UNIVERZITET U TRAVNIKU
FARMACEUTSKO-ZDRAVSTVENI FAKULTET
PREDMET
: ONKOLOGIJA
TEMA
:KLASIFIKACIJA MALIGNIH TUMORA
Mentor:Jusko Nukovic
Student:Srdjan
Arizanovic
SADRZAJ
Klasifikacija malignih tumora…………………………….3
1.2 Vrste tumora..................................................................3
1.3 Uzroci nastanka tumora……………………………...5
1.4 Stupanj malignosti tumora…………………………..6
1.5 Metastaze……………………………………………..6
1.6 RAK PLUĆA………………………………………………..7
1.7 Rak dojke……………………………………………………..9
1.8RAK DEBELOG CREVA……………………………………………..11
1.9 Rak grlica materice………………………………………….12
2.0 RAK PROSTATE……………………………………....……
14
ZAKLJUCAK……………………………………..16
LITERATURA…………………………………….17
2
Adenomi su dobroćudni tumori epitelnog porijekla građeni od
dobro diferenciranih epitelnih stanica koje grade žljezdana tkiva
vrlo slična normalnim egzokrinim ili endokrinim žljezdanim
strukturama.
Cistadenomi su dobroćudne novotvorine žlijezdanog podrijetla
u kojima se nalaze različito velike šupline, a tipično se razvija u
jajnicima. Ako u šupljinu strše papilarni izdanci tumor se naziva
cystadenoma papillare.
Papilom je dobroćudna novotvorina koja raste sa površine
epitela, a stvara mikroskopski i makroskopski, duge i tanke
izdanke te su resičastog oblika.
Polip je novotvorina koja se izbočuje iznad površine sluznice, a
sa peteljkom je povezana sa samom sluznicom. Maligni
potencijal češće imaju papilomi nego
polipi.
Zloćudne novotvorine
Karcinomi su zloćudne novotvorine porijeklom iz epitelnih
stanica, a mogu biti podrijetlom iz svih triju zametnih listića.
Adenokarcinom označava tumor u kojem zloćudne tumorske
stanice epitelnog porijekla rastu stvarajući žlijezdane tvorbe.
Planocelularni karcinom je karcinom nastao iz pločastog
epitela.
Hepatocelularni karcinom je karcinom nastao iz jetrenih stanica.
Anaplastični karcinom je karcinom koji sadrži isključivo
nediferencirane stanice.
Carcinoma in situ
(CIS) - tumorska tvorba mikroskopske
debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva, i ne
probija
bazalnu membranu
epitela. Ima potencijal probijanja
membrane i invazivnog rasta.
Sarkomi su zloćudni tumori koji potječu iz
mezenhima
ili
njegovih derivata (liposarkom, fibrosarkom, leiomiosarkom,
rabdomiosarkom).
Leukemija je zloćudna bolest, a maligne stanice potječu iz
stanica krvotvornih organa koje cirkuliraju u krvi.
Tumori mogu biti maligni i benigni. Razlika malignih i benignih tumora je u
agresivnosti njihovog rasta. Maligni tumori urastaju u zdrava tkiva šireći se
4
u okolinu i imaju sposobnost metastaziranja to jest raseljavanja tumora u
udaljena tkiva i organe. Iz početnog mjesta nastanka tzv. primarnog tumora
maligni tumori se prenose putem krvi, limfe ili migracijom stanica u
udaljena tkiva i organe. Na mjestu rasta bolesno i deformirano tumorsko
tkivo i tumorske stanice zamjenjuju zdravo tkivo te tako ti organi gube svoju
funkciju ugrožavajući život.Beningni tumori ne daju metastaze i ne
infiltriraju zdrava tkiva već ih svojim rastom potiskuju. Benigni tumori sami
po sebi ne ugrožavaju život ukoliko rastom ne potiskuju neki vitalni organ ili
tkivo. Muškarci i žene podjednako oboljevaju od tumora. Pojedini tumori
češći su kod žena i obrnuto. Najčešći benigni tumori kod žena su
fibroadenomi u dojkama i miomi maternice. Kod muškaraca najčešći
benigni tumori su fibromi i lipomi kože i potkožnog tkiva. Maligni tumori
također imaju različitu distribuciju po polovima pa čak i po geografskim
regijama.
Vrste malignih tumora prema porijeklu stanica
Rak se može razviti u bilo kojem dijelu tijela, te se prema vrsti stanica
odnosno prema postanku dijeli na:
karcinome - zloćudne novotvorine porijeklom iz epitelnih stanica;
sarkome - zloćudne novotvorine porijeklom iz mezenhima ili njegovih
derivata (mezenhim je prvobitno vezivno tkivo koje se javlja još u
embrionalnom stadiju)
limfome i mijelome - zloćudne novotvorine porijeklom iz
retikuloendotelnog i limfatičnog sustava.
leukemije - rak koštane srži (stvaranje promijenjenih bijelih krvnih zrnaca
koja ne mogu propisno sazrijeti).
tumori središnjeg živčanog sustava - zloćudne novotvorine koje se razvijaju
u mozgu odnosno moždanim stanicama i stanicama leđne moždine.
Rak se, s obzirom u kom dijelu tijela se razvio, može manifestirati na
različite načine. Za konačnu dijagnozu najčešće je potrebna mikroskopska
analiza tkiva dobivenog biopsijom. Kada se jednom dijagnosticira, terapija
se najčešće sastoji od kirurške operacije, kemoterapije i zračenja.
Ukoliko se ne liječi, većina formi raka izaziva smrt. Rak predstavlja jedan
od glavnih uzročnika smrti u razvijenim zemljama. Mnogi oblici raka su
lječivi, a neki i potpuno izlječivi, pogotovo ako se rano otkriju.
5
