SVEU
Č
ILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET
UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY
Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy
Ka
č
i
ć
eva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA
Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081
DIPLOMSKI RAD
Katastarski i zemljišnoknjižni propisi
kroz povijest
Izradio:
Valter Vlah
III 2652
Savska 36
Zagreb
Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roi
ć
Zagreb, svibanj 2000.
SAŽETAK
U ovom diplomskom radu prikazani su katastarski i zemljišnoknjižni propisi, koji su se
koristili na podru
č
ju Republike Hrvatske. Navedene su osnovne karakteristike propisa
koje su definirale zna
č
aj, svrhu, na
č
in vo
đ
enja i održavanja navedenih evidencija.
Prikazani su i ostali zakonski propisi koji su svojim odredbama utjecali a ponekad i
odre
đ
ivali glavne smjernice za vo
đ
enje i održavanje katastra zemljišta i zemljišne knjige.
ABSTRACT
This work is an overview of cadastral and groundbook regulations used on teritory of
Republic of Croatia over the years. Basic characteristics of regulations which defined
meaning, purpose and managing of mentioned institutions are shown, together with the
rest of the legislative regulations which influenced, and sometimes defined the way that
cadastre and groundbook were managed by.
2
1. Uvod
Katastar zemljišta
javni registar podataka o zemljištu, skup grafi
č
kih i pisanih dokumenata u kojima je
prikazan odre
đ
en broj informacija o svakom to
č
no definiranom dijelu zemljišta (ozna
č
en
posebnim brojem i nazivom katastarske op
ć
ine) i o nekretninama koje su trajno spojene na
površini ili ispod nje.
S obzirom na strukturu informacija i na
č
in na koji se one prikazuju u dokumentaciji imamo
više vrsta katastra:
•
Klasi
č
ni evropski parcelarni katastar,
•
Thorrensov katastar,
•
Register Deeds.
Katastar prema svrsi kojoj služi u pojedinim zemljama dijeli se na:
•
porezni (fiskalni) katastar,
•
pravni katastar,
•
tehni
č
ki katastar,
•
višenamjenski (polivalentni) katastar.
Zemljišna knjiga
javni registar podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.
Registar u kojemu se upisuju stvarna prava na nekretninama i imaju dokaznu snagu javnih
isprava kao i katastar.
Navedene osnovne zna
č
ajke katastra i zemljišne knjige, mijenjale su se slijedom
povijesnih zbivanja u razli
č
itim državnim oblicima. Svaki državni oblik donosio je svoje
propise (patente, instrukcije, zakone, pravilnike, upute, naredbe) kojima je odre
đ
ivao
na
č
ela i svrhu te ure
đ
ivao sadržaj katastra i zemljišne knjige.
Zadatak ovog diplomskog rada je pregled objavljenih propisa kroz povijest do današnjih
dana. Tim pregledom prikazana je svrha i zna
č
aj osnivanja, osnovna na
č
ela i sadržaj
katastra i zemljišne knjige, te ustroj vlasti upravljanja tim institucijama. Dijelom su
navedeni i propisi koji su svojim odredbama zadirali, a ponekad i odre
đ
ivali na
č
in
održavanja navedenih evidencija.
3
2. Povijesni pregled
Tijekom 18. stolje
ć
a zemljište u Europi izuzevši slobodne gradove, bilo je u vlasništvu
vlastele. Podložnici (kmetovi) mogli su samo uživati ovu zemlju odnosno morali su
obavljati stalne teške poslove (rabote) i davati razli
č
ite da
ć
e i podavanja. Zemlja koja je bila
dodjeljena kmetu na uživanje je njegovo selište-sesija (u starijim hrvatskim urbarima
"selo"), dok se za naselbinu od više ku
ć
a, upotrebljavao naziv vas, ves, vasnica. Svako
selište (sesija) sastojalo se iz potku
ć
nice (ku
ć
a s ku
č
ištem-dvorište) i vanjskog zemljišta
(oranice i livade). Oni koji su imali polovicu,
č
etvrtinu ili osminu sesije imali su i manje
zemlje, a oni koji su imali manje od osmine sesije ili samo ku
ć
u bez drugog zemljišta zvali
su se željiri (stanari, hižari - ne mogu živjeti od svog zemljišta, te su obrtnici ili nadni
č
ari).
Vanjsko zemljište bilo je razli
č
ite veli
č
ine ne samo prema sesiji, nego i po županijama i
pojedinim kotarima, a veli
č
ina se odre
đ
ivala i prema vrijednosti i plodnosti zemlje (Krbek
1922).
Zbog sve ve
ć
e samovolje vlastele izbijale su
č
este pobune kmetova, pa je državna vlast
po
č
ela donositi norme koje su ure
đ
ivale kmetske odnose. Sustavno i povoljnije za kmetstvo
su se po
č
eli ure
đ
ivati ti odnosi u doba carice Marije Terezije uz veliki otpor doma
ć
e
vlastele. Te naro
č
ite naredbe i propise, koji su ure
đ
ivali kmetske odnose nazivali su se
"Urbarima".
Prvi op
ć
eniti urbari za vladavine Marije Terezije bili su:
a) Slavonski urbar Marije Terezije
Urbarska naredba iz 1756.
b) Hrvatski urbar Marije Terezije
Prvo na
č
elno previšnje riešenje ob urbarskom ure
đ
enju županije
Križeva
č
ke-
dekretom br.622/1775.
Prvo na
č
elno previšnje riešenje ob urbarskom ure
đ
enju županijah Zagreba
č
ke i
Varaždinske-
dekretom br.2467/1775
.
Kona
č
na naredba o urbarskom uredjenju Hrvatske
Intimat kr. ug. vie
ć
a br.7145/1780.
Urbarium
§.1. Pokehdob vsakoja
č
ke da
ć
e, i službe urbarijalske k seliš
ć
a naredjenju
moraju se prispodobiti, seliš
ć
e pako neje vsigder jednako, nego k kotara stališu,
i k drugoj kakvoj goder sela onoga hasni ali kvaru mora se primeriti;zato vu ovom
(selu N.)grunt iliti funduš nutrnji celoga seliš
ć
a kmetskoga, to je hižno mesto,
dvoriš
ć
e, vrt i škeden na dve požunske drvenke setve prostran biti mora, tak, da
ako kaj vu ovoga funduša širini od dveh požunskih drvenkih bi sfalelo, ono se vu
zvunskim pristojališ
ć
u, to je, iz oraneh zemelj ali senokoš mora pridati. Kaj se
pako goder od dveh požunskih drvenkih više najde, ono se k oranem zemljam, ali k
senokošam pridati mora. Ako bi pako širina grunta za jednu samo štrtinku od dveh
ožunskih drvenih veška bila, zbog malo
ć
e dugovanja preštimati se nemora.
p
Ova naredba sadržavala je osnove urbarskog ure
đ
enja zemlje u vrijeme vladavine carice
Marije Terezije.
Tim ure
đ
enjem kmetskih odnosa imalo se naro
č
ito paziti da podložnici za uzdržavanje stoke
dobiju dovoljno paše. Jednako su imali za svoju vlastitu potrebu dobiti i dovoljno ogrjevnog
5
Slika 2. List Grimanijevih mapa dijela terena sela Pakoštane (u blizini Biograda)
2.2. Jozefinska izmjera
Težnjom ve
ć
em postizanju socijalne pravde za cijelo stanovništvo svoje države, pogotovo
izjedna
č
avanju velikih crkvenih posjeda (tada oslobo
đ
enih od poreza) s poreznim
obvezama drugih struktura stanovništva i traže
ć
i nova rješenja u preraspodijeli poreznih
obveza proizašlih iz posjeda i vlasništva nad zemljom, 1758. godine osnovan je
"Generalquartiermeisterstab".
Ustanova nadležna za izradu "Jozefinskog katastra", a
dijelom i kasnije uvedenog "Pouzdanog katastra" (ukinuta 1865. g.).
Jozefinska izmjera zemalja habsburške carevine izvršena je u vremenu od 1763-1785.
godine, za vladavine carice Marije Terezije i njenog sina i suvladara Josipa II, a izvedena
je po pojedinim krunskim zemljama i pokrajinama potpuno zasebno i u vremenskim
razmacima.
Sa
č
uvan je i rukopis "
UPUTA
" za prvu zemaljsku izmjeru (Sen
đ
er
đ
i 1958).
Premjer jedne zemlje, pokrajine ili samo jednog njenog pojasa može biti :
vojni, geografski i ekonomski.
•
Vojni, geografki premjer sadrži uputstva za
a) triangulaciju
b) detaljiranje
c) snimanje od oka
d) ozna
č
avanje vojn
e) znaci-signature
ih planova
