UNIVERZITET EDUCONS 

UČITELJSKI FAKULTET 

 

 

 

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA - UVOD U PROUČAVANJE 

KNJIŽEVNOSTI 

 

 

KNJIŽEVNI RODOVI I VRSTE 

 

 

 

 

 

 

 

Mentor:                                                                                Student: 

Prof. dr Dragana Litričin Dunić                                      Marija Bracanović 

 

 

KNJIŽEVNI RODOVI I VRSTE 

Bez razumevanja književnih rodova i vrsta ne možemo u potpunosti razumeti književnost jer su 

oblici književnih dela od presudne važnosti za shvatanje i doživljaj književnosti. Književni tekst 

započinjemo da čitamo sa predznanjem da li je u pitanju roman, novela, sonnet ili drama. 

Književno delo čitamo kao deo vrste kojoj pripada

1

 

 

 

Klasifikacija  književnosti  je  veoma  složen  postupak  zbog  raznovrsnosti,  originalnosti, 

individualnosti kao i sličnosti književnih dela. 

Prema Milivoju Solaru osnovna načela klasifikacije su: 

-

 

Razvrstavanje  prema  jezicima

  – gde  govorimo  o, na primer, francuskoj  književnosti  i 

slično. 

-

 

Razvrstavanje  prema  načelu  nacionalne  pripadnosti 

–  gde  govorimo  o,  na  primer, 

engleskoj  književnosti  i  književnosti  Sjedinjenih  američkih  država  kao  o  dvema 

različitim književnostima. 

-

 

Razvrstavanje prema autorima, grupama autora ili srodnih autora 

– gde govorimo o 

tome da književna dela  jednog autora nose neke zajedničke karakteristike. Kada želimo 

da  naglasimo  da  se  sva  književna  dela  određenog  autora  mogu  svrstati  u  jednu  grupu, 

onda  govorimo  o  Andrićevom  opusu,  Krležinom  opusu  i  tako  dalje.  Na  sličan  način 

možemo  shvatiti  autore  iste  generacije  kao  srodnu  grupu,  pa  možemo  govoriti  o 

književnosti  izgubljene  generacije,  književnosti  simbolizma,  književnosti  avangarde  i 

slično. 

-

 

Razvrstavanje  prema  namen  i

–  gde  govorimo  o  svrstavanju  književnih  dela  u  grupe 

prema  njihovoj  zajedničkoj, osnovnoj  svrsi koju žele da ostvare. Na primer, književnost 

namenjena deci, propagandna književnost, zabavna književnost i tako dalje. 

-

 

RAZVRSTAVANJE PREMA KNJIŽEVNIM RODOVIMA I VRSTAMA 

                                                             

1

Milivoj

 Solar, Teorija Književnosti, Školska knjiga – Zagreb 1980, str. 115 

background image

 

Vrste 

lirske poezije 

su: 

-

 

Narodna  lirska  pesma, za koju se ne zna ko ju  je  stvorio  jer se dugo prenosila  usmenim 

putem. Ona oslikava mentalitet i kulturu one zajednice u kojoj je nastala i jednostavna je 

po  obliku.  Narodne  lirske  pesme  mogu  biti  ljubavne,  obredne,  svatovske,  tužbalice, 

uspavanke itd. 

-

 

Ljubavna pesma, koja oslikava jedno od najčešćih osećanja lirske poezije. Najznačajniji 

stvaraoci ove vrste poezije su Frančesko Petrarka, Aleksandar Puškin, Branko Radičević, 

Đura Jakšić, Jovan Dučić, Aleksa Šantić i mnogi drugi. 

-

 

Elegija, koja  je pesma  sa  izrazito tužnim osećanjem u kojoj pesnik žali za nečim što je 

prošlo  ili  je  nepovratno  izgubljeno  za  njega.  Najčešći  motivi  su  žal  za  mladošću  ili, 

recimo, izgubljenom ljubavi. 

-

 

Opisna pesma, gde je često opis neke pojave povezan sa pesnikovim raspoloženjem koje 

odgovara toj pojavi. 

-

 

Rodoljubiva i socijalna pesma, koje su inspirisane kolektivnim osećanjem cele nacije ili 

određene društvene klase. 

-

 

Satirična pesma, koja oslikava pesnikovu ogorčenost zbog mana pojedinca  ili društva u 

celini. 

-

 

Epigram,  koji  je  kratka  i  duhovita  pesma  kojom  autor  ismejava  neke  negativne  osobine 

pojedinca ili društva. 

-

 

Oda,  koja  ima  svečan  i  uzvišen  ton  i  uglavnom  je  posvećena  nekoj  osobi  ili  nečemu 

prema čemu se oseća ljubav, poštovanje, privrženost ili neka druga vrsta naklonosti. 

-

 

Himna, koja označava pesmu posvećenu  nekome ili  nečemu što pesnik smatra vrednim 

poštovanja, divljenja ili obožavanja. 

-

 

Ditiramb, kojom se naglašeno iznosi oduševljenje i radost, a nastala je u antičkoj Grčkoj 

kao pesma u slavu boga vina, Dionisa. 

-

 

Misaona  pesma,  kojom  pesnik  iznosi  svoja  osećanja  povodom  nekih  misli  koje  su  ga 

uzbudile. 

-

 

Gnoma, koja je kratka pesmu koja izražava duboku misao. 

-

 

Epitaf, koja  je zapis  na  nadgrobnoj ploči  i kojom se  iznosi  neka pokojnikova osobina  i 

izražava odnos prema prolaznosti života i ljudskoj sudbini. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti