Univerzitet u Beogradu 

Poljoprivredni fakultet Beograd-Zemun

SEMINARSKI RAD IZ SOCIOLOGIJE

Klasifikacija nauka i mesto 

sociologije u njoj

Profesor:                                                                                          Student: 

Sreten Jelić                                                                  Milosavljević Hristina 

                                                           Fitomedicina 

15/0380

Beograd, novembar 2015

SADRŽAJ

1. UVOD

............................................................................................................................3

2. POJAM NAUKE

........................................................................................................... 4

3. KLASIFIKACIJA NAUKE I MESTO SOCIOLOGIJE U NJOJ

..................................6

3.1. Pojam klasifikacije i vrste

......................................................................................6

3.2. Podela naučnih disciplina

....................................................................................... 8

4. SOCIOLOGIJA KAO NAUČNA DISCIPLINA

.........................................................11

4.1. Predmet sociologije kao naučne discipline

...........................................................12

4.2. Odnos sociologije i drugih naučnih disciplina

.....................................................13

5. ZAKLJUČAK

..............................................................................................................16

Literatura

.....................................................................................................................17

background image

2. POJAM NAUKE

Nauka se kao oblik društvene svesti relativno kasno pojavljuje i nastaje u odnosu na 

druge oblike (religija, moral, umetnost), iako se njeni pojedini elementi nekih oblasti (fizika, 

geometrija, matematika, medicina), pojavljuju veoma rano.

Nauku možemo podeliti u četiri definicije:

Nauka je istinito saznanje o stvarnosti,

Nauka je sistematizovana suma znanja iz određene oblasti,

Nauka je najznačajniji resurs društva, i

Nauka je obim društvene svesti.

Treba pomenuti da su oblici društvene svesti moral, nauka, religija, umetnost, filozofija, i 

druge.

Najpre   se   tu   pojavljuju   prirodne   nauke,   kao   što   su:   matematika,   hemija,   biologija, 

medicina, i druge. A, zatim i društvene nauke, a to su: pravo, sociologija, ekonomija, I duge.

Sve do 18v. sve discipline kako prirodne tako I društvene bile su pod okriljem filozofije. 

Pojavi i nastanku nauke, predhodili su potrebni uslovi, a najpre ekonomski razvoj društva i 

empirijsko   iskustvo.   To   su,   tako   reći,   brojna   neprekidna   ponavljanja   u   istorijskom   sledu 

događaja. Sociologiju smatramo naukom društva. Sredinom 19 v. njene temelje postavili su 

Ogist   Kont,   Karl   Marks   i   Herbert   Spenser.   Sociologija   kao   nauka,   postaje   moderna   krajem 

proslog i početkom ovog veka na osnovu dela Maks Vebera i Emila Dirkema.Predmet naučnog 

istraživanja sociologije su društvene pojave, društveni odnosi, kao i društvena sredina bez obzira 

da lu su ekonomski, pravni ili drugi odnosi.

Pod suštinom društvenih odnosa podrazumevamo čovekovu pripadnost određenoj grupi 

(porodica,   preduzeće).   Sociologija   je   i   nauka   koja   proučava   društvo,   njegovu   strukturu, 

funkcionisanje i zakone razvoja društva.

Ovu nauku takođe interesuje odstupanje, slučajnost i ostatak. Pojedinačna odstupanja 

pokazuju da se u društvu ne događaju sve nužno. Pojedina naučna saznanja datiraju još iz 7 v. 

(pre nove ere). To je period robovlasništva, kada je filozofija bila nauka nad naukama. Pored 

filozofije, i nauka je trpela velike promene, a posebno uticaj religije na filozofiju (naročito u 

srednjem veku, u periodu feudalizma). To je period zastrašivanja, umrtvljenja naučnih otkrića i 

spaljivanja naučnika u svim oblastima života. Oni koji se nisu pridržavali religijskih pravila, i 

zbog slobodnoumnog ponašanja, doživljavali su proganjanje, zatvaranje, spaljivanje.

U pitanjima pojma nauke, nailazimo na mnoga shvatanja, a poseban razlog je taj što svaki 

metodološki pravac ima svoje kazivanje nauke, čemu doprinosi ukupan razvoj i širenje posebnih 

i pojedinačnih disciplina, kao i zbog toga što se pojam istine različito shvata. O tome postoji veći 

broj pristupa i shvatanja. Najznačajniji su:

Objektivistički,

Subjektivistički, i

Dijalektičko-Marksistički.

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti