UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Šk. 2014/15. godina

Seminarski rad iz predmeta

RAZVOJ EKONOMSKE MISLI

-

Klasična  ekonomija-

Mentor:

      Student:

Dr. sc. Zijad Džafić, van. prof.

      Haris Hasić     I-3308/13
      Hasić Muriz    I-3267/13
  

Tuzla, oktobar,  2014. god.

2

SADRŽAJ

SADRŽAJ................................................................................................................................... 2
UVOD......................................................................................................................................... 3
1.NASTANAK I OSNIVAČI KLASIČNE EKONOMIJE........................................................4
2.ADAM SMITH – KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA..........................................................5

2.1. Ideje Adama Smitha.........................................................................................................5
2.2.Teorija apsolutne vrijednosti.............................................................................................6
2.3. Smithova-nevidljiva ruka i laissez faire...........................................................................7
2.4.Podjela rada.......................................................................................................................8
2.5.Uticaj Adama Smitha na savremenu ekonomiju.............................................................10

3. JEAN-BAPTISTE SAY........................................................................................................12
4.THOMAS MALTHUS..........................................................................................................13
5.DAVID RIKARDO............................................................................................................... 14
6.DŽON STJUART MIL.......................................................................................................... 16
ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 17
LITERATURA......................................................................................................................... 18

Knjige:...................................................................................................................................18
Internet:................................................................................................................................. 18

background image

4

1.NASTANAK I OSNIVAČI KLASIČNE EKONOMIJE

Liberalizam i koncepcija liberalne ekonomske politike obuhvata period od druge polovine 
18.vijeka do 30-ih godina 20.vijeka.

U ovom periodu se između ostalog bilježi:

prva   industrijska   revolucija,   odnosno   revolucija   uglja   i   čelika   (pronalazak   parne 
mašine);

nagla industrijalizacija, pojava tvorničkog načina proizvodnje;

promjene socijalne strukture po osnovu preseljenja stanovništva sa sela u gradove;

veliko iseljavanje stanovništva iz Evrope u Ameriku, Australiju i na Novi Zeland;

druga   industrijska   revolucija,   odnosno   “revolucija   čelika   i   elektriciteta”   (otkriće 
dinamo mašine i sintetske anilinske boje);

koncentracija proizvodnje i pojava dioničkih društava i velikih korporacija.

Najznačajniji predstavnici su : 

Adam Smith (1723 – 1790), 

David Ricardo (1772 – 1823), 

Jean Baptiste Say (1767 – 1832),

John Stuart Mill (1806 – 1873)  i 

Thomas Malthus (1766 – 1834)

Adam Smit

, čijim djelom “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda” (An Inquiry into 

the Nature and Causes of the Welth of Nations) iz 1776. godine je ekonomija praktično 
afirmisana kao zasebna nauka. Smit smatra da bogatstvo nacije proizilazi iz nastojanja svakog 
pojedinca da ostvaruje vlastite interese.Služeći svojim vlastitim interesima, pojedinac zapravo 
služi i društvenom tj.javnom interesu.

Dejvid   Rikardo

,   čije   najpoznatije   djelo   je   “Načela   političke   ekonomije   i   oporezivanja” 

(Principles   of   Political   Economy   and   Taxation)   iz   1817   ;

Žan Batist Sej

 sa djelom “Traktat političke ekonomije” iz 1803. godine.

5

2.ADAM SMITH – KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA

“ne Očekujemo Mi Večeru Od Dobrodušnosti Mesara, Pivara I Pekara, Već Od Njihovog 

Čuvanja Vlastitog Interesa“.

Adam smith (kirckcaldy, 5. Lipnja1723. - edinburgh, 17. Srpnja1790.), škotskiekonomist i 

etičar. U svom djelu „bogatstvo naroda“ objavljenom 1776. Godine unio je nove ideje kojima 
je isticana prirodna sloboda pojedinaca. Taj liberalizam koji je zagovarao bio je potpuna 
suprotnost državnoj kontroli koju su zagovarali merkantilisti.

Uz   davida   ricarda   najpoznatiji   je   predstavnik   engleske   klasične   političke   ekonomije. 

Smith   drži   da   pravo   bogatstvo   ne   leži   u   novcu,   kako   su   tvrdili   merkantelisti,   nego   u 
korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskoga 
liberalizma , koji prihvaća i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo 
za   pretkapitalističku   privredu.   Adam   smith   izučava   unutarnju   povezanost   ekonomskih 
kategorija,   ali   bez   obzira   na   njegove   duboke   analize   pojedinih   etapa   u   kapitalističkoj 
proizvodnji,   pokazuje   nerazumijevanje   za   neke   bitne   karakteristike   složenih   oblika 
kapitalizma i njegovih imanentnih proturječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i 
suprotnosti oštrije, smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više 
odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu

2.1. Ideje Adama Smitha

Osnovna smithova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom 
vlastitom   interesu   u   slobodnoj   ekonomiji   vodi   povećanju   blagostanja   svih.   Ta   ideja 
predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje kako naizgled haotičan tržišni sistem 
poseduje unutrašnju logiku i pokorava se regulaciji tzv. Nevidljive ruke tržišta. Da bi neko 
zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima 
nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno 
potpomaže njihove interese. Kako je smith rekao: “ne očekujemo mi večeru od dobrodušnosti 
mesara, pivara i pekara, već od njihovog čuvanja vlastitog interesa“. Znači, ukoliko se poštuju 
tuđi život, imovina ugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbeđen je osnovni način 
usklađivanja različitih interesa - tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta 
se može prodati i to će proizvoditi, te stoga nema potrebe da se bilo ko sa strane meša u 
tržišnu razmjenu i određuje pojedicima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim 
cijenama.

1

U skladu s tim, smith je bio uverljivi zagovornik slobodne trgovine kako unutar zemlje, tako i 
u   međunarodnoj   trgovini.   Njegovo   delo   predstavlja   snažan   napad   na   tada   preovlađujući 
koncept merkantilizma, po kome je najvažnija stvar za jednu zemlju količina zlata u trezorima 
i po kome je država dužna da popravlja trgovinski bilans širokim intervencionizmom. A smith 
je dokazivao da je slobodna trgovina između zemalja korisna za sve, tj. Da ona povećava 
dohodak i jedne i druge zemlje.

1

 

Razvoj I Osnove Suvremene Ekonomske Misli, Akademik Dr.Branislav Šoškić, Institut Za Ekonomska 

Instraživanja, Beograd 1986.God

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti