Knjigovodstvo osnovnih sredstava
Knjigovodstvo osnovnih sredstava
Racunovodstvo - pojam i zadaci
U okviru predmeta Racunovodstvo izucava se ekonomska problematika preduzeca,
privredne pojave u preduzecu i utvrdjuje vrednosni odnos izmedju ulozenih sredstava
u delatnost kojom se bavi preduzece i postignutih rezultata. Poslovanje svakog
preduzeca kao i upravljanje istim predstavlja stalno prilagodavanje promenljivim
uslovima poslovanja. Poslovne odluke kroz koje se upravljanje preduzecem izražava
moraju se zasnivati na blagovremenim, potpunim i adekvatnim odlukama primerenim
informacijama. Informativnu podršku upraljanjem preduzeca pruža racunovodstvo.
Zbog toga se racunovostvo najcešce definiše kao podfunkcija funkcije upravljanja.
Mnogi autori pod pojmom racunovodstva obuhvataju sve postupke ciji je zadatak
kolicinsko i vrednosno obuhvatanje i kontrola svih tokova novca i ucinaka koji
nastanu u preduzecu ( izazvani proizvodnjom ili prodajom ).
Racunovodstvo ima interne i eksterne zadatke. Dokumentovanost i kontrola
predstavljaju prvi interni zadatak i ostvaruju se putem kolicinskog i vrednosnog
obuhvatanja kao i nadzora nad privrednim procesima u preduzecu. Drugi važan interni
zadatak je pružanje upravi preduzeca osnove za planiranje stanja imovine i
rentabiliteta. Zadaci eksternog racunovodstva vezani su za polaganje racuna i
informisanje. Na osnovu zakonskih propisa sva preduzeca su obavezna da polože
racun o poslovnim tokovima, a takav zahtev je iskljucivo ostvariv uz pomoc
racunovodstva. Delom zbog zakonske obaveze a delom zbog upravljanja
menadžmentom racunovodstva. Svrha racunovodstva je da informiše vlasnike,
poverioce, zaposlene, poreske organe i ostalu zainteresovanu javnost o finansijskom i
prinosnom položaju preduzeca.
Celina racunovodstva moze da se podeli prema razlicitim kriterijumima. Na primer,
prema grupama srodnih poslova ( knjigovodstvo sa bilansom, obracun troskova,
racunovodstveno planiranje i analiza, kontrola i revizija ). Ili pak prema nameni u
upotrebi Racunovodstvo se deli na ono koje je usmereno ka ispunjenju informativnih
zahteva eksternih korisnika i nazivamo ga finansijskim racunovodstvom, dok
racunovodstvo ciji je primarni cilj zadovoljenje potreba za informacijama uprave
preduzeca nazivamo upravljacko racunovodstvo.
Knjigovodstvo – pojam , ciljevi i zadaci
Knjigovodstvo obezbeduje podatke koji se na razlicite nacine primenjuju u pojedinim
delovima racunovodstva. To je osnovni razlog zbog cega se knjigovodstvo najcešce
definiše kao racunska osnova racunovodstva. Knjigovodstvo pri racunovodstvenom
planiranju pruža osnovu tako što pri izradi plana i uvek polazi od sadašnjeg stanja a
potom omogucava pružanje podataka o ostvarenom rezultatu kao i o stanju imovine.
Knjigovodstvo mora raspolagati pouzdanim informacijama da bi se donele što
kvalitetnije poslovne odluke.
Ciljevi knjigovodstva se izvode iz ciljeva preduzeca. Ono pocinje osnivanjem
preduzeca i prestaje trenutkom njegove likvidacije. Osnovni ciljevi knjigovodstva su :
1. utvrdivanje rezultata poslovanja ( dobitka ili gubitka ) u odredenom vremenskom
periodu;
2. utvrdivanje stanja imovine , obaveza kao i sopstvenog kapitala na odredjeni dan
obracuna;
3. pružanje podataka za kontrolu rada lica koja rukuju pojedinim delovima imovine
preduzeca;
4. pružanje podataka za planiranje rezultata poslovanja , stanja imovine kao i priliva i
odliva novca;
5. pružnje podataka za kontrolu izvršenja planskih velicina.
Da bi svi ovi navedeni ciljevi bili ostvareni neophodno je da menadžment
racunovodstva prikupi sve informacije koje dokazuju nastanak svakog poslovnog
dogodaja tj. prikupljanje, klasifikovanje, reklasifikovanje, beleženje, cuvanje podataka
i naravno izveštavanje o nastalim poslovnim dogadajima ( a sve to predstavlja zadatke
knjigovodstva ).
Postoje dva metoda vodjenja knjigovodstva: prosto i dvojno knjigovodstvo.
Prosto
knjigovodstvo
je nezaokruzen sistem u kome se vode evidencije o pojedinim
delovima imovine, kao sto su: gotovina, roba, duznici, poverioci i sl. Iz prostih
( pojedinacnih, izolovanih ) evidencija ne moze se utvrditi ni ukupna vrednost
imovine i obaveza, a ni ostvareni rezultati poslovanja.
Dvojno knjigovodstvo
je zaokruzen sistem evidencije u koji su ukljuceni svi delovi
imovine, obaveze i kapital, kao i promene na njima, sto omogucava da se na osnovu
knjigovodstvenih podataka utvrdi ukupna vrednost imovine, obaveza i rezultat
poslovanja preduzeca.

Sva osnovna sredstva jednog preduzeca koja se koriste za obavljanje delatnosti kojom
se preduzece bavi predstavljaju osnovna sredstva u funkciji. U ova sredstva spadaju
sledece stvari i prava: zemljišta koja služe u privredne svrhe, šume, gradevinski
objekti, oprema, dugogodišnji zasadi, osnovno stado, materijalna prava, osnivacka
ulaganja datog preduzeca i ostala osnovna sredstva.
Osnovna sredstva van funkcije
Sve obustavljene investicije jednog preduzeca, kao i osnovna sredstva koja se ne
mogu više koristiti zbog svoje fizicke porabacenosti, ili je pak njihovo korišcenje
postalo ekonomski necelishodno zbog svog moralnog zastarevanja kao i sva ona
sredstva zbog kojih pri izmeni proizvodnog programa gube svoju upotrebnu vrednost
predstavljaju osnovna sredstva van funkcije datog preduzeca.
Zbog toga što ne ucestvuju u obavljanju poslovnih aktivnosti jednog preduzeca ova
sredstva se otpisuju ( ova sredstva mogu izazvati dodatne troškove i na taj nacin
smanjiti finansijski rezultat polovanja datog preduzeca ). Ova sredstva van funkcije
otpisuju se otudenjem putem prodaje, privremenim ili trajnim ustupanjem nekom
drugom preduzecu kome su ova sredstva potrebna za poslovanje ili se pristupa
njihovom ponovnom osposobljavanju radi ponovne upotrebe za poslovne funkcije u
preduzecu.
Knjigovodstvena evidencija osnovnih sredstava
Da bi se moglo govoriti o evidenciji osnovnih sredstava i obracunavanju njihove
amortizacije, treba napomenuti koje se vrednosti razlikuju kod osnovnih sredstava.
Vrednost osnovnih sredstava po kojoj su kupljena od dobavljaca predstavlja njihovu
fakturnu vrednost. Fakturna vrednost dobavljaca, uvecana za zavisne troskove ovih
sredstava (dopreme, carine, montaze, poreza i sl.) i dovodjenje u stanje njihove
funkcionalne pripremljenosti, tj. ukljucivanje u upotrebu, predstavlja nabavnu
vrednost.
Nabavna vrednost sluzi za evidenciju osnovnih sredstava u knjigovodstvu, kao
osnovica za obracunavanje amortizacije, tj. otpisivanje. Kada se nabavna vrednost
umanji za izvrsene obaveze (amortizovanu vrednost), dobija se sadasnja vrednost
osnovnih sredstava. Trzisna vrednost osnovnih sredstava predstavlja vrednost koja
moze da se postigne njihovom prodajom i koja moze biti veca ili manja od sadasnje
vrednosti.
Revalorizacija
osnovnih sredstava predstavlja svodjenje knjigovodstvene vrednosti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti