Klasifikacija nauka i mesto sociologije u njoj
Univerzitet u Beogradu
Poljoprivredni fakultet Beograd-Zemun
SEMINARSKI RAD IZ SOCIOLOGIJE
Klasifikacija nauka i mesto
sociologije u njoj
Profesor: Student:
Sreten Jelić Milosavljević Hristina
Fitomedicina
15/0380
Beograd, novembar 2015
SADRŽAJ
1. UVOD
............................................................................................................................3
2. POJAM NAUKE
........................................................................................................... 4
3. KLASIFIKACIJA NAUKE I MESTO SOCIOLOGIJE U NJOJ
..................................6
3.1. Pojam klasifikacije i vrste
......................................................................................6
3.2. Podela naučnih disciplina
....................................................................................... 8
4. SOCIOLOGIJA KAO NAUČNA DISCIPLINA
.........................................................11
4.1. Predmet sociologije kao naučne discipline
...........................................................12
4.2. Odnos sociologije i drugih naučnih disciplina
.....................................................13
5. ZAKLJUČAK
..............................................................................................................16
Literatura
.....................................................................................................................17

2. POJAM NAUKE
Nauka se kao oblik društvene svesti relativno kasno pojavljuje i nastaje u odnosu na
druge oblike (religija, moral, umetnost), iako se njeni pojedini elementi nekih oblasti (fizika,
geometrija, matematika, medicina), pojavljuju veoma rano.
Nauku možemo podeliti u četiri definicije:
•
Nauka je istinito saznanje o stvarnosti,
•
Nauka je sistematizovana suma znanja iz određene oblasti,
•
Nauka je najznačajniji resurs društva, i
•
Nauka je obim društvene svesti.
Treba pomenuti da su oblici društvene svesti moral, nauka, religija, umetnost, filozofija, i
druge.
Najpre se tu pojavljuju prirodne nauke, kao što su: matematika, hemija, biologija,
medicina, i druge. A, zatim i društvene nauke, a to su: pravo, sociologija, ekonomija, I duge.
Sve do 18v. sve discipline kako prirodne tako I društvene bile su pod okriljem filozofije.
Pojavi i nastanku nauke, predhodili su potrebni uslovi, a najpre ekonomski razvoj društva i
empirijsko iskustvo. To su, tako reći, brojna neprekidna ponavljanja u istorijskom sledu
događaja. Sociologiju smatramo naukom društva. Sredinom 19 v. njene temelje postavili su
Ogist Kont, Karl Marks i Herbert Spenser. Sociologija kao nauka, postaje moderna krajem
proslog i početkom ovog veka na osnovu dela Maks Vebera i Emila Dirkema.Predmet naučnog
istraživanja sociologije su društvene pojave, društveni odnosi, kao i društvena sredina bez obzira
da lu su ekonomski, pravni ili drugi odnosi.
Pod suštinom društvenih odnosa podrazumevamo čovekovu pripadnost određenoj grupi
(porodica, preduzeće). Sociologija je i nauka koja proučava društvo, njegovu strukturu,
funkcionisanje i zakone razvoja društva.
Ovu nauku takođe interesuje odstupanje, slučajnost i ostatak. Pojedinačna odstupanja
pokazuju da se u društvu ne događaju sve nužno. Pojedina naučna saznanja datiraju još iz 7 v.
(pre nove ere). To je period robovlasništva, kada je filozofija bila nauka nad naukama. Pored
filozofije, i nauka je trpela velike promene, a posebno uticaj religije na filozofiju (naročito u
srednjem veku, u periodu feudalizma). To je period zastrašivanja, umrtvljenja naučnih otkrića i
spaljivanja naučnika u svim oblastima života. Oni koji se nisu pridržavali religijskih pravila, i
zbog slobodnoumnog ponašanja, doživljavali su proganjanje, zatvaranje, spaljivanje.
U pitanjima pojma nauke, nailazimo na mnoga shvatanja, a poseban razlog je taj što svaki
metodološki pravac ima svoje kazivanje nauke, čemu doprinosi ukupan razvoj i širenje posebnih
i pojedinačnih disciplina, kao i zbog toga što se pojam istine različito shvata. O tome postoji veći
broj pristupa i shvatanja. Najznačajniji su:
•
Objektivistički,
•
Subjektivistički, i
•
Dijalektičko-Marksistički.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti