UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO

SEMINARSKI RAD IZ ISHRANE

TEMA: KLJUČNE PRPORUKE O ISHRANI

PROFESOR:                                                                      STUDENT:

DECEMBAR 2018.

KLJUČNE PREPORUKE O  ISHRANI

2

SADRŽAJ:

1.

SPOZNAJE O HRANI I PREHRANI KROZ ISTORIJU..........................3

2.

UOPŠTENO O PREHRANI, PRINCIPIMA I FAKTORIMA 
UTICAJA....................................................................................................4

3.

KLJUČNE PREPORUKE O ISHRANI.....................................................5
3.1.

MOJA PIRAMIDA

.............................................................................7

3.2.

PLANIRANJE JELOVNIKA KORIŠĆENJEM PORAMIDE ISHRANE

.........9

3.3.

KLJUČNE PREPORUKE ZA REGULISANJE TJELESNE MASE

..............10

3.4.

KLJUČNE PREPORUKE ZA JELA I KOMPONENTE HRANE KOJU TREBA 

IZBJEGAVATI

.................................................................................11

3.5.

KLJUČNE   PREPORUKE   ZA   JELA   I   NUTRITIJENTE   ČIJU   POTROŠNJU 

TREBA POVEĆATI

...........................................................................11

3.6.ISHRANA I KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA

............................12

3.7.USKLAĐIVANJE ISHRANE I FIZIČKIH AKTIVNOSTI ČOVJEKA

..........12

3.8.BEZBJEDNOST HRANE

....................................................................13

3.9.ANALIZA NUTRITIJENATA U RECEPTIMA

........................................13

4. LITERATURA................................................................................................14

background image

KLJUČNE PREPORUKE O  ISHRANI

4

govedo. Otkrićem Novog svijeta i razvojem trgovine počinje prenošenje raznih kultura iz 

jednog dijela svijeta u drugi. Tako u Europu dolaze kukuruz, krumpir, rajčica, grah, paprika, 

suncokret,   duhan   i   drugo.   U   16.   stoljeću   počinje   razvoj   kapitalizma,   razvija   se   “nova 

agrikultura” s ciljem povećanja proizvodnje žitarica i hrane općenito. 

Agroindustrijsko doba

 – doba je razvoja hemije, biologije, mikrobiologije, mehanike 

i   kasnije   i   drugih   znanosti,   što   naravno   ima   utjecaj   na   opšti   razvoj   i   utječe   i   na   razvoj 

agronomije,   industrije,   gradnje   pa   i   prehrambene   industrije.   Uzgoj   hrane   postaje 

agroindustrijski, a izumima poput sterilizacije (Nicolas Appert, 1804) omogućava se trajnost 

hrane. Nove tehnologije i njihov razvoj u 20. vijeku uvode nas u doba brze hrane (engl. fast 

food), polugotovih i gotovih proizvoda koji smanjuju aktivnosti pripreme hrane u kućanstvu, 

a civilizacijski napredak ulazi u atomsko doba, osvajanje svemira, nevjerojatan informatički 

progres, genetski inženjering itd.

Stvaranjem velikih potrošačkih centara (u velikim gradovima), produženjem dužine životnog 

vijeka ljudi i smanjenjem stope smrtnosti u svijetu postaje velik problem osiguranje dovoljnih količina 

hrane za sve veći broj stanovnika. Gdje smo danas s obzirom na hranu, proizvodnju hrane i prehranu? 

Mnogi danas govore o paradoksu; proizvodi se više hrane nego ikada, a nikada nije bilo više gladnih 

na svijetu. S jedne strane potpuni nedostatak i nedovoljno hrane (čini da je preko dvije milijarde 

gladnih),   a   s   druge   strane   gojaznost   kao   civilizacijska   bolest,   koja   predstavlja   javnozdravstveni 

problem   u   velikom   broju   razvijenih   zemalja,   pa   se   broj   gojaznih   bliži   jednoj   milijardi.   Svjetska 

zdravstvena organizacija - SZO (engl. World Health Organization - WHO) zbog brige oko problema 

gladi i za dobrobit čovječanstva proglasila je Svjetski dan hrane – 16. septembar.

2.UOPŠTENO O PREHRANI, PRINCIPIMA I FAKTORIMA UTICAJA 

Znanost o prehrani bavi se prvenstveno istraživanjem uticaja hrane i nutrijenata u 

hrani   na   ljudski   organizam   i   zdravlje,   uključujući   nenutritivne   komponente   hrane.   Kako 

ovakva istraživanja zadiru u mnoga medicinska, sociološka, kulturološka, ekonomska i druga 

pitanja,   može   se   reći   da   je   nutricionizam   multidisciplinarna   znanost.   Mnogi   odgovori   o 

prehrani kriju se u načinu života, nasljednim svojstvima, navikama, prirodnom okruženju, 

društvenim obilježjima,  socioekonomskim  utjecajima i,  s obzirom  na to  koliki je spektar 

utjecaja, vrlo ih je teško standardizirati. Kakva će biti prehrana stanovništva neke zemlje, u 

pravilu je ovisno o proizvodnji životnih namirnica u toj zemlji, mogućnosti uvoza namirnica 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti