, nije nam bila namjera uplašiti žene kako mogu oboljeti od raka dojke i
koliko je to opasno, već nam je namjera bila potaknuti ih na veću brigu o vlastitom zdravlju, o
preventivnim pregledima dojki kod liječnika , čime se jedino može za sada , izbjeći velika smrtnost od
ove pritajene, podmukle i opake bolesti koja nam odnosi kad je kasno otkrivena u zadnje vrijeme sve
više žena i to u mlađoj dobi, ispod 40 godina života.
11
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
