I) KLASIFIKACIJA MENTALNIH 

BOLESTI

Klasifikacije služe izgradnji i/ili usvajnju koncepta psihijatrije i pojava u njoj. 

1. Patoanatomska klasifikacija u psihijatriji je malo razrađena.

a) Organski poremećaj daju utvrđeno oštećenje strukture moždanog tkiva. 

b) Funkcionalni mentalni poremećaji nemaju klasičnu patoanatomsku leziju. 

.

2. Pema etiologiji razvrstavanje mentalnih poremećaja se sreće češće.

a) Endogena oboljenja tumače da je glavni etiološki faktor nasljeđe.

b) Egzogeni mentalni poremećaj= nastanku dominiraju spoljni faktori. 

Spoljnji uzroci mentalnih bolesti se dijele na sljedeće poremećaje:

- Simptomatske mentalne poremećaje, 

- Psihogeni mentalni poremećaj i 

- Reaktivni mentalni poremećaj.

3. Klinička fenomenologija najviše se koristi u upotrebi klasifikacija.

Međunarodna klasifikacija bolesti - deseta revizija, 1992!!!

Psihijatrijske bolesti i mentalni poremećaji= F -klasu sa šiframa od F00 do F99. 

Tako, kada je riječ o psihijatrijskoj klasi „F” prva grupa su: 

- Organski, mentalni poremećaji i oni su označeni sa šiframa: F00 - F09. 

- Mentalni por. i por. ponašanja zbog upotrebe psihoaktivnih supstanci su: F10 - F19. 

- Shizofrenija, shizotipski poremećaji i poremećaji sa sumanutošću su F20 - F29. 

- Poremećaji raspoloženja su u grupi: F30 - F39. 

- Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poremećaji su F40 - F49.

- Bihejvioralni sindromi udruženi sa fiziološkim poremećajima: F50 - F59. 

- Poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih su pod šifrom: F60 - F69. 

- Mentalna retardacija je pod šifrom: F70-F79.

- Poremećaji psihičkog razvoja su pod šifrom: F80 - F89.

- Poremećaji ponašanja i emocija sa „početkom u djetinjstvu i adolescenciji”: F90 - F99.

Američki klasifikacioni sutem (DSM - IV)

.

- Osovina I (Axis I) = obilježi osnovno 

psihijatrijsko oboljenje.
- Osovina II (Axis II) = poremećaj ličnosti i 

eventualnu mentalnu retardaciju.
- Osovina III (Axis III) = drugih medicinskih 

(somatskih, fizičkih) oboljenja.
- Osovina IV (Axis IV) = psihosocijalne probleme 

pacijenta, kao i stresne situacije.

-

Osovina V (Axis V) =procjenu pacijentovog 

funkcionisanja u datom trenutku.

background image

Anksioznost se kod neurotskih poremećaja i dijeli se na 

sljedeći način:

1. Generalizovani anksiozni poremećaj; 

2. Fobični (fobično-anksiozni) poremećaj: 

a) agorafobija,

b) socijalna fobija,

c) specifične fobije,

3.  Panični poremećaji;

Mješani anksiozno - depresivni poremećaj ;

Opsesivno - kompulzivni poremećaj;  

Konverzivni i disocijativni poremećaji; 

Posttraumatski stresni poremećaj; 

Somatoformni poremećaj (hipohondrija); 

Drugi neurotski poremećaji

a) Neurastenija, 

b) Sindrom depersonalizacije - derealizacije. 

Teorija konflikta

=anksiogeni = ličnost nije sposobna da zadovolji zahtjeve.

Konflikt unutar ličnosti je češć i =na relaciji Id – Ego - Superego. 

Konflikt

na relaciji cjelokupna ličnost - spoljni svijet je češće svjesni. 

Kliničke karakteristike poremećaja anksioznosti su sljedeće:

1. Akutni ili subakutni nastanak bolesti. 

2. Relativno očuvana radna sposobnost. 

3. Oboljenje nema uticaja na cjelokupnu ličnost u smislu otuĎenja od realiteta i bolesnici iz ove 

kategorije nisu skloni razvoju psihotičnih poremećaja.

4. Održavanje testa realnosti. Fobični ili opsesivni bolesnici su nesposobni da se nose sa 

poremećenim i nerealnim mislima, ali ih prepoznaju kao patološke.

5. Subjektivni simptomi anksioznosti i njenih derivata u kojima je anksio-znost je suština i 

dinamičko dinamičko jezgro ovih poremećaja. 

6. Klinički načini ispoljavanja anksioznosti i psihološke odbrane koje se tom prilikom aktiviraju 

dobrim dijelom odreĎuju i kliničke manifestacije. 

1. 

Psihopatološka fenomenologija

anksioznosti.

2. 

Psihomotorna simptomatologija

.

3. 

Vegetativna simptomatologija

.

Anksioznost je uobičajeno iskustvo koje poznaje svaki čovjek. 

1. Strah je faktor koji se pominje kao ključan u nastanku anksioznosti.

2. Separacioni strah od gubitka objekta.

3. Interpersonalne relacije imaju značaj u genezi anksioznosti.

4. Opasnost nagonske prirode=indukovan tenzijom izmeĎu Ida i Ega.

5. Konflikti i ideje potiskivanja u nesvjesno u teorijama o strahu.  

Egzistencijalistička nespremnost i nevoljnost čovjeka=anksioznost.

Nepripremljena osoba za socijalne uloge u raznim životnim periodima i

Potrebe za igranjem socijalno poželjnih uloga, i potrebe za autentičnim. 

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti