Karoserija vozila
KAROSERIJE MOTORNIH VOZILA
SADRŽAJ
UVOD....................................................................................................................................
1. KAROSERIJA PUTNICKOG AUTOMOBILA ................................................................... 1
2. PODELA KAROSERIJE .................................................................................................. 2
3. VRATA PUTNI
Č
KOG AUTOMOBILA.............................................................................. 7
4. GLAVNE I DRUGE KOMANDE....................................................................................... 9
5. PREGLEDNOST PUTA I AERODINAMI
Č
NOST........................................................... 10
6. KOMFOR PUTNIKA ...................................................................................................... 12
7. POSTUPAK PROJEKTOVANJA SKICE ....................................................................... 13
1

1. KAROSERIJA PUTNICKOG AUTOMOBILA
Karoserija
putni
č
kog automobila služi za smeštaj i zaštitu od spoljnih uticaja
voza
č
a, putnika i prtljaga. U nju se
č
esto smeštaju i neki agregati i sklopovi vozila
(pogonski agregati, rezervoar, elektri
č
ni ure
đ
aji i dr.). Karoserija je i zna
č
ajan parametar
pasivne bezbednosti vozila.Postoji veliki broj razli
č
ltih vrsta i tipova karoserija putni
č
kih
automobila. Njihova klasifikacija može da se vrši u odnosu na razli
č
ite parametre. Sve
karoserije mogu da se grade kao zatvorene, otvorene i one koje se mogu zatvarati i otvarati.
U odnosu na broj redova sedišta dele se na:
jednoredne
(naj
č
eš
ć
i slu
č
aj kod
turisti
č
ko-sportskih tipova),
dvoredne
(naj
č
eš
ć
i slu
č
aj gradnje) i
troredne
(automobili koji
se grade skoro isklju
č
ivo po narudžbini).
U odnosu na broj vrata postoje karoserije sa
dvoja, troja,
č
etvoro, petoro i šestoro
vrata
.
Samonose
ć
e karoserije obezbe
đ
uju ve
ć
u krutost uz manju masu. Me
đ
utim, one
imaju i dva nedostatka: teža i skuplja proizvodnja i problem prigusenjia buke i vibracije
koji se prenose od neelasti
č
no oslonjenih masa.Prvi nedostatak se eliminiše velikim
serijama koje se proizvode u dužem vremenskom periodu.
Velika konkurencija na tržištu i brži razvoj automobilske tehnike i tehnologije
name
ć
u potrebu
č
eš
ć
ih izmena modela,što opet isti
č
e problem skupe proizvodnje.
Savremena rešenja samonosecih karoserija idu na primenu tzv. modulskog sistema u
projektovanju i izradi. Time se prelaz na novi model rešava izmenom samo jednog modula
(dela) karoserije. Drugi nedostatak se eliminiše primenom izoliraju
ć
ih sredstava u
elementima za vezu neelasti
č
no oslonjenih masa i karoserije.
Polunose
ć
e karoserije (nose
ć
i sistem se sastoji od posebnog okvira i karoserije) se,
takodje, koriste na putni
č
kim automobilima. Primena posebnog okvira: smanjuje nivo
buke, (umeštanjem prigušnih elemenata izme
đ
u okvira i karoserije), pojednostavljuje
proces sklapanja, olakšava prelazak na novi model izmenom samo karoserije (a ne i
okvira), omogu
ć
uje uproš
ć
enje i ubrzavanje procesa eksperimentalnog usavršavanja.
Izbor karoserije, pri projektovanju, zavisi od ve
ć
eg broja uticajnih faktora kao što
su: obim (broj) vozila koji
ć
e se proizvesti, broj modifikacija koji se predvi
đ
a, u
č
estanost
promene modela, raspoloživa proizvodna oprema, kvalifikaciona struktura radnika,
3
tradicija u proizvodnji, transport i skladište, ukus potroša
č
a, cena, raspoloživi materijal,
sistem održavanja, patenti i dr.
U odnosu na koriš
ć
enje visine karoserije za prijem optere
ć
enja karoserije putni
č
kih
automobila se dele na ravne i prostorne. U ranvne spadaju otvorene, a u prostorne-
zatvorene karoserije.
2. PODELA KAROSERIJE
Prostorni sistemi u zavisnosti od koriš
ć
enja oplate za prijem optere
ć
enja dele se na
:
Rešetkasti sistem
je krut sistem, sastavljen od masivnijih nosa
č
a sa
zatvorenim i otvorenim kutijastim presecima. Optere
ć
enja se prenose samo
preko tih nosa
č
a. Oplata se izra
đ
uje od lakih legura ili plastike (primer, vozilo
"Trabant"). Osnova je od istih nosa
č
a i panela. Spoj gornjeg i donjeg dela se
izvodi razdvojivom ili nerazdvojivom vezom.
Skeletni sistem
je, ustvari, razvijeni rešetkasti. Optere
ć
enja primaju i nosa
č
i i
oplata. Kod ovog sistema mora da se koristi isti materijal i za nosa
č
e
(rešetku) i za oplatu. U osnovi paneli, tako
đ
e, primaju optere
ć
enja. Primer
ovakve karoserije je karoserija vozila "Golf" Sl. 1.
Slika br. 1
Panelni sistem
se sastoji od spoljne i unutršsnje oplate (panela) koji se tako
spajaju da zajedno primaju optere
ć
enja. U donjem delu u panele se ugra
đ
uju
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti