UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
DOBOJ
SEMINARSKI RAD
PREDMET: Fizika
Tema: Prenošenje toplote. Zračenje.
Mentor: Dr. Zoran Ćurguz Student: Dajana Nunić
Doboj, novembar 2016 godine
Prenošenje toplote. Zračenje.
2
Sadržaj
Vnesite naslov poglavja (raven 1)
1
Vnesite naslov poglavja (raven 2)
2
Vnesite naslov poglavja (raven 3) 3
Vnesite naslov poglavja (raven 1)
4
Vnesite naslov poglavja (raven 2)
5
Vnesite naslov poglavja (raven 3) 6
Prenošenje toplote. Zračenje.
4
Prenošenje toplote
U prirodi i svakodnevnoj praksi imamo dosta česte primjere prenošenja toplote. Na
primjer: Sunce zagrijava vazduh, vodu i zemlju i daje toplotu neophodnu za živi svijet na
Zemlji; kad spremamo jelo na ringli, šporetu to je jedan vid prostiranja toplote, kad ga
pečemo u rerni drugi, a kad ga podgrijevamo u mikrotalasnoj pećnici treći; ili kad grijemo
stambene objekte jedan dio toplote kao gubitak stalno odlazi kroz zidove. S toga izučavanje
teorije prenošenja toplote omogućava da se prostiranje u tehničkoj praksi smanji ili poveća, u
zavisnosti od potrebe i riješi niz problema u različitim oblastima tehničke prakse.
Dvije osnovne fizičke veličine koje određuju razmjenu toplote između dva tijela su:
količina toplote i temperatura. Dok količina toplote koju tijelo posjeduje predstavlja prost
zbir kinetičke energije svih molekula tijela, temperatura je odraz intenzivnosti njihovog
kretanja. Dva tijela u fizičkom kontaktu razmenjuju energiju (toplotu) sve dok se intenzivnost
kretanja njihovih molekula (temperatura) ne izjednači. Kažemo da je temperaturna razlika dva
tijela pogonska sila za razmjenu toplote među njima.
Prema drugom zakonu termodinamike,toplota se kreće od toplijeg tijela ka hladnijem tijelu,
odnosno od više prema nižoj temperaturi. Na taj način je određen smijer prostiranja toplote.
U nekim slučajevima se teži što boljem prenošenju toplote, kao na primer između ložišta i
kotla, centralnog grijajanja, hladnjaka na motorima itd. U drugim slučajevima nastoji se da se
spriječi prelaz toplote kao kod zidova zgrada, hladnjaka, termos boca, kalorimetara itd.
Kao i kod drugih vidova energije, pri razmjeni toplote između nekog tijela i okoline važi
poznati toplotni bilans:
Q
dovedeno
− Q
odvedeno
= Q
akumulirano
Ukoliko je dovedena količina toplote veća od odvedene, akumulacija je pozitivna – tijelo se
zagrijava, a ako je situacija obrnuta, akumulacija je negativna – tijelo se hladi.
Količina toplote koju treba dovesti ili odvesti od tijela da bi mu se temperatura promijenila za
jedinicu temperaturne skale, naziva se toplotni kapacitet tijela.
C
=
Q
∆ T
Specifični toplotni kapacitet pretstavlja ili specifična toplota pretstavlja toplotni kapacitet
sveden na jedinicu mase tijela:
C
=
Q
m ∙ ∆ T
Na osnovu gornje definicije može se izračunati količina toplote koju primi tijemo mase
m
,
količina toplote C ako mu se temperatura promijeni od T
1
do T
2
:
