1

UNIVERZITET U NIŠU

FILOZOFSKI FAKULTET

Seminarski rad

Katarza kod Aristotela – O kakvoj vrsti pročišćenja 

govori Aristotel?

Student: Jelena Kostić                                                          Profesor: Dušan Milenković

2

Katarza kod Aristotela – O kakvoj vrsti pročišćenja govori Aristotel?

Iako Aristotel nikada nije detaljno objasnio pojam 

katarze

, pa samim tim nije ni razvio 

konkretnu teoriju katarze, mnogi filozofi i tumači Aristotelovih spisa trude se uđu u srž ovog 
pojma i otkriju šta je pod njim Aristotel razumevao.

Pojam katarze se pojavljuje u Aristotelovom delu  

Poetika

, ali odlomke o njoj možemo 

pronaći i u Aristotelovoj osmoj glavi 

Politike 

i kao i u definiciji straha i sažaljenja u 

Retorici

. Da 

bismo razumeli pojam katarze, moramo prvo da razumemo pojam tragedije. Iako se za antičku 
tragediju   smatrala   gotovo   svaka   predstava,   bilo   sa   srećnim   ili   nesrećnim   krajem,   koja   se 
prikazivala prilikom nadmetanja pesnika za vreme praznika Velikih Dionisija, Aristotel je ipak 
smatrao   da   je   tragedija,   u   književnom   smislu,   najviše   uspešna   ukoliko   ima   nesrećan   kraj. 
Nesrećan kraj budi dublje emocije i tera nas na razmišljanje, stavljamo sebe “u kožu” glavnih 
aktera i pitamo se šta bismo mi uradili da smo na njihovom mestu. Komedija na taj način ne 
može da deluje na naš duh. U ovom radu ćemo razmatrati samu prirodu katarze kao pročišćenja 

osećanja

 koja se javljaju kod gledalaca tokom posmatranja tragedije i pokušaćemo da odredimo 

kakvu vrstu pročišćenja je Aristotel imao na umu.

Uopšte, Aristotel se u 

Poetici

 pita kakvo treba da bude jedno pesničko delo, šta ga čini 

lepim, od kakvih se delova sastoji i koje su njegove karakteristike i osobenosti. On kaže da 
postoje   dva   prirodna   uzroka   u   ljudskoj   prirodi   koja   su   izvor   pesničke   umetnosti

1

  a   to   su 

podražavanje i osećaj za harmoniju i ritam. Od svih bića na svetu, čovek najviše podražava 
prirodu, tako saznaje svet oko sebe i uviđa lepotu prirode. Ljudi vole da gledaju podražavanje 
prirode, pa Aristotel navodi koliko ljudi uživaju kada posmatraju naslikanu prirodu. Čak iako taj 
predeo možemo da posmatramo uživo, mi se divimo podražavanju na slici. Isto tako, volimo da 
gledamo ružne stvari iz prirode koje su lepo osikane - ne smeta nam ni takva vrsta podražavanja 

1

 Aristotel, 

Poetika

, Kultrura, Beograd 1955.god, str. 8-9.

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti