SVEUČILIŠTE U MOSTARU
PRAVNI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
KAZNENA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
Seminarski rad iz predmeta Kazneno pravo 2
Mentor: dr. sc. Ivan Zovko
Student: Anita Krištić (1315)
Svibanj, 2018. godina
4
od najstarijih ljudskih grijeha, poznat čak i iz biblijskih mitova i učenja. Ono predstavlja najteži oblik
kaznenog djela, poznat kroz cjelokupnu ljudsku povijest kao delikt suprotan običajima, moralu i
pravnoj normi sankcioniran najtežim kaznenim sankcijama.
2
U skupinu kaznenih djela gdje je zaštitni objekt život čovjeka, kao nešto najvažnije u sustavu
vrijednosti, spadaju:
ubojstvo
teško ubojstvo
ubojstvo na mah
ubojstvo djeteta po rođenju
ubojstvo iz nehaja
navođenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu
protupravni prekid trudnoće.
Drugu grupu ovih kaznenih djela čine razni oblici tjelesnih ozljeda, kao i ugrožavanje života i
tijela čovjeka u kojima nisu nastupile posljedice, kao vidovi apstraktne opasnosti u koje spadaju:
laka tjelesna ozljeda
teška tjelesna ozljeda
sudjelovanje u tučnjavi
tjelesna ozljeda iz nehaja
nepružanje pomoći
napuštanje nemoćne osobe.
Ovu podjelu, međutim, ne treba shvatiti doslovno jer s obzirom na uži zaštitni objekt pojedina
kaznena djela iz ove glave mogu pripadati ne samo u jednu već u više podskupina (tako npr. kazneno
djelo protupravnog prekida trudnoće nije samo kazneno djelo kojim se štiti budući život, već je ono u
određenoj mjeri i kazneno djelo protiv tjelesnog integriteta i zdravlja ljudi s obzirom da se njime štiti i
zdravlje trudne žene).
3
2
Petar Novoselec: Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2004., Nakladnik prof. dr. sc. Petar Novoselec, str. 160-172.
3
Franjo Bačić: Kazneno pravo – Opći dio, peto, prerađeno i prošireno izdanje, Informator, Zagreb, 1998., str. 268
5
2.
UBOJSTVO
Ubojstvo je ljudsko djelo koje za izravnu posljedicu ima smrt drugog čovjeka. U pravnom
smislu ubojstvo je kažnjivo djelo protiv života i tijela s umišljajem, koje obuhvaća posljedicu smrti.
Također se koristi i izraz homicid. U užem smislu ubojstvo je oduzimanje ljudskog života protivno
pravu, pa se često kao definicija navodi protupravno lišavanje, odnosno protupravno oduzimanje
života. Gotovo sve države u svojim pravnim sustavima, odnosno kaznenom pravu, ubojstvo smatraju
jednim od najtežih zločina, te ga u skladu s time reguliraju. Podaci o prvim ubojstvima stari su oko 50
000 godina, a prva poznata žrtva ubojstva je neandertalski muškarac.
Svako ubojstvo ima nekoliko zajedničkih elemenata, a to su: čin, posljedica i objekt zločina.
Zakonski opis. Osnovno kazneno djelo ubojstva određuje zakon jednostavnom dispozicijom –
“tko drugoga usmrti”. Izvan ovog postoji teško ubojstvo kao kvalificirano ubojstvo i privilegirana
ubojstva, a predviđen je i poseban slučaj kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja koje nije
privilegirano kazneno djelo, već samo nehajni oblik kaznenog djela (osnovnog) ubojstva.
Ubojstvo znači usmrćenje druge osobe. Ovdje se kažnjava za namjerno ubojstvo, tako da tu ne
ulaze ni prouzročenja smrti iz nehaja, niti sva ona druga brojna lišenja života ili nehajna usmrćenja (do
kojih dolazi iz nehaja u odnosu na tu težu posljedicu). Namjera može biti izravna i neizravna.
Radnja se sastoji u prouzročenju smrti čovjeka. Djelo se može počiniti i propustom ukoliko je
postojala za počinitelja pravna dužnost djelovanja. Sredstvo je bez značenja (poznati slučaj pokušaja
ubojstva podmetanjem radioaktivne tvari žrtvi moglo je, eventualno, dobiti i neku drugu kvalifikaciju,
dakle osim pokušaja ubojstva i dovršeno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom
radnjom ili sredstvom).
Objekt, kao što je istaknuto naprijed, je čovjek kao živo ljudsko biće. Sve što je rođeno od žene
pa i tzv. nakaza (monstra) smatra se ljudskim bićem i uživa kaznenopravnu zaštitu (i sijamski blizanci
su zaštićeni). Zaštićeni su i terminalno bolesni pacijenti s najmanjim izgledima na preživljavanje.
Sposobnost za život se ne traži. Lišavanje života iz razloga tzv. “socijalne higijene”- uništavanjem za
život nesposobnih (eugenička indikacija) ili iz razloga samilosti (eutanazija) ostaju kažnjivi i
zabranjeni, protupravni.
4
Pos1jedica se sastoji u namjerno uzrokovanoj smrti druge osobe. Uzročnost se redovno se
utvrđuje bez teškoća. Ove se pojavljuju kada više uzroka ili uvjeta konkurira, ili kada se smrt uzrokuje
4
Narodne novine br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon RH: Glava deseta: Kaznena djela protiv života i tijela
