Knjigovodstveni račun                                                                        Amela Nukić

1

1. UVOD

Smatra se da je knjigovodstveni račun „kamen temeljac“ knjigovodstvenog sistema.

Shvatanje   „dvostranosti“   i   dvostranog   obuhvatanja   svakog   poslovnog   događaja   ili 

knjigovodstveneoperacije   ide   preko   uspiješnog   poimajna   knjogovodstvenog   računa 

(konta)   i   njegove   suštine.   Razni   obliciračuna   koji   su   se   javljali   tokom   razvoja 

knjgovodstvene evidencije, njihova podjela sa različitih aspekata, teorije računa koje se 

manje ili više uspjeha objašnjavaju osobine i suštinu knjigovodstvenog računa ii nove 

tehnike koje se primjenjuju pri evidentiranju ni u černu ne mijenjaju njihovu suštinu niti 

bit dvojnog knjigovodstva.

U literaturi se često nailazi na definiciju da je „knjigovodstveni račun dvostrani progled 

na kome se bilježi početno stanje kao i sve promjene koje su izazvale povećanje ili 

smanjenje pojedinih dijelova aktive ili pasive, odnosno pojavu rashoda ili prohoda.“ 

Ova definicija nije sveobuhvatna pa je samim tim i neodrživa. 

Njen ozbiljan nedostatak je, naime, insistiranje na „dvostranom pregledu“. I u ranijoj 

fazi   razvoja   knjigovodstevene   evidencije   stepenasti   oblik   konta   nije   imao   oblik 

dvostranog   pregleda,   a   danas,   kada   se   knjigovodsvena   evidencija   vodi   putem 

najsavršenijih tehničkih sredstava (elektronskih računara), najmanje se može reći da je 

knjigovodstveni račun pregled (i to dvostrani). Osim toga, knjigovodstveni računi ne 

otvaraju za dijelove aktive i pasive ili nastae rashode i prihodem već i za razne druge 

potrebe   koje   nameće   složenost   odvijanja   i   praćenja   procesa   rada   za   raznovrsnim 

podacima i informacijama u cilju kontrole i regulacije tog procesa.

Knjigovodstveni račun                                                                        Amela Nukić

2

2. KNJIGOVODSTVENI RAČUN

Najbliža suštini knjigovodstvenog  računa  (konta)  je  definicija ekonomiste  Dimaršea 

koja glasi: „Konto je svaki skup jedinica vrijednosti vezanih za jednu ideju, za jednu 

tačku   gledišta,   koja   je  svima  njima   svojstvena,   koja  ih   karakteriše   i  koja   odgovara 

svakoj jedinici vrijednosti koja se za nju vezuje“. Nije, znač, bitno da knjigovodstveni 

račun bude dvostrani pregled, već da obuhvata sve „jedinice vrijednosti“ koje su vezane 

za jednu tačku gledišta, za jedan kriterij. Suština karakteristika knjigovodstvenog računa 

u tradicionalnom obliku je njegova dvostanost. Kao što i bilanst ima lijevu i desnu 

stranu obilježenu po konvenciji „aktiva“ i „pasiva“ , isto tako i knjigovodstveni računi 

imaju lijevu i desnu stranu koje se po konvenciji obilježavaju sa „duguje“ i „potražuje“. 

Oznake sa strane računa mogu biti drugačije kao npr. „ulaz“ i „izlaz“. „primanje“ i 

„izdavanje“, ali se svodi, u krajnjoj liniji, na lijevu i desnu stranu.

Naziv „duguje“ i „potražuje“ potiče još iz najranije istorije knjigovodstvene evidencije 

(srednji vijek), jer se u to doba uglavnom radilo o dužničko-povjerilačkim odnosima, pa 

su i neke teorije računa (personalistička) polazile od takvih pretpostavki čak i onda kada 

ih   stvarno   nije   ni   bilo.   Ovo   je   posljedica   personificiranja   knjigovodstvenih   računa 

(blagajna-blagajnik,   roba-poslovođa   ili   magacioner   itd),   i   tada   je   obilježavanje   sa 

„duguje“ i „potražuje“ imalo svoj puni smisao. (Nićin, Petković, 2013)

Knjigovodstveni                                            račun 

Duguje

Ulaz

Primanje

Lijevo 

Potražuje

Izlaz

Izdavanje

Desno 

background image

Knjigovodstveni račun                                                                        Amela Nukić

4

-

Veća ili manja mogućnost pojave grešaka pri knjiženju poslovnih promijena, 

prilagođenosti određenog oblika računa razlličitim tehnikama knjiženja.

-

Najvažniji oblici knjigovodstvenih računa su:

a) Stepenasti,

b) Folio,

c) Paginarni,

d) Kombinovani i

e) Slovo T

Stepenasti   oblik

  računa   karakterističan   je   po   tome   što   se   nakom   knjiženja   svake 

poslovne promjene obračunava razlika između i potražne strane odnosto-saldo.

Šematski prikaz stepenastog oblika računa:

Datum

Opis

Znak

Iznos

Saldo

Priliv

Saldo

Odliv

Saldo

P

P

P

D

P

Pozitivne karakteristike ovog računa su što:

-

Pokazuje saldo nakon svake promjene

-

Ekonomičan je

Negativne osobine ovog oblika računa su da:

-

Obračunavanje salda predstavlja suvišan posao i svim slučajevima kada nije 

potrebno imati informacije o saldu nakon svake poslovne promjene;

-

Ne obezbjeđuje direktno podatke o prometu.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti