Ministarstvo sigurnosti
Agencija za školovanje i stručno usavršavanje
kadrova Mostar
Kartografski prikaz terena
Rukovanje naoružanjem
Februar, 2016.godine
Kadeti: Vlatko Petković, Rogač Božo, Vedran Radić
Mentor: Deni Jelovac
Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Mostar
2
SADRŽAJ
Uvod 3
Svojstva karte 5
Prikaz reljefa 6
Prikaz vodene mreže 4
Prikaz rastinja I geološkog sastava područja 5
Podjela geografskih krti na listove 6
Zaključak……………………………………………………………………………………………………………………………..14
Literatura……………………………………………………………..…………………………………………………………....15
Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Mostar
4
Slika 1. Karta svijeta
Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Mostar
5
Svojstva karte
Karta je medij za pohranu i prijenos informacija, slično kao što su to tekstualne publikacije,
radio i televizija. Međutim, karta se od spomenutih medija razlikuje po tome što se na njoj
mogu na najbolji način; istodobno, prikazati prostorni odnosi objekata. Osim toga na njoj se
mogu izvoditi mjerenja položaja, dužina i površina objekata, što se naziva kartometrija.
Međutim, karta nije slika stvarnosti, već njen uopšteni ili generalizirani znakovni model, koji
nam dočarava tu stvarnost. Svojstva karte su tačnost, sadržajna potpunost i estetska
oblikovanost. Prostorna određenost, jednoznačna određenost položaja, oblika i veličine
pojedinog prostornog objekta u ravnini i uzajamnih odnosa svih objekata osigurava se
načinom preslikavanja ili kartografskom projekcijom. Poznato je da zakrivljenu površinu
Zemlje (aproksimiranu elipsoidom ili kuglom) nije moguće preslikati u ravninu bez
deformacija, pa je karta na poznati određeni način deformirani prikaz stvarnosti. Lagrangeova
ekvatorijalna projekcija, Gilbertova projekcija, Matematička kartografija je grana
kartografije koja proučava teoriju kartografskih projekcija, tj., načine preslikavanja
zakrivljene Zemljine polulopte i ostalih nebeskih tijela na ravninu. Cilj izučavanja
kartografskih projekcija je stvaranje matematičke osnove za izradu karata, koje imaju
praktičnu primjenu u kartografiji, geodeziji, geografiji, astronomiji, navigaciji i ostalim
srodnim znanostima. Kartografske projekcije se upotrebljavaju za prikazivanje određenog
dijela ili cijele Zemljine plohe sa što manjim deformacijama. Čim je prikazano područje
manje, to se očekuju i manje deformacije projekcije. Danas postoji nekoliko stotina
kartografskih projekcija. U svakoj se projekciji za prikaz Zemljine polulopte koristi mreža
meridijana i paralela. Kod starijih zapisa početni meridijan je pariški a kod novijih Grinički.
Kod nas se koristi grinički meridijan kod kojeg je osnovna podjela na zemljovide 1:100000.
Svaka takva karta je nazvana po najvećem mjestu kojeg podjela obuhvata i dodat mu je redni
broj podjele.
