Ključne preporuke o ishrani
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
SEMINARSKI RAD IZ ISHRANE
TEMA: KLJUČNE PRPORUKE O ISHRANI
PROFESOR: STUDENT:
DECEMBAR 2018.
KLJUČNE PREPORUKE O ISHRANI
2
SADRŽAJ:
1.
SPOZNAJE O HRANI I PREHRANI KROZ ISTORIJU..........................3
2.
UOPŠTENO O PREHRANI, PRINCIPIMA I FAKTORIMA
UTICAJA....................................................................................................4
3.
KLJUČNE PREPORUKE O ISHRANI.....................................................5
3.1.
MOJA PIRAMIDA
.............................................................................7
3.2.
PLANIRANJE JELOVNIKA KORIŠĆENJEM PORAMIDE ISHRANE
.........9
3.3.
KLJUČNE PREPORUKE ZA REGULISANJE TJELESNE MASE
..............10
3.4.
KLJUČNE PREPORUKE ZA JELA I KOMPONENTE HRANE KOJU TREBA
IZBJEGAVATI
.................................................................................11
3.5.
KLJUČNE PREPORUKE ZA JELA I NUTRITIJENTE ČIJU POTROŠNJU
TREBA POVEĆATI
...........................................................................11
3.6.ISHRANA I KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA
............................12
3.7.USKLAĐIVANJE ISHRANE I FIZIČKIH AKTIVNOSTI ČOVJEKA
..........12
3.8.BEZBJEDNOST HRANE
....................................................................13
3.9.ANALIZA NUTRITIJENATA U RECEPTIMA
........................................13
4. LITERATURA................................................................................................14

KLJUČNE PREPORUKE O ISHRANI
4
govedo. Otkrićem Novog svijeta i razvojem trgovine počinje prenošenje raznih kultura iz
jednog dijela svijeta u drugi. Tako u Europu dolaze kukuruz, krumpir, rajčica, grah, paprika,
suncokret, duhan i drugo. U 16. stoljeću počinje razvoj kapitalizma, razvija se “nova
agrikultura” s ciljem povećanja proizvodnje žitarica i hrane općenito.
Agroindustrijsko doba
– doba je razvoja hemije, biologije, mikrobiologije, mehanike
i kasnije i drugih znanosti, što naravno ima utjecaj na opšti razvoj i utječe i na razvoj
agronomije, industrije, gradnje pa i prehrambene industrije. Uzgoj hrane postaje
agroindustrijski, a izumima poput sterilizacije (Nicolas Appert, 1804) omogućava se trajnost
hrane. Nove tehnologije i njihov razvoj u 20. vijeku uvode nas u doba brze hrane (engl. fast
food), polugotovih i gotovih proizvoda koji smanjuju aktivnosti pripreme hrane u kućanstvu,
a civilizacijski napredak ulazi u atomsko doba, osvajanje svemira, nevjerojatan informatički
progres, genetski inženjering itd.
Stvaranjem velikih potrošačkih centara (u velikim gradovima), produženjem dužine životnog
vijeka ljudi i smanjenjem stope smrtnosti u svijetu postaje velik problem osiguranje dovoljnih količina
hrane za sve veći broj stanovnika. Gdje smo danas s obzirom na hranu, proizvodnju hrane i prehranu?
Mnogi danas govore o paradoksu; proizvodi se više hrane nego ikada, a nikada nije bilo više gladnih
na svijetu. S jedne strane potpuni nedostatak i nedovoljno hrane (čini da je preko dvije milijarde
gladnih), a s druge strane gojaznost kao civilizacijska bolest, koja predstavlja javnozdravstveni
problem u velikom broju razvijenih zemalja, pa se broj gojaznih bliži jednoj milijardi. Svjetska
zdravstvena organizacija - SZO (engl. World Health Organization - WHO) zbog brige oko problema
gladi i za dobrobit čovječanstva proglasila je Svjetski dan hrane – 16. septembar.
2.UOPŠTENO O PREHRANI, PRINCIPIMA I FAKTORIMA UTICAJA
Znanost o prehrani bavi se prvenstveno istraživanjem uticaja hrane i nutrijenata u
hrani na ljudski organizam i zdravlje, uključujući nenutritivne komponente hrane. Kako
ovakva istraživanja zadiru u mnoga medicinska, sociološka, kulturološka, ekonomska i druga
pitanja, može se reći da je nutricionizam multidisciplinarna znanost. Mnogi odgovori o
prehrani kriju se u načinu života, nasljednim svojstvima, navikama, prirodnom okruženju,
društvenim obilježjima, socioekonomskim utjecajima i, s obzirom na to koliki je spektar
utjecaja, vrlo ih je teško standardizirati. Kakva će biti prehrana stanovništva neke zemlje, u
pravilu je ovisno o proizvodnji životnih namirnica u toj zemlji, mogućnosti uvoza namirnica
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti