Visoka sportska i zdravstvena škola strukovnih studija

SEMINARSKI RAD

Tema: Kičmena moždina

Predmet: Korelativna neurologija

Mentor:                                                                                     Student: 

Prof. dr Biljana Lješević-Stojanović                                  Ćertić Marko

                                                                                                   

ms 108/20 

Beograd, oktobar, 2021

2 | 

P a g e

Sadržaj:

1.

Uvod

 ………………………………………………………………………………....……..3

2.

Kičmena moždina

 ………………………………………………………………...….……4

    2.1.Građa……………………………………………………………………………..…….4

    2.2.Kičmeni živac …………………………………………………………………………6

    2.3.Krvni sudovi kičmene moždine-arterije …………………………………………..….7

    2.4.Vene kičmene moždine …………………………………………………………...…..8

    2.5.Funkcije kičmene moždine …………………………………………………….….….8

         2.5.1.Refleksna funkcija

 ………………………………………………………...….….8

        2.5.2.Provodna funkcija

 …………………….…………………………………………11

3.

 

Zaključak 

...………………………………………………………………………………13

Literatura

 …………………..………………………………………………………………14

background image

4 | 

P a g e

2.Kičmena moždina 

2.1.Građa

Kičmena moždina

  (medulla spinalis) je kaudalni deo CNS-a. U toku prva tri meseca embrionalnog 

razvoja kičmena moždina potpuno ispunjava spinalni kanal, dok kod odraslih, zbog bržeg rasta koštanih 
struktura, ona ispunjava svega 2/3 spinalnog kanala. Pruža se od nivoa foramen occipitale magnum do 
donje ploče L1 pršljenskog tela, tj. do intervertebralnog prostora L1-L2. Sastavljena je od 31 segmenta: 8 
vratnih (cervikalnih), 12 grudnih (torakalnih), 5 lumbalnih, 5 sakralnih i jednog kokcigealnog. Iz svakog 
segmenta izlazi par spinalnih nerava. Na kičmenoj moždini postoje dva proširenja vratno ( intumescentio 
cervicalis od C5 do T1), prouzrokovano velikim brojem alfa-motoneurona u prednjim rogovima kičmene 
moždine   čija  vlakna  formiraju   plexus  brachialis,   i   lumbalno   (intumescentio   lumbalis  od   L1   do   L5), 
uzrokovano velikim brojem alfa-motoneurona čija vlakan formiraju plexus lumbalis i delimično plexus 
sacralis. Završni deo kičmene moždine naziva se conus medullaris i  nastavlja se u fibrozno traku ( filum 
terminale).

Kičmenu moždinu, kao i ostale delove nervnog sistema, obavijaju 

tri moždane opne

tvrda

 (dura mater), 

paučinasta

(   arachnoidea),  

meka

  (pia     mater).   Tvrda   moždana   opna   ima   dva   lista,   spoljašnji   koji 

predstavlja pokosnicu kičmenog kanala i unutršnja koja se pruža do S2 pršljenskog tela. Između ova dva 
prostora nalazi se epiduralni prostor u koji se može dati anestetik ( tzv.epiduralna anestezija). Između 
dure mater i arahnoideje pruža se subduralni prostor, a između arahnoideje i pie mater izuzetno tanak 
subarahnoidalni prostor. Ovaj prostor se širi od završetka kičmene moždine do S2 pršljenskog tela i on se 
punktira pri izvođenju lumbalne punkcije.

Slika br.2-Moždane opne

Na poprečnom preseku kičmena moždina ima ovalni oblik. U središnjem delu se nalazi 

siva masa

 koja 

ima oblik leptira i sastoji se iz prednjih rogova ( tela motornih neurona), zadnjih rogova (tela senzitivnih 
neurona ) i bočnih rogova ( od T1-L2 segmenta, tela simpatičkih neurona, a od S2-S4 segmenta, tela 
parasimpatičkih   neurona).   Periferno   se   nalazi  

bela   masa

  podeljena   u   tri   stuba,   prednji   (   funiculus 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti